ZAGREB, 4. ožujka (Hina)- Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević predstavio je danas prvo Nacionalno izvješće o klimi i najvećim problemom označio to što je 1990. uzeta za baznu godinu definiranja razine emisija
stakleničkih plinova koja je tada bila iznimno niