SKV: SVIJET U 4.30 SATI

ZAGREB, 5. ožujka (Hina) - WASHINGTON - U izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu za prošlu godinu Hrvatska je zaslužila 35 stranica i ocjenu koja je gotovo jednaka prošlogodišnjoj, prolazna ali uz dosta zamjerki. Izvještaj je u ponedjeljak predstavio državni tajnik Colin Powell koji je naglasio da on "odražava temeljne vrijednosti američkog društva i interese države". Ocjena je da su hrvatske vlasti "općenito poštivale ljudska prava, ali da ostaju ozbiljni problemi". Među njima se nabrajaju arbitrarna uhićenja i zadržavanja, te optužbe protiv osoba zbog ratnih zločina pri čemu se upozorava da se Srbi uhićuju uz vrlo slabe dokaze. Bilježi se da je bilo vjerski ili etnički motiviranog nasilja i uznemiravanja, posebno protiv Srba i Roma. "Vlada je općenito poštivala slobodu govora i medija (...) međutim na lokalnoj razini se nastavlja pritisak na medije a još je oko 1.200 tužbi protiv novinara zbog klevete", stoji u izvještaju. State Department ocjenjuje da se u Hrvatskoj poštuju vjerska prava i da je jednostavnije osnovati i registrirati nevladine organizacije. Zamjera se sporost u povratu nacionalizirane crkvene imovine i privatne imovine koja je ranije bila u društvenom vlasništvu. Suradnja s ICTY-jem i međunarodnim organizacijama sve je bolja, drže američki diplomati. U izvještaju se navodi da i dalje postoji problem nasilja nad ženama i trgovine ženama radi prostitucije, a kaže se da vlasti u praksi nisu poštivale neka radna prava. WASHINGTON - Zemlje na prostoru bivše Jugoslavije dobile su u ponedjeljak od State Departmenta vrlo različite ocjene poštivanja ljudskih prava - od gotovo odlične ocjene za Sloveniju do nedovoljne za Makedoniju. Dio izvještaja o ljudskim pravima u SRJ podjeljen je u tri zasebne cjeline za Srbiju, Crnu Goru i Kosovo. Na 91 stranici izvještaja podrobno se bilježe primjeri kršenja i nepoštivanja ljudskih prava. Opća je ocjena da se "na mnogim područjima stanje znatno popravilo u odnosu na ono kakvo je bilo za Miloševićeva režima". State Department bilješi da su vlasti Srbije izručile Slobodana Miloševića ICTY-ju i omogućile uvid u neke dokumente, "međutim vlasti se povremeno oglušuju o zahtjeve ICTY-ja za uhićenje osumnjičenih i dostavljanje podataka". Lošu ocjenu u izvještaju o stanju ljudskih prava dobila je BiH. "Razina poštivanja prava ljudi znatno se razlikuje u područjima s bošnjačkom, hrvatskom i srpskom većinom. Vjerska diskriminacija je i dalje problem, kao i teška diskriminacija protiv manjina na područjima sa srpskom i hrvatskom većinom, uz stanovitu diskriminaciju na bošnjačkim područjima osobito u odnosu na prognanike i raseljene osobe", stoji u izvještaju. Dodaje se da političko vodstvo, osobito u Republici Srpskoj nastavlja ometati povratak manjinskog stanovništva. Ne zadovoljava ni suradnja s ICTY-jem, zaštita žena i djece, sloboda medija a bilježe se i "izdvojeni slučajevi" politički, etnički ili vjerski motiviranih ubojstava i nasilja. Najlošiju ocjenu dobila je Makedonija gdje se "odnos vlasti prema ljudskim pravima značajno pogoršao u vrijeme pobune etničkih Albanaca". Govori se i o nezakonitim uhićenjima, policijskom nasilju, ograničenjima slobode medija, diskriminaciji prema pripadnicima manjina. WASHINGTON - Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu koji je u ponedjeljak predstavljen na konferenciji za novinare u State Departmentu ambiciozan je projekt kojim je za 2001. godinu obuhvaćeno 190 zemalja. Američki državni tajnik nazvao je taj dokument "najvažnijim oruđem američkog utjecaja na stanje ljudskih prava diljem svijeta". Posebno je govorio o odnosu ljudskih prava i borbe protiv terorizma naglasivši da u zemljama koje poštuju ljudska prava nema uporišta za teroriste. Pomoćnik državnog tajnika Lorne Craner naglasio je da "borba protiv terorizma nije nimalo umanjila američko zauzimanje za ljudska prava i slobode". Ocijenio je da su pojedine zemlje, među koje je ubrojio i Srbiju, postigle znatan napredak dok druge sve uporno