FR-FRANCUSKA-VATIKAN-Umjetnost/kultura/zabava FILM COSTE GAVRASA OŽIVIO POLEMIKU O VATIKANU I STRADANJU ŽIDOVA Piše: Frano CetinićPARIZ, 7. ožujka (Hina) - Najnoviji film Coste Gavrasa "Amen" oživio je staru polemiku o navodnoj šutnji
Svete Stolice i pape Pija XII. glede stradanja Židova u II. svjetskom ratu.
Piše: Frano Cetinić
PARIZ, 7. ožujka (Hina) - Najnoviji film Coste Gavrasa "Amen"
oživio je staru polemiku o navodnoj šutnji Svete Stolice i pape Pija
XII. glede stradanja Židova u II. svjetskom ratu. #L#
Čak i prije nedavne premijere filma u francuskim kino dvoranama,
različite i burne reakcije u javnosti izazvao je plakat na kojemu se
najavljuje njegovo prikazivanje.
Za djelo kontroverznog Olivera Toscanija, bivšeg dizajnera tvrtke
Benetton - na kojem je kršćanski križ izjednačen s kukastim križem -
francuska biskupska konferencija je istaknula da se radi o
"neprihvatljivoj provokaciji", o "nedopustivoj identifikaciji
simbola kršćanske vjere i simbola nacističkog barbarstva".
No, pariški sud je odbio zahtjev Agrifa (Općeg saveza za borbu
protiv rasizma i poštovanje francuskog i kršćanskog identiteta) -
udruge francuskih katoličkih integrista - za njegovom zabranom.
Osim Francuske biskupske konferencije, protiv takve
identifikacije križa i svastike ustali su, peticijom objavljenom u
katoličkom tjedniku La Vie i neke židovske ustanove te ugledni
predstavnici židovske zajednice u Francuskoj: Henri Hajdenberg,
bivši predsjednik CRIJF, Predstavničkog vijeća židova Francuske i
bivši veliki rabin Francuske, Rene-Samuel Sirat.
Film Coste Gavrasa inspiriran je dramskim djelom njemačkoga
književnika Rolfa Hochhutha "Namjesnik" (1963), u društvu kojega
se redatelj i pojavio na nedavnom Berlinskom festivalu.
U tom dramskom komadu, koji je igran na mnogim pozornicama svijeta,
ali ne i u Izraelu, prvi put je otvoreno dovedena bila u pitanje
uloga Pija XII.
Od tada pa do danas nije se stišala polemika o ulozi pape Pija XII.
tijekom II. svjetskog rata. Ona je obnovljena i prije tri godine
objavljivanjem francuskog prijevoda kontroverzne knjige
britanskog publicista Johna Cornwella "Hitlerov papa".
U polemiku su se uključili i povjesničari. Oni, među ostalim,
podsjećaju na encikliku pape Pija XI "Mit brennender Sorge" (S
dubokom uznemirenošću...), koja se pripisuje upravo državnom
tajniku Eugeniu Pacelliu, budućem papi Piju XII, iz ožujka 1937., a
u kojoj je osuđen totalitarizam i rasizam. Na tu je encikliku
odgovorio J. Goebbels oštrim govorom u svibnju iste godine:
"Posljednje upozorenje njemačkim katolicima: Ne postoji Vatikanov
zakon, postoji samo njemački zakon, pred kojim se mora prignuti
svaki Nijemac".
Papa Pio XII umro je u listopadu 1958. godine a njegova smrt je
pokrenula val jednoglasnih izraza divljenja i zahvalnosti. Tako je
tadašnja izraelska ministrica inozemnih poslova, i buduća
izraelska premijerka, Golda Meir, pred tribinom UN rekla da se "za
trajanja desetogodišnjeg nacističkog terora, kad je naš narod
trpio strašan martirij, čuo papin glas osude proganjanja i
pozivanja na milost prema žrtvama".
Glavni rimski rabin, Izrael Zolli, u znak zahvalnosti za sve što je
Pio XII učinio za Židove u II. svjetskom ratu, preobratio se godine
1945. na katoličanstvo i na krštenju uzeo civilno ime samog pape,
Eugenio.
Povjesničar i akademik Henri Amouroux istaknuo je kako je "Vatikan
učinio više nego Sjedinjene Američke Države koje su za tri i pol
godine rata odobrile samo 22.000 ulaznih viza za progonjene
Židove". Izraelski povjesničar Pinchas Lapide govori pak o 800.000
Židova koje je "spasio Pio XII tijekom II. svjetskog rata".
Ugledni povjesničar Perre Chaunu, protestantske vjeroispovijedi,
u povodu je Cornwellove knjige rekao kako papa nije mogao znati za
tajnu konferenciju u berlinskom predgrađu Wannsee (20. siječnja
1942.) na kojoj je donijeta odluka o "konačnom rješenju". "Zašto
nijedna organizacija Pokreta otpora nije napala vlakove kojima su
deportirani Židovi?... Jer je holokaust otkriven ulaskom u
Auschwitz 1945.... Roosevelt nije govorio o holokaustu jer o tome
nije ništa znao".
Od Hochhutova djela, međutim, koje je ponovno aktualizirano filmom
Coste Gavrasa, papa Pio XII je postao "junakom crne legende",
žrtvom proturječja koje se može formulirati na sljedeći način:
"Mogli bismo papi oprostiti ono što je učinio, ali kako mu oprostiti
ono za što ga optužujemo?".
(Hina) fcet rb