PICULA I RUPEL OCIJENILI ODNOSE ZAGREBA I LJUBLJANE DOBRIMA

LJUBLJANA, 6. ožujka (Hina) - Odnosi Hrvatske i Slovenije odvijaju se u tonu općeg razumijevanja koje obilježavaju i česti susreti na najvišoj razini, multilateralna suradnja je odlična, a smanjuje se i lista otvorenih pitanja od kojih su neka neriješena samo na tehničkoj razini, ocijenio je u srijedu nakon prvog dijela cjelodnevnog posjeta Sloveniji i susreta sa šefom slovenske diplomacije Dimitrijem Rupelom ministar vanjskih poslova Tonino Picula.#L# Picula se u Ljubljani sastao i s premijerom Janezom Drnovšekom te predsjednikom Milanom Kučanom, a poslijepodne će otvoriti počasni konzulat Republike Hrvatske u Mariboru. S većim dijelom njegovih ocjena složio se na konferenciji za novinare i Dimitrij Rupel, dok su neke razlike u stajalištima dvojica ministara pokazali u pitanju odnosa prema graničnom sporazumu i problemu provoza nafte, derivata i opasnih tvari hrvatskim cestama. "Naši su odnosi dobri i poboljšavaju se, a za njih je dobro i to da je došlo do stabilizacije hrvatske vlade", ocijenio je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji Rupel. On je posebno istaknuo vrlo visoku međusobnu gospodarsku suradnju koja je lani iznosila preko 1,2 milijarde američkih dolara. Posebnu pozornost, istaknuo je Rupel, dvojica ministara posvetili su multilateralnoj suradnji dviju država u međunarodnim organizacijama, dodajući da je Slovenija podržala Hrvatsku u "skupini iz Vilniusa" te da postoji intenzivna suradnja u UN-u, Vijeću Europe i Srednjoeuropskoj inicijativi. Slovenija iduće godine preuzima i predsjedanje Jadransko-jonskom inicijativom pa je dogovoran i bilateralni susret hrvatskog i slovenskog koordinatora u njoj. Slovenska strana smatra da je sporazum o malograničnom prometu i suradnji, ali i druge međudržavne sporazume potrebno izvoditi u cjelini, rekao je Rupel, a dogovoreno je da se počnu izdavati malogranične propusnice i ostvarivati koncesije koje on predviđa na području ribolova. Slovenija također očekuje što skoriju ratifikaciju sporazuma o zaštiti investicija i zaključivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Hrvatska strana očekuje i zainteresirana je za turistički sporazum, a Rupel je potvrdio da je nađeno rješenje i za ured Hrvatske turističke zajednice koji se mora otvoriti u Ljubljani. Govoreći o pitanju državne granice, odnosno sporazuma koji je ratificiran, ali nije potpisan, Rupel je rekao da misli da "treba zadržati ono što je dogovoreno". "Pregovori su završeni. Doći će vrijeme kad će sporazum biti zaključen, nadam se da će to biti što prije", rekao je. Nešto drugačiji ton u pogledu sporazuma koji je prošle godine izazvao različite reakcije, pa i suprotstavljanje u hrvatskoj politici i javnosti iznio je ministar Picula. On je izrazio zadovoljstvo onim što je postignuto u utorak u Čakovcu prilikom sastanka povjerenstva koje radi na provedbi malograničnog sporazuma, dodajući kako je i taj sporazum "dobra podloga za raspravu o granici". Inače, pojasnio je Picula, sam nacrt sporazuma o međudržavnoj granici u ovom trenutku "čeka na bolja vremena", dodavši da ne želi prejudicirati kako će rasprava o njemu u Hrvatskoj ubuduće teći te kakva će mu biti sudbina. Na novinarsko pitanje o problemu starih hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb, slovenski ministar je odgovorio da o tome nije bilo riječi te da će se o tom pitanju uskoro održati novi krug razgovora u banci za međunarodna podmirenja (BIS) u Baselu no da Slovenija vjeruje kako će sve nasljednice bivše SFRJ ratificirati bečki okvirni dogovor o sukcesiji. "Istina je da i Slovenija i Hrvatska trenutno u vezi s time imaju određene rezerve, ali iz različitih razloga", dodao je Rupel. Picula je ocijenio kako Okvirni sporazum o sukcesiji "velik i važan dokument" s obzirom da se njime predviđa podmirenje računa država sljednica bivše SFRJ te s obzirom na njegovu važnost za stabilizaciju. Iako se neke odredbe okvirnog sporazuma već uspješno provode, nije nevažno kako će se njegove odredbe ispoštovati i interpretirati i kako to da se u vrijeme njegova sklapanja nije znalo da je iz nekadašnje Narodne banke Jugoslavije nestalo 600 milijuna američkih dolara. "Hrvatska vlada traži tumačenje kako je do toga došlo i tko je za to odgovoran", rekao je, dodajući da treba utvrditi i zašto države-sljednice o tome nisu bile informirane. Rupel i Picula osvrnuli su se i na režim tranzita nafte, derivata i opasnih tvari preko Hrvatske, zbog kojega je Slovenija službeno prosvjedovala i zaprijetila postupkom pred međunarodnim organizacijama smatrajući da nije sukladan načelima slobodne trgovine. Picula je rekao da hrvatska vlada uvažava da je uvođenje pravilnika imalo određene ekonomske posljedice u susjednim zemljama na što je reagirala i njegovim kasnijim promjenama, ali da razlozi zbog kojih je režim uvela nisu promijenjeni. Istaknuo je kako vjeruje da će se rješenje naći na sljedećem sastanku slovenskih i hrvatskih eksperata u Ljubljani dodajući da je o tom pitanju hrvatska vlada već postigla dogovor s BiH pa očekuje da će se sporazum postići i sa Slovenijom. Postupak pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) bio bi dugotrajan i skup i stvari je bolje riješiti bilateralnim dogovorom, kazao je Picula. Rupel je sa svoje strane rekao da se Slovenija nada bilateralnom dogovoru, no ako s rješenjem koje ponude eksperti ne bude zadovoljna, nastavit će s procedurom pred WTO-om. (Hina) fl br