FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RUSIJA-VEDOMOSTI OD 6.3.02. O PRIVATIZACIJI INE

RU-HR-nafta-Goriva-Trgovina-Makrogospodarstvo-Vlada RUSIJA-VEDOMOSTI OD 6.3.02. O PRIVATIZACIJI INE RUSIJAVEDOMOSTI6.III.2002. INA čeka ulagača"U srednjoj se Europi sprema za privatizaciju naftna aktiva koja će vjerojatno zanimati ruske tvrtke. Hrvatska kani prodati kontrolni paket dionica svoje naftne kompanije INA-e. Taj će se proces završiti krajem godine.Hrvatska vlada, kako javlja Petroleum Argus, utvrdila je plan prodaje državne naftne tvrtke strateškom ulagaču 25 posto plus jedna dionica. Prema planu privatizacije također se predviđa da će se 7 posto dionica ponuditi osoblju tvrtke, a 7 veteranima rata 1991.-1995.U 2000. INA je u svojim rafinerijama u Rijeci i u Sisku preradila 5,28 milijuna tona nafte. Ukupan kapacitet tih tvornica je 8,5 milijun tona. Kompanije posjeduje mrežu od četiristo benzinskih crpka u Hrvatskoj i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. Uz to joj pripada 38 posto dionica državnog naftnog operatora Janafa (jadranski naftovod). INA proizvodi oko 2,5 milijuna tona nafte na godinu, od čega oko trećine dolazi na poduzeće 'Bijele noći' u zapadnom Sibiru. Već se nekoliko mjeseci pregovara o prodaji tog
RUSIJA VEDOMOSTI 6.III.2002. INA čeka ulagača "U srednjoj se Europi sprema za privatizaciju naftna aktiva koja će vjerojatno zanimati ruske tvrtke. Hrvatska kani prodati kontrolni paket dionica svoje naftne kompanije INA-e. Taj će se proces završiti krajem godine. Hrvatska vlada, kako javlja Petroleum Argus, utvrdila je plan prodaje državne naftne tvrtke strateškom ulagaču 25 posto plus jedna dionica. Prema planu privatizacije također se predviđa da će se 7 posto dionica ponuditi osoblju tvrtke, a 7 veteranima rata 1991.-1995. U 2000. INA je u svojim rafinerijama u Rijeci i u Sisku preradila 5,28 milijuna tona nafte. Ukupan kapacitet tih tvornica je 8,5 milijun tona. Kompanije posjeduje mrežu od četiristo benzinskih crpka u Hrvatskoj i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. Uz to joj pripada 38 posto dionica državnog naftnog operatora Janafa (jadranski naftovod). INA proizvodi oko 2,5 milijuna tona nafte na godinu, od čega oko trećine dolazi na poduzeće 'Bijele noći' u zapadnom Sibiru. Već se nekoliko mjeseci pregovara o prodaji tog poduzeća 'Slavnefti'. Petroleum Argus, pozivajući se na analitičare, vrijednost 25 posto plus jedna dionica INA-e procjenjuje na 150-200 milijuna am. dolara. To se uglavnom podudara s mišljenjem stručnjaka Deutsche Banka koji su čitavu hrvatsku tvrtku procijenili na 0,5 do 1 milijarde eura (440-870 milijuna dolara). Službena predstavnica ministarstva gospodarstva Sanja Bach rekla je za 'Vedomosti' da je prijedlog zakona o privatizaciji INA-e u parlamentu. 'Očekujemo da će se odobriti u zadnjem čitanju tijekom ožujka. Zatim će se u drugom tromjesečju objaviti ponuda za kupovanje dionica državne naftne kompanije, a računi bi se trebali svesti u četvrtom tromjesečju', dodaje. Pozivajući se na mjesni tisak, službena predstavnica kaže da bi u natječaju mogli sudjelovati mađarska tvrtka MOL, austrijska OMV, te niz ruskih naftnih tvrtka koje žele proširiti svoju nazočnost na istočnu i na srednju Europu. Među njima su 'LUKOJL', TNK i 'Slavneft'. U ruskim kompanijama ne žele komentirati tu vijest, budući da ponuda još nije objavljena, a cijena i drugi uvjeti kupnje nisu poznati. Ipak, ako govorimo o strategiji, 'LUKOJL' je, primjerice, odavno proglasio Balkan područjem svojih dugoročnih interesa, a dopredsjednik TNK-a Davor Štern u nedavnom je razgovoru za 'Vedomosti' rekao da je TNK zainteresiran da sudjeluje u privatizaciji naftne industrije bivše Jugoslavije. Po njegovu mišljenju, na tom području postoji težnja prema konsolidaciji manjih domaćih naftnih tvrtka koje nemaju vlastite sirovinske resurse. Analitičar OFG-a Dmitrij Avdejev misli da će se ruska poduzeća svakako zainteresirati za dionice INA-e, no hoće li dobiti ponudu ovisi o cijeni. Avdejev misli da Hrvatska nije tržište za koje će se oni boriti do kraja. Stvarni su kandidati, misli, 'LUKOJL', 'JUKOS' i TNK. Prvi je već nazočan na Balkanu, drugi je potaknuo projekt integracije naftovoda 'Družba' i 'Adrija'. Na koncu, TNK za sada nema aktive izvan zemlje, pa bi mogao biti najuporniji takmac. Uz to, napominje Avdejev, dopredsjednik TNK-a Davor Štern donedavno je bio predsjednik INA-e i dobro poznaje tamošnje uvjete, što može pomoći tvrtki u konkurentskoj borbi. Stiven Daševski iz 'Atona' misli da, premda se 'LUKOJL' već učvrstio na Balkanu, neće biti jako aktivan u Hrvatskoj, budući da je pad njegove uspješnosti u zadnje vrijeme povezan upravo s inozemnim ulaganjima. Glavnim kandidatom Daševski smatra 'JUKOS' koji već ima stvaran plan u Hrvatskoj i solidnu gotovinu koju treba potrošiti. TNK, po njegovu mišljenju, također će sudjelovati u ponudi, premda nije u sjajnom financijskom položaju, a 'Slavneft' će se teško odlučiti da čini 'nagle pokrete' uoči svoje privatizacije", pišu Aleksandr Tutuškin i Maksim Trudoljubov.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