ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Drugog dana savjetovanja o reformi lokalne samouprave sutkinja Ustavnog suda Jasna Omejec zauzela se za promjenu izbornog zakonodavstva jer je, kako kaže, prema sadašnjem i do najmanje općine preslikana
zabrinjavajuća dioba nacionalnog biračkog tijela na dva suprotstavljena bloka.
ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Drugog dana savjetovanja o reformi
lokalne samouprave sutkinja Ustavnog suda Jasna Omejec zauzela se
za promjenu izbornog zakonodavstva jer je, kako kaže, prema
sadašnjem i do najmanje općine preslikana zabrinjavajuća dioba
nacionalnog biračkog tijela na dva suprotstavljena bloka.#L#
Jasna Omejec, inače i docentica na katedri za upravno pravo
zagrebačkog Pravnog fakulteta, zaključak o nužnosti promjene
zakonodavstva za izbore na lokalnoj razni temelji na osobnoj
analizi lokalnih izbora 2001. godine.
Najviše vijećničkih mandata u 17 županijskih skupština, osim u
Primorsko-goranskoj, Međimurskoj, Istarskoj i Gradu Zagrebu,
osvojio je HDZ. U okviru Hrvatskog bloka, zajedno s HSP-om, HDZ je
osvojio 340 od ukupno 927 mandata.
Iako je HDZ bio najjača pojedinačna stranka, koju su po broju
osvojenih mandata slijedili HSS, SDP, pa HSLS, izvršnu vlast
formirao je samo u sedam županija. Stranke centra i lijevog centra
osvojile su ukupno 527 mandata i formirale vlast u većini županija,
navodi u svojoj analizi Omejec.
Slično se dogodilo i na razini gradova i općina. HDZ je kao
pojedinačno najjača stranaka, bez koalicijskih mandata, od ukupno
6.939 vijećničkih mjesta osvojio 2.291 mandata, slijedi HSS sa
1.327 mandata, SDP sa 946, i HSLS sa 434.
Iako je HDZ-o samostalno imao 2.291 mandata, stranke centra i
lijevog centra sa 3.269 mandata formirale su vlast u većini gradova
i općina.
Od ukupno 536 gradova i općina HDZ je formirao izvršnu vlast u 198
ili 36,9 posto, a od stranaka Hrvatskog bloka još je samo HSP uspio
formirati izvršnu vlast u 7 gradova i općina. To znači da, kako kaže
Omejec, "desno" orijentirane stranke vladaju u 205, odnosno 38,2
posto gradova i općina.
Iako pojedinačno slabije po ukupnom broju osvojenih mandata
stranke centra i lijevog centra formirale su vlast u 268 gradova ili
općina. U manjem broju gradova ili općina na vlasti su stranke
nacionalnih manjina ili regionalne stranke.
Jasna Omejec je kao zabrinjavajući podatak za višestranačje u
Hrvatskoj izdvojila da je od 39 stranaka koje su sudjelovale na
izborima za gradska i općinska vijeća samo njih šest (HDZ, HSS, SDP,
HSLS, HNS i IDS) uspjelo ostvariti značajnije rezultate i osvojiti
gotovo 90 posto svih mandata.
Omejec smatra da je lokalna samouprava pod snažnim pritiscima i
utjecajem stranačkih politika, pretežno formiranih na nacionalnoj
razini zbog čega su, po njenom mišljenju, svi poslovi lokalne
samouprave, ali i cjelokupni život stanovnika županija, gradova i
općina izrazito politiziran i preopterećen strančarenjem.
Cjelovito preusmjeravanje razvitaka lokalne samouprave prema
"nestranačkoj", " nepolitičkoj" komunalnoj upravi, Omejec u ovom
trenutku ne smatra ostvarivim procesom. No, vjeruje da je moguće
postići dogovor da slijedeći lokalni izboru u Hrvatskoj budu
"personalizirani", odnosno da se župani, načelnici i
gradonačelnici biraju neposredno. To bi dijelom ublažilo pogubno
strančarenje u lokalnim sredinama, zaključila je Omejec svoje
izlaganje na savjetovanju koje je organizirao Institut za javnu
upravu.
(Hina) ggrb so