FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

MINISTAR KOVAČEVIĆ PREDSTAVIO PRVO NACIONALNO IZVJEŠĆE O KLIMI

ZAGREB, 4. ožujka (Hina)- Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević predstavio je danas prvo Nacionalno izvješće o klimi i najvećim problemom označio to što je 1990. uzeta za baznu godinu definiranja razine emisija stakleničkih plinova koja je tada bila iznimno niska.
ZAGREB, 4. ožujka (Hina)- Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević predstavio je danas prvo Nacionalno izvješće o klimi i najvećim problemom označio to što je 1990. uzeta za baznu godinu definiranja razine emisija stakleničkih plinova koja je tada bila iznimno niska. #L# U odnosu na tu baznu godinu razina emisija stakleničkih plinova još će se morati smanjivati za pet posto u razdoblju od 2008-2012., što Hrvatskoj zaustavlja industrijski razvoj, istaknuo je Kovačević. Pojasnio je da je svaka država potpisnica Kyoto protokola imala mogućnost izabrati najpovoljniju godinu za baznu. Razina emisija stakleničkih plinova 1990. u Hrvatskoj je bila vrlo niska jer veliki broj objekata koji stvaraju emisije nisu bili na njenom području, već u BiH i SRJ i njihove se emisije pripisuju tim državama. "Ukoliko se razina emisija definira samo temeljem emisija u baznoj godini Hrvatska bi se mogla naći u situaciji da neće moći izvršiti preuzete obveze i da će biti izložena mogućim sankcijama", izjavio je Kovačević. Zbog toga je Ministarstvo predložilo da se razina emisija u 1990. izračuna utvrđivanjem prosječne razine emisije po glavi stanovnika na razini bivše SFRJ čime bi se emisije ravnomjerno rasporedile po svim bivšim republikama SFRJ, sadašnjim samostalnim državama, naveo je. Drugi prolem s kojim se Hrvatska suočila u definiranju emisija stakleničkih plinova je tzv. problem sinkova. Riječ je o činjenici da šume apsorbiraju određenu količinu emisija ugljičnog dioksida (CO2) i ovisno o tome kolika je površina neke zemlje pokrivena šumama, ima pravo na povećane emisije. I po tom izračunu Hrvatska ne bi imala pravo na povećanje emisije i stoga je i za to predložila drugačiji način izračuna, rekao je Kovačević. Na novinraskli upit kada se može očekivati da Hrvatska ratificira Kyoto protokol, Kovačević je rekao da je Nacionalno izvješće o promjeni klime jedna od izvršenih zadaća koju propisuje UN-ova Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i preduvjet za razmatranje zahtjeva Hrvatske za ratifikaciju Kyoto protokola. U Hrvatskoj će ovih dana boraviti stručni tim UN-a koji će ga pregledati, sastaviti zaključke i proslijediti ih tajništvu Okvirne konvencije. Izrada izvješća financirana je sredstvima GEF- a (Svjetska agencija za rješavanje problema okoliša na globalnoj razini), a Kovačević je izvijestio da je GEF-a nedavno za zaštitu krških područja donirao više od pet milijuna dolara. (Hina) bma sšh

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