krše ljudska prava. Pokazalo se da američki izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu vjerno odražava sadašnje političke interese Washingtona na uštrb načela i međunarodnih normi. Ni američki mediji ne skrivaju bojazan da bi se mogli vratiti u vrijeme od prije pola stoljeća kad je razdjelnica kritike kršenja ljudskih prava išla granicom blokovske podjele. Upadljivo dobre ocjene dobile su zemlje koje SAD smatra važnim saveznicima u borbi protiv terorizma, posebice Pakistan, Uzbekistan, Kirgistan i još neke. U američkom izvještaju izostala je jasna osuda prakse zemalja poput Izraela i Saudijske Arabije koje na mnogim područjima flagrantno krše prava ljudi. Nasuprot tome, ponovljene su oštre kritike Kube, Iraka, Sjeverne Koreje, Libije i nekih afričkih država. Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu State Department priprema već 26 godina za potrebe Kongresa koji na temelju toga odlučuje o američkoj suradnji s pojedinim državama. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov izjavio je u ponedjeljak da Moskva želi značajnije promjene u zajedničkom vijeću Rusije i NATO-a. Ivanov je u razgovoru s novinarima nakon posljednjeg u nizu sastanka dužnosnika Rusije i NATO-a izjavio da su predložene promjene u stalnom zajedničkom vijeću "samo kozmetičke naravi". Ministri vanjskih poslova NATO-a odlučili su prošle godine da će ustanoviti novo zajedničko tijelo koje bi Rusiju trebalo dovesti u ravnopravniji položaj s 19 članica Saveza. Ivanov smatra da bi novo tijelo trebalo donositi odluke o akcijama u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala, a po mogućnosti i biti odgovorno za organiziranje mirovnih operacija i sprečavanje širenja oružja za masovna razaranja. WASHINGTON - Dvetorica američkih vojnika su poginula, a 40 ih je ranjeno u ponedjeljak u pokušaju helikopterskog desanta u istočnom, planinskom dijelu Afganistana, objavio je zapovjednik američkih snaga u zemlji, general Tommy Franks. Prvi američki helikopter našao se pod snažnom neprijateljskom paljbom i pri pokušaju podizanja iz njega je ispao jedan američki specijalac. Drugi helikopter je nešto kasnije krenuo u akciju spašavanja, spustio se na tlo i također se našao pod paljbom. Specijalci su se iskrcali i tada je došlo do bliskog susreta s talibanima i pripadnicima al-Qaide, te do stradavanja Amerikanaca, kazao je Franks. Operacija Anakonda s ciljem uništenja preostalih talibanskih boraca otpočela je u petak u planinskom dijelu Afganistana. Radi se o 170 kilometara dugoj bojišnici u blizini Gardeza, na vrlo teškom terenu na 4.000 metara nadmorske visine. U akciji sudjeluje oko dvije tisuće vojnika, od kojih su polovina Amerikanci. Franks je izjavio da se u području odvijaju "žestoke" borbe. SARAJEVO- Stabilizacijske snage NATO-a u BiH (SFOR) u ponedjeljak su pokrenule istragu o informacijama jednog njemačkog dnevnika prema kojima je jedan francuski časnik uzrok neuspjeha operacije protiv bivšeg čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića. Prema navodima glasnogovornika SFOR-a, "istraga" koja treba provjeriti jesu li informacije davane policiji bosanskih Srba, otvorena je u ponedjeljak ujutro. "Istražujemo, ali za sada nemamo nikavih informacija", rekao je glasnogovornik SFOR-a bojnik Scott Lundy. "Ako se dokaže da su te informacije točne, jasno je da ćemo poduzeti odgovarajuću akciju", dodao je. List Hamburger Abendblatt u ponedjeljak je prenio izjavu šefa američke diplomatske promatrače misije na Kosovu Shauna Byrnesa kako je jedan francuski časnik pokvario operaciju. List citira i neimenovanog zapadnog časnika koji je rekao da je francuski časnik razmijenio informacije s visokim časnikom policije bosanskih Srba, stacioniranom u Foči. SFOR je prošloga četvrtka i petka izveo neuspješne operacije hvatanja Karadžića u regiji Foče, na jugoistoku BiH. RAMALAH - Izraelski su helikopteri u ponedjeljak navečer ispalili nekoliko projektila na stožer palestinskog čelnika Jasera Arafata u Ramalahu, ali on nije ozlijeđen, objavili su palestinski dužnosnici. Projektili su pogodili zgradu palestinske obavještajne službe udaljene desetak metara od Arafatova ureda. Radi se o posljednjem u nizu izraelskih napada na palestinskih položaje u ponedjeljak u kojima je dosad poginulo 17 osoba. Palestinski čelnik Arafat nalazi se u prisilnoj izraelskog blokadi u Ramalahu od prosinca. WASHINGTON - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak, koji boravi u službenom posjetu Sjedinjenim Državama, predložio je u ponedjeljak summit izraelskog premijera Ariela Sharona i palestinskog čelnika Jasera Arafata. "Ponudio sam izraelskom premijeru Šarm el-šeik kao mjesto sastanka. To je moja želja - dovesti ih za isti stol. Nećemo riješiti probleme za minutu, ali neka barem promijene atmosferu", kazao je egipatski predsjednik. Egipatski su dužnosnici ranije obznanili da će Mubarak pokušati Sjedinjene Države potaknuti na aktivniju ulogu u mirovnom procesu. MINNEAPOLIS - Predsjednik SAD-a George W. Bush osudio je u ponedjeljak pojačano nasilje na Bliskom Istoku i pozvao palestinskog predsjednika Yassera Arafata da učini više kako bi se zaustavili napadi. "Predsjednik Arafat mora učiniti sve da uvjeri one Palestince, koji žele odstraniti svaku mogućnost za mir, da odlože oružje", kazao je Bush novinarima. Dodao je da se nasilje mora smanjiti kako bi se mirovni pregovori mogli ponovno nastaviti. Izraelsko-palestinski sukob posljednjih je dana pojačan dovodeći tako u neizvjesnost napore za dovršetak 17- mjesečnog konflikta. Bush je naveo da će o situaciji na Bliskom Istoku govoriti i u utorak kad će se sastati s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom. ŽENEVA - Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) ukazao je u ponedjeljak na "nedostatak poštivanja hitnih medicinskih službi" u sukobu na Bliskom istoku nakon smrti jednog palestinskog liječnika, pogođenog u izraelskoj vatri dok se nalazio u kolima Hitne pomoći u logoru Jenine na Zapadnoj obali. Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) i Međunarodni savez udruženja Crvenog križa i Crvenog polumjeseca "odmah pozivaju dvije strane da pokažu više poštivanja za sigurnost medicinskog osoblja palestinskog Crvenog križa i sestrinske izraelske organizacije Magen David Adom", stoji u zajedničkom priopćenju objavljenom u Ženevi. PRIŠTINA - Nakon održane sjednice parlamenta Kosova, na kojoj je Ibrahim Rugova izabran za predsjednika Kosova, a Bajram Rexhepi za predsjednika vlade, novoizabrani kosovski dužnosnici su na konferenciji za novinstvo iznijeli priroritete svog budućeg angažiranja. Ibrahim Rugova je kazao kako glavni cilj ostaje integracija Kosova u euroatlanske strukture, očuvanje dobrih odnosa s glavnim zemljama svijeta, ali i rješenje brojnih problema koji zaokupljaju obične građane Kosova. Rugova je kazao da će vrata predsjednika Kosova biti otvorena za sve građane Kosova, dodajući kako će se raditi na integraciji svih manjina u kosovskom društvu. Novi kosovski premijer Bajram Rexhepi je istaknuo brojne gospodarske i socijalne probleme na Kosovu, te kazao kako jedan od važnijih priorieta rad s manjinama. I Rugova i Rexhepi su obećali da će raditi na ostvarivanju međunarodnog priznanja neovisnosti Kosova. PRIŠTINA- Voditelj američkog ureda u Prištini veleposlanik John Menzies izjavio je u ponedjeljak da je usvajanjem sporazuma o podjeli vlasti demokracija na Kosovu položila važan ispit u povijesnom trenutku razvoja demokratskih institucija samouprave, prema Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN. I voditelj misije OESS- a na Kosovu, Pascal Fieschi, pozdravio je današnji izbor kosovskoga vodstva i formiranje kosovske vlade. Fieschi je ocijenio da bi općinski izbori na Kosovu, zakazani za 21. rujna, trebali biti uspješni, jer se oslanjaju na uspjeh izbora za kosovski parlament i pružaju izglede svim zajednicama da sudjeluju i budu zastupljene na razini opčina. TIRANA - Službena Tirana pozdravila je u ponedjeljak navečer izbor predsjednika, premijera i vlade Kosova. Albanska