RU-HR-nafta-Goriva-Trgovina-Makrogospodarstvo-Vlada RUSIJA-VEDOMOSTI OD 6.3.02. O PRIVATIZACIJI INE RUSIJAVEDOMOSTI6.III.2002. INA čeka ulagača"U srednjoj se Europi sprema za privatizaciju naftna aktiva koja će vjerojatno zanimati
ruske tvrtke. Hrvatska kani prodati kontrolni paket dionica svoje naftne kompanije INA-e. Taj će se proces završiti krajem godine.Hrvatska vlada, kako javlja Petroleum Argus, utvrdila je plan prodaje državne naftne tvrtke strateškom ulagaču 25 posto plus jedna dionica. Prema planu privatizacije također se predviđa da će se 7 posto dionica ponuditi osoblju tvrtke, a 7 veteranima rata 1991.-1995.U 2000. INA je u svojim rafinerijama u Rijeci i u Sisku preradila 5,28 milijuna tona nafte. Ukupan kapacitet tih tvornica je 8,5 milijun tona. Kompanije posjeduje mrežu od četiristo benzinskih crpka u Hrvatskoj i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. Uz to joj pripada 38 posto dionica državnog naftnog operatora Janafa (jadranski naftovod). INA proizvodi oko 2,5 milijuna tona nafte na godinu, od čega oko trećine dolazi na poduzeće 'Bijele noći' u zapadnom Sibiru. Već se nekoliko mjeseci pregovara o prodaji tog
RUSIJA
VEDOMOSTI
6.III.2002.
INA čeka ulagača
"U srednjoj se Europi sprema za privatizaciju naftna aktiva koja će
vjerojatno zanimati ruske tvrtke. Hrvatska kani prodati kontrolni
paket dionica svoje naftne kompanije INA-e. Taj će se proces
završiti krajem godine.
Hrvatska vlada, kako javlja Petroleum Argus, utvrdila je plan
prodaje državne naftne tvrtke strateškom ulagaču 25 posto plus
jedna dionica. Prema planu privatizacije također se predviđa da će
se 7 posto dionica ponuditi osoblju tvrtke, a 7 veteranima rata
1991.-1995.
U 2000. INA je u svojim rafinerijama u Rijeci i u Sisku preradila
5,28 milijuna tona nafte. Ukupan kapacitet tih tvornica je 8,5
milijun tona. Kompanije posjeduje mrežu od četiristo benzinskih
crpka u Hrvatskoj i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. Uz to joj
pripada 38 posto dionica državnog naftnog operatora Janafa
(jadranski naftovod). INA proizvodi oko 2,5 milijuna tona nafte na
godinu, od čega oko trećine dolazi na poduzeće 'Bijele noći' u
zapadnom Sibiru. Već se nekoliko mjeseci pregovara o prodaji tog
poduzeća 'Slavnefti'.
Petroleum Argus, pozivajući se na analitičare, vrijednost 25 posto
plus jedna dionica INA-e procjenjuje na 150-200 milijuna am.
dolara. To se uglavnom podudara s mišljenjem stručnjaka Deutsche
Banka koji su čitavu hrvatsku tvrtku procijenili na 0,5 do 1
milijarde eura (440-870 milijuna dolara).
Službena predstavnica ministarstva gospodarstva Sanja Bach rekla
je za 'Vedomosti' da je prijedlog zakona o privatizaciji INA-e u
parlamentu. 'Očekujemo da će se odobriti u zadnjem čitanju tijekom
ožujka. Zatim će se u drugom tromjesečju objaviti ponuda za
kupovanje dionica državne naftne kompanije, a računi bi se trebali
svesti u četvrtom tromjesečju', dodaje.
Pozivajući se na mjesni tisak, službena predstavnica kaže da bi u
natječaju mogli sudjelovati mađarska tvrtka MOL, austrijska OMV,
te niz ruskih naftnih tvrtka koje žele proširiti svoju nazočnost na
istočnu i na srednju Europu. Među njima su 'LUKOJL', TNK i
'Slavneft'.
U ruskim kompanijama ne žele komentirati tu vijest, budući da
ponuda još nije objavljena, a cijena i drugi uvjeti kupnje nisu
poznati. Ipak, ako govorimo o strategiji, 'LUKOJL' je, primjerice,
odavno proglasio Balkan područjem svojih dugoročnih interesa, a
dopredsjednik TNK-a Davor Štern u nedavnom je razgovoru za
'Vedomosti' rekao da je TNK zainteresiran da sudjeluje u
privatizaciji naftne industrije bivše Jugoslavije. Po njegovu
mišljenju, na tom području postoji težnja prema konsolidaciji
manjih domaćih naftnih tvrtka koje nemaju vlastite sirovinske
resurse.
Analitičar OFG-a Dmitrij Avdejev misli da će se ruska poduzeća
svakako zainteresirati za dionice INA-e, no hoće li dobiti ponudu
ovisi o cijeni. Avdejev misli da Hrvatska nije tržište za koje će se
oni boriti do kraja. Stvarni su kandidati, misli, 'LUKOJL', 'JUKOS'
i TNK. Prvi je već nazočan na Balkanu, drugi je potaknuo projekt
integracije naftovoda 'Družba' i 'Adrija'. Na koncu, TNK za sada
nema aktive izvan zemlje, pa bi mogao biti najuporniji takmac. Uz
to, napominje Avdejev, dopredsjednik TNK-a Davor Štern donedavno
je bio predsjednik INA-e i dobro poznaje tamošnje uvjete, što može
pomoći tvrtki u konkurentskoj borbi.
Stiven Daševski iz 'Atona' misli da, premda se 'LUKOJL' već
učvrstio na Balkanu, neće biti jako aktivan u Hrvatskoj, budući da
je pad njegove uspješnosti u zadnje vrijeme povezan upravo s
inozemnim ulaganjima. Glavnim kandidatom Daševski smatra 'JUKOS'
koji već ima stvaran plan u Hrvatskoj i solidnu gotovinu koju treba
potrošiti. TNK, po njegovu mišljenju, također će sudjelovati u
ponudi, premda nije u sjajnom financijskom položaju, a 'Slavneft'
će se teško odlučiti da čini 'nagle pokrete' uoči svoje
privatizacije", pišu Aleksandr Tutuškin i Maksim Trudoljubov.