ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Hrvatska bi u svibnju mogla pristupiti Akcijskom planu za članstvo (MAP) - programu NATO-a namijenjenom aspirantima za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu - i time se i statusno priključiti ostalim zemljama
okupljenim u Vilniuskoj skupini (V-10), doznaje Hina iz diplomatskih izvora.
ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Hrvatska bi u svibnju mogla pristupiti
Akcijskom planu za članstvo (MAP) - programu NATO-a namijenjenom
aspirantima za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu - i time se i
statusno priključiti ostalim zemljama okupljenim u Vilniuskoj
skupini (V-10), doznaje Hina iz diplomatskih izvora.#L#
Očekuje se da će na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja
članica NATO-a u svibnju u Reykjaviku Hrvatska biti pozvana da
pristupi Akcijskom planu za članstvo (MAP - Membership Action
Plan), rekao je za Hinu izvor iz ministarstva vanjskih poslova.
Provedba MAP-a, koji služi kao svojevrsna priprema za punopravno
članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, trebala bi početi u rujnu,
dodao je izvor.
Ulaskom u MAP, Hrvatska bi trebala izjednačiti svoj formalni status
u odnosu prema NATO-u s ostalim zemljama aspirantima za članstvo
okupljenim u V-10 - Albanijom, Bugarskom, Estonijom, Latvijom,
Litvom, Rumunjskom, Slovačkom, Slovenijom i Makedonijom.
Ministri vanjskih poslova zemalja V-10, među kojima i hrvatski
ministar Tonino Picula, okupit će se u četvrtak i petak u Skoplju,
gdje bi trebali razgovarati o aktivnostima i strategiji
približavanja NATO-u, održati niz bilateralnih susreta, te
objaviti zajedničku deklaraciju.
Izvor iz ministarstva vanjskih poslova rekao je da je sastanak u
Skoplju "značajan međunarodni politički skup" na kojem bi se u
završnoj deklaraciji trebala ponovno dati podrška hrvatskom
približavanju NATO-u.
Na sastanku u Skoplju trebali bi sudjelovati i ministri vanjskih
poslova zemalja članica NATO-a Poljske i Turske, te visoki
predstavnici SAD-a, Grčke, Mađarske i Češke, rekao je izvor.
NATO je u travnju 1999. pokrenuo program MAP kako bi zemljama
aspirantima pomogao savjetima i praktičnom potporom.
Dosad je u MAP ušlo devet zemalja kandidata koje su u svibnju 2000.
potpisivanjem zajedničke izjave formirale Vilniusku skupinu.
Te su zemlje preuzele obvezu reformi političkog i obrambenog
sustava kako bi bile spremne na ulazak u punopravno članstvo
Saveza, te su zatražile od članica NATO-a da ih na sljedećem summitu
u Pragu u studenome pozovu u članstvo.
Hrvatska je postala punopravni član Vilniuske skupine na sastanku
premijera zemalja članica u Bratislavi u svibnju prošle godine, a
očekivanim ulaskom u MAP napravila bi dodatni korak ka približaanju
punopravnom članstvu u NATO-u.
Iako NATO nema strogo precizirane kriterije koji bi se trebali
ispuniti za ulazak u punopravno članstvo, nego se o tome odlučuje od
slučaja do slučaja pri čemu veliku ulogu igraju politički i
geopolitički razlozi, od aspiranata za članstvo očekuje se da
povećaju interoperabilnost svojih snaga s NATO-om, uspostave
civilnu kontrolu nad oružanim snagama i osiguraju transparentnost
obrambenog sustava.
U sklopu napora za približavanje Sjevernoatlantskom savezu,
hrvatska vlada je pripremila zakon o obrani, te strategije o
nacionalnoj sigurnosti i obrani, koje se trenutno nalaze u
saborskoj proceduri.
Prihvaćanje strategije o nacionalnoj sigurnosti i strategije o
obrani nije uvjet za ulazak u MAP, ali nadamo se da će one biti
prihvaćene do kraja ovog mjeseca odnosno prije sastanka u
Reykjaviku, rekao je izvor.
Nadamo se da će strategije biti prihvaćene konsenzusom svih
stranaka u Hrvatskom saboru, jer je riječ o dugoročnim interesima
Hrvatske, dodao je izvor.
(Hina) dv ii