vlada drži da je današnji izbor predsjednika Kosova, premijera i vlade u parlamentu poseban povijesni događaj i ujedno pozdravlja ovaj državotovorni akt, rekao je premijer Pandeli Majko. On je izrazio spremnost albanske vlade da surađuje s novim vlastima na Kosovu. Današnji razvoj zbivanja u kosovskom parlamentu pozdravio je i čelnik albanske oporbe, bivši predsjednik države Sali Berisha. Glasovanje u kosovskom parlamentu on je nazvao još jednim korakom na putu neovisnosti Kosova. SKOPLJE - Makedonski ministar unutarnjih poslova Ljube Boškovski izjavio je u ponedjeljak kako postoje indicije da su među sedam članova skupine naoružanih stranih državljana, koje je policija u subotu ubila kraj Skoplja, bila dvojica Pakistanaca. I ostala petorica su strani državljani i trenutno se utvrđuje njihov identitet, dodao je. Sedmočlana skupina, eliminirana u subotu, po njegovim je riječima trebala izvršiti terorističke napade na značajne objekte kako bi se destabilizirala Makedonija i dovelo u pitanje sve što je do sada učinjeno u građenju međuetničkog povjerenja i reintegracije makedonskog teritorija. Međunarodna zajednica mora se profesionalno i odgovorno uključiti u borbu protiv globalnog terorizma i na ovom prostoru, jer proširivanje žarišta može povećati ambicije ekstremističko terorističkih grupacija o stvaranju novih velikih država na Balkanu i dovesti u pitanje mir ne samo u ovom dijelu Europe, rekao je makedonski ministar unutarnjih poslova. LJUBLJANA - Slovenija i dalje ostaje pod sumnjom da je "homofobna" država u kojoj su prava spolnih manjina ugrožena, ocijenila je u ponedjeljak Lousewies van der Laan, potpredsjednica Odbora za ljudska i manjinska prava u Europskom parlamentu. Zastupnica Europskih liberalnih demokrata (ELD) u Europskom parlamentu, Van der Laan, koja je u subotu doznala za skandal oko transvestitske skupine "Sestre", u ponedjeljak je o tom pitanju razgovarala sa slovenskim veleposlanikom u Bruxellesu Markom Kranjcem i Aljom Brglez, ministricom informiranja u slovenskoj vladi. Uvjeravanja slovenskih dužnosnika da zaplet u vezi sa slovenskom pjesmom za Euroviziju koju izvodi skupina "Sestre" nisu uzrokovala homofobična shvaćanja slovenske publike nisu me zadovoljila, izjavila je nakon razgovora s Kranjcem i Brglezovom 34-godišnja zastupnica Europarlamenta. Ona je s druge strane izrazila zadovoljstvo što je cijeli slučaj izazvao produktivnu raspravu o pravima spolnih manjina u zemljama koje kandidiraju za ulazak u Europsku uniju i NATO. BUENOS AIRES - Milijuni argentinskih učenika propustili su u ponedjeljak prvi dan škole nakon praznika jer su njihovi učitelji štrajkom zatražili svoje zarađene plaće. Učitelji u nekoliko argentinskih provincija otkazali su nastavu prvog dana škole te svojim učenicima i ljutitim roditeljima pokušali objasniti da im vlada već neko vrijeme duguje plaće. Oko 4.5 milijuna učenika bilo je u ponedjeljak oslobođeno nastave, ali i školskih obroka, o kojima mnogi ovise. Argentinska vlada i dalje ne uspjeva pronaći načina za izlazak iz teške gospodarske krize koja je uzrokovala i četverostruku smjenu na predsjedničkom položaju u nekoliko tjedana. U utorak u Argentinu stižu dužnosnici MMF-a kako bi s domaćim stručnjacima razgovarali o odobrenju financijskog paketa pomoći. OTTAWA- Kanada je u ponedjeljak prihvatila nova pravila koja zabranjuju kloniranje embrija, ali dozvoljavaju istraživanja određenih vrsta stanica, među kojima i stanica embrija. Nove upute će omogućiti istraživanja stanica ljudskog embrija nastalih isključivo iz "linije stanica ljudskih embrija koje su prethodno postojale i embrija nastalih u reproduktivne svrhe koji više nisu potrebni", rekao je Alan Bernstein, predsjednik Kanadskih instituta za zdravstvena istraživanja (IRSC). Uz to, osobe "zbog kojih su embriji stvoreni" trebaju "slobodno i informirano dopustiti" njihovo korištenje u istraživačke svrhe. Bernstein je na kraju precizirao da će biti zabranjene "trgovinske transakcije u stvaranju i uporabi embrija". (Hina) bdj bdj