ZAGREB, 6. ožujka (Hina)ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u srijedu u Zagrebu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zlatka Lagumdžiju i u razgovoru s njim istaknuo kako između dviju zemalja nema
prepreka, priopćio je Ured poredsjednika. "U razgovoru je (Mesić) istaknuo kako između dvije zemlje nema prepreka te da se svi problemi trebaju rješavati u okviru institucija sustava", stoji u priopćenju.LJUBLJANA - Odnosi Hrvatske i Slovenije odvijaju se u tonu općeg razumijevanja koje obilježavaju i česti susreti na najvišoj razini, multilateralna suradnja je odlična, a smanjuje se i lista otvorenih pitanja od kojih su neka neriješena samo na tehničkoj razini, ocijenio je u srijedu nakon prvog dijela cjelodnevnog posjeta Sloveniji i susreta sa šefom slovenske diplomacije Dimitrijem Rupelom ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Picula se u Ljubljani sastao i s premijerom Janezom Drnovšekom te predsjednikom Milanom Kučanom, a poslijepodne će otvoriti počasni konzulat Republike Hrvatske u Mariboru. S većim dijelom njegovih ocjena složio se na konferenciji za novinare i Dimitrij Rupel, dok su neke razlike u stajalištima dvojica ministara pokazali u pitanju odnosa prema graničnom
ZAGREB, 6. ožujka (Hina)
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u srijedu u
Zagrebu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
Zlatka Lagumdžiju i u razgovoru s njim istaknuo kako između dviju
zemalja nema prepreka, priopćio je Ured poredsjednika.
"U razgovoru je (Mesić) istaknuo kako između dvije zemlje nema
prepreka te da se svi problemi trebaju rješavati u okviru
institucija sustava", stoji u priopćenju.
LJUBLJANA - Odnosi Hrvatske i Slovenije odvijaju se u tonu općeg
razumijevanja koje obilježavaju i česti susreti na najvišoj
razini, multilateralna suradnja je odlična, a smanjuje se i lista
otvorenih pitanja od kojih su neka neriješena samo na tehničkoj
razini, ocijenio je u srijedu nakon prvog dijela cjelodnevnog
posjeta Sloveniji i susreta sa šefom slovenske diplomacije
Dimitrijem Rupelom ministar vanjskih poslova Tonino Picula.
Picula se u Ljubljani sastao i s premijerom Janezom Drnovšekom te
predsjednikom Milanom Kučanom, a poslijepodne će otvoriti počasni
konzulat Republike Hrvatske u Mariboru.
S većim dijelom njegovih ocjena složio se na konferenciji za
novinare i Dimitrij Rupel, dok su neke razlike u stajalištima
dvojica ministara pokazali u pitanju odnosa prema graničnom
sporazumu i problemu provoza nafte, derivata i opasnih tvari
hrvatskim cestama.
MOSTAR/SARAJEVO - Biskupske konferencije BiH i Hrvatske u srijedu
su u Sarajevu počele zajedničko zasjedanje, koje je kao domaćin
ovog susreta otvorio nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić,
priopćila je Katolička tiskovna agencija.
Kardinal Puljić je istaknuo kako Crkva u BiH, unatoč svim
protivljenjima, ima poslanje ostati, i to će i učiniti.
"U zadnje vrijeme ljudi doživljavaju mučno situacije vezane uz
sigurnost, povratak i ostanak, suočeni smo s problemom
jednakopravnosti svih na svim prostorima jer ako tražimo nešto na
što imamo pravo onda nas proglašavaju nacionalistima", istaknuo je
kardinal Puljić.
Kardinal Puljić je upozorio kako je u zadnje vrijeme iz BiH u
Švedsku odselilo više od 200 katoličkih obitelji, te da je u zadnje
dvije godine u Kanadu otišlo više od 30.000 Hrvata katolika iz BiH.
Po tvrdnjama kardinala Puljića u zadnjih šest godina oko 130.000
Hrvata odselilo je u prekomorske zemlje. Kardinal Puljić je
zahvalio biskupima koji su svojim dolaskom iz Hrvatske u Sarajevo
znak ohrabrenja Crkvi u BiH koja stoljećima živi i djeluje na ovim
prostorima.
SARAJEVO - Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić je u srijedu navečer
u propovijedi u sarajevskoj katedrali upozorio da Crkvu "neki žele
gurnuti na rub društva" radi čega crkveni stavovi imaju malen
utjecaj u javnosti, objavila je Katolička tiskovna agencija
(KTA).
Nadbiskup Bozanić je to rekao na svečanom euharistijskom slavlju
biskupa iz Hrvatske i BiH koji su se u srijedu okupili u Sarajevu na
zajedničkom zasjedanju dvaju Biskupskih konferencija Hrvatske i
BiH.
Naglasivši kako su se u Sarajevu okupili "pastiri Katoličke Crkve u
hrvatskom narodu", nadbiskup Bozanić je rekao: "članovi smo jedne,
svete, katoličke i apostolske Crkve a i vjernici su nam istog
hrvatskog jezika".
Nadbiskup Bozanić je posebice naglasio kako Crkva "treba biti
prisutna u društvenom kontekstu svoga naroda i sredine u kojoj
djeluje".
Nadbiskup zagrebački je u svojoj propovjedi u sarajevskoj
katedrali Srca Isusova više puta aludirao na malobrojnost katolika
Hrvata u BiH spominjući pri tom evanđeoski pojam "malog stada", te
je pozivao na izbjegavanje straha i zabrinutosti.
ZAGREB - U povodu napisa u dijelu medija o ukidanju viza i carina
između RH i SRJ, nakon jučerašnjeg boravka hrvatskog izaslanstva u
Jugoslaviji, Vladin ured za odnose s javnošću objasnio je u srijedu
da se vize ne ukidaju nego se olakšava vizni režim.
"Mediji su netočno prenijeli informaciju o ukidanju viza i carina
između Republike Hrvatske i SR Jugoslavije. Vođeni su razgovori o
liberalizaciji viznog sustava, što znači olakšavanje viznog
režima, a ne njegovo ukidanje", kaže se u priopćenju Vladina ureda i
dodaje kako "hrvatsko i jugoslavensko izaslanstvo na jučerašnjem
sastanku nisu razgovarali o ukidanju viza".
ZAGREB - Republika Hrvatska potpisala je u srijedu u Strasbourgu
Protokol 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda (tzv. Europska konvencija o ljudskim pravima), priopćilo
je u srijedu Ministarstvo vanjskih poslova.
Europska konvencija o ljudskim pravima je najznačajniji europski
instrument za zaštitu ljudskih prava, koji predviđa poseban
mehanizam zaštite ljudskih prava i sloboda kroz mogućnost
podnošenja zahtjeva pojedinaca Europskom sudu za ljudska prava.
Protokolom 12 uz Konvenciju osigurava se opća zabrana
diskiminacije čime se ona proširuje i na sva prava koja predviđa
pojedini nacionalni pravni sustav, pored onih prava sadržanih u
Konvenciji i njezinim Protokolima. To predstavlja poseban novitet
i značajan napredak u jačanju zaštite ljudskih prava na europskoj
razini, kaže se u priopćenju.
GAZA/JERUZALEM - Jedanaestero ubijenih - devetero Palestinaca i
dvojica izraelskih vojnika - bilanca su novih izraelskih napada na
Gazu i Zapadnu obalu tijekom srijede.
Izraelski napadi na području Gaze počeli su prije zore, udarom na
pet lokacija s kopna, mora i zraka. Žestoki su sukobi zabilježeni u
Beit Lahayji, Khan Younisu, Rafahu, Wahi i selu Abasan Khuza. U
okršajima su ubijena sedmorica Palestinaca i dvojica izraelskih
vojnika.
Izraelski je pogranični policajac u međuvremenu na Zapadnoj obali
ubio dvojicu Palestinaca za koje je navodno posumnjao da nose
eksploziv.
DEN HAAG - Glavna tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte u srijedu je
izjavila kako su kritike što ih je na njezin račun izrekao bivši
predsjednik ICTY-a Antonio Cassese 'iskrivili' novinari.
"Jutros sam razgovarala s Antoniom Casseseom i kazao mi je da ono
što su prenijeli mediji ne odgovara onome što je on uistinu kazao",
rekla je Del Ponte u srijedu na konferenciji za novinare održanoj u
sjedištu ICTY-a.
Novinska agencija ANSU prenijela je da je Cassese rekao kako su
"izjave Carle del Ponte koje je iznijela prije početka sudskog
procesa Slobodanu Miloševiću, omogućile tome čovjeku da iskoristi
ICTY kao političku tribinu".
"Pravda se ne zadovoljava izjavama medijima. Želim reći da je Del
Ponte ta koja je započela", kazao je Cassese za ANSU.
DEN HAAG/ZAGREB - Američki veleposlanik pri Međunarodnom kaznenom
sudu (ICTY), kao i njegovi kolege na službi u Nizozemskoj,
Hrvatskoj, BiH i SR Jugoslaviji posjetili su u srijedu sjedište
Suda u Haagu, objavio je ICTY.
Izaslanstvo je razgovaralo s predsjednikom Suda Claudeom Jordaom
koji im je odgovarao na pitanja i objasnio im smjernice rada
Tribunala do 2008 godine.
Jorda je izaslanike podsjetio na svoj govor pred Općom skupštinom
UN-a u studenome 2001. u kojem je istaknuo potrebu reformiranja
Suda kako bi se ubrzala suđenja i preorijentirao rad Tribunala na
suđenja ograničenog broja osumnjičenika, poglavito
visokorangiranih političkih i vojnih dužnosnika. Nižerangiranim
osumnjičenicima trebali bi suditi sudovi zemalja s prostora bivše
Jugoslavije, ali tek kada će imati sve uvjete za preuzimanje te
zadaće, smatra Jorda.
BERLIN - Američki predsjednik George W. Bush u svibnju će posjetiti
Njemačku, priopćila je u srijedu njemačka vlada.
Bush će u Njemačkoj biti 22. i 23. svibnja, rekao je glasnogovornik
kancelara Gerharda Schroedera Uwe-Karsten Haye.
Prema njegovim riječima, još se ne znaju pojedinosti toga posjeta.
NEW YORK - Austrijska vlada morat će UN-u objasniti okolnosti pod
kojima je s Kosova "nestao" pripadnik međunarodne policije,
Austrijanac Martin Almer, osumnjičen za mučenje zatvorenika u
Prizrenu.
Kako se u srijedu doznaje u dobro obavještenim izvorima na East
Riveru, voditelj UNMIK-a Michael Steiner izvjestio je tajništvo
UN-a i Vijeće sigurnosti da su "austrijske vlasti aktivno pomagale"
Almerov povratak u Austriju.
BERLIN - Njemačko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da su
pri dezaktiviranju neeksplodirane bombe poginula petorica vojnika
iz Međunarodnih sigurnosnih snaga u Afganistanu (ISAF), dvojica
Nijemaca i trojica Danaca.
"Pet je poginulih, dvojica Nijemaca i trojica Danaca", rekao je na
novinskoj konferenciji zapovjednik njemčake vojske Harald Kujat.
Prema Kujatovim riječima, još su trojica vojnika teško ranjena, a
bilo je i nekoliko lakše ranjenih. Uzrok nesreće još je nejasan, ali
dogodila se dok su vojnici dezaktivirali protuzrakoplovnu raketu
SA-3.
MOSTAR - Gradonačelnik Mostara Neven Tomić na izvanrednoj je
konferenciji za novinare neočekivano objavio kako je Gradskom
vijeću ponudio ostavku na dužnost gradonačelnika.
Tomić je objasnio kako je povod ponuđene ostavke izgradnja objekta
u središnjoj gradskoj zoni Mostara, čemu se on protivi jer se novim
objektom, koji se gradi na mjestu prijeratne ljekarne, kako je
rekao, narušava urbanistička ljepota Mostara.
Tomić je potvrdio kako je tražio da se zaustave daljnji radovi na
ovom objektu ali ga u tomu nije podržao dogradonačelnik Hamdija
Jahić.
Glasnogovornica mostarskog područnog ureda visokog predstavnika
Avis Beneš je na konferenciji za novinare ocijenila
neprihvatljivim nastavak radova na izgradnji ovog objekta
upozorivši kako je to suprotno uputama OHR-a i mostarske Gradske
uprave. Benešova je pozvala mostarsku gradsku upravu da, kako je
rekla, poduzme mjere radi zaustavljanja radova na izgradnji ovog
objekta.
Interveniralo je i Veleposlanstvo SAD u BiH podupirući, neizravno
Tomića.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivo
Sanader sastao se u srijedu u Beču s austrijskim saveznim
kancelarom Wolfgangom Schusselom, a u razgovoru su obojica
sugovornika izrazili zadovoljstvo odnosima Hrvatske i Austrije,
priopćio je HDZ.
"U razgovoru je razmotreno stanje bilateralnih odnosa dviju
zemalja, te potvrđeno obostrano zadovoljstvo razvojem tih odnosa",
stoji u priopćenju.
Schuessel je izrazio i punu potporu ulasku HDZ-a u asocijaciju
europskih pučkih stranaka, navodi priopćenje.
WASHINGTON - Američko vojno zapovjedništvo dovelo je pojačanja
snagama u operaciji "Anakonda", koje se bore protiv talibana i
pripadnika Al Qaide na prostoru Šahikota u jugoistočnom
Afganistanu, rekao je u srijedu zapovjednik afganistanske
bojišnice general Tommy Franks.
Po njegovim riječima u borbe je uključeno 200 do 300 novih američkih
vojnika i veći broj helikoptera. Pojačanja su dobile i
afganistanske postrojbe uključene u bitke.
To znači da je u operaciji "Anakonda" sada angažirano oko 1.200
američkih vojnika, 200 pripadnika posebnih postrojba savezničkih
zemalja Australije, Danske, Francuske, Kanade, Norveške i
Njemačke, te oko 1.500 afganistanskih boraca.
WASHINGTON - Predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn pozvao je
u srijedu u Washingtonu razvijene zemlje da u slijedećih pet godina
udvostruče inozemnu pomoć i ukinu trgovinske zapreke koje zemljama
u razvoju onemogućuju da iskoriste prednosti globalnog tržišta.
Osvrćući se na predstojeću konferenciju UN-a o financiranju za
razvoj, Wolfensohn je kazao kako će to biti jedinstvena prigoda da
se zemlje dogovore o ostvarenju preuzetih obveza da do 2015.
prepolove broj siromašnih u svijetu.
Za potpuno uklanjanje siromaštva bit će potrebno dodatnih 40 do 60
milijardi dolara godišnje za razvojne projekte i pomoć siromašnim
zemljama. Budući da industrijske zemlje sad nisu u mogućnosti odmah
izdvojiti toliki novac, Wolfensohn predlaže da se u slijedećih pet
godina iznos njihove inozemne pomoći godišnje povećava za 10
milijardi dolara kako bi se došlo do potrebne svote.
PRIŠTINA - Voditelj Misije UN-a na Kosovu (UNMIK) Michael Steiner
sastao se u srijedu u Prištini sa zamjenikom premijera Srbije
Nebojšom Čovićem kako bi definirali temelje buduće suradnje
Beograda i UNMIK-a.
To je prvi susret dvojice dužnosnika otkako je Steiner 14. veljače
preuzeo dužnost na Kosovu.
"Pravila igre su jasna - Priština nije Beograd i Beograd nije
Priština", izjavio je njemački diplomat nakon susreta. "Neću se
miješati u pitanja Beograda, a Beograd se neće miješati u pitanja
Prištine", istaknuo je Steiner.
U srijedu je Steiner spomenuo i izvješće Beograda koje mu je, kako
prenosi kosovski tisak, predao Čović nastojeći pružiti dokaze da je
novi premijer Rexhepi navodno "počinio ratne zločine protiv
srpskih vojniak 1999."
"Primio sam to izvješće no nisam vidio ništa što bi moglo dokazati
tvrdnje koje je objavio tisak. Ne posjedujemo dokumentaciju koja bi
mogla dokazati da je Reyxhepi bio umiješan u te zločine", rekao je
Steiner.
BEOGRAD - Pristaše Radovana Karadžića ustvrdili su u srijedu da
čelnik bosanskih Srba "neće nikada biti pronađen", prigodom
otvaranja web stranice kojoj je svrha "predstaviti istinu" o
njegovoj ulozi u ratu u BiH.
"Karadžića nikad neće uhvatiti", izjavio je Kosta Čavoški,
profesor prava i predsjednik Međunarodnog odbora za istinu o
Radovanu Karadžiću koji okuplja pedesetak intelektualaca u Srbiji
i inozemstvu.
Čavoški ističe da će na web siteu --www.karadzic.org--
posjetitelji moći upoznati "istinske obavijesti i činjenice o
političkoj i povijesnoj ulozi Karadžića" kojeg je 1995.
Međunarodni sud za ratne zločine u den Haagu (ICTY) optužio za
genocid, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti.
BRUXELLES - NATO planira smanjiti broj vojnika na Blakanu, a
vjeruje se da će se o tome odlučiti u svibnju na sastanku ministara
vanjskih poslova u Rejkjaviku, objavili su u srijedu NATO-ovi vojni
izvori.
Ti izvori kažu da će američki general Joseph Ralston predložiti
smanjenje broja vojnika "za nekoliko tisuća" do sastanka ministara
vanjskih poslova.
NATO na Blakanu sad ima otprilike sedamdeset tisuća vojnika, u
snagama SFOR-a u Bosni i Hercegovini, KFOR-a na Kosovu i "Jantarne
lisice" u Makedoniji.
BEOGRAD - U Srbiji se nalazi pet posto od ukupnog broja izbjeglica u
svijetu, a petina njih nema osnovnih uvjeta za život, rekla je u
srijedu u Beogradu povjerenica za izbjeglice u Vladi Srbije Sanda
Rašković-Ivić.
"Na osnovu prošlogodišnjeg popisa utvrđeno je da se u Srbiji nalazi
400 tisuća izbjeglica, koji zajedno sa 70 tisuća onih koji su uzeli
jugoslavensko državljanstvo čine pet posto od ukupnog svjetskog
broja izbjeglica", kazala je Rašković-Ivić na konferenciji za
novinare.
BEOGRAD - Beogradski vozač automobila za prijevoz novca uspio je u
srijedu pobjeći s 5.6 milijuna eura, najvećim opljačkanim iznosom u
srbijanskoj povijesti, javili su lokalni mediji.
Pljačka je izvedena u podzemnoj garaži Delta banke u Novom
Beogradu. Vozač je strpljivo čekao dok su zaštitari odnijeli dio
pošiljke novca, ostavši u društvu četvorice policajaca. Kad su se
zaštitari vratili više nije bilo ni automobila, ni vozača a ni
policajaca.
ZAGREB/WASHINGTON - Izgled površine Zemlje prije 3,9 milijardi
godina izmijenili su udari asteroida, a ne kometa, zaključili su
američki znanstvenici u časopisu "Journal of Geophysical Research
- Planets" koji izdaje Američki geofizički savez.
Po mišljenju Davida Kringa iz zvjezdarnice sveučilišta u Arizoni i
Barbare Cohen sa sveučilišta Havaji, Zemlju nisu pogodili kometi,
nego asteroidi, a udari su bili toliko snažni da su uništili starije
stijene na Zemlji. Kring misli da je to glavni razlog zbog kojega su
najstarije stijene na Zemlji stare 3,9 milijardi godina.
Osim toga, hidrotermalni sustavi kao posljedica udara asteroida
bili bi odlični inkubatori za razvoj najranijih oblika života, što
se poklapa s otkrićima prijašnjih istraživanja, po kojima je život
u toplim vodenim sredinama nastao prije 3,85 milijardi godina.
(Hina) sl sl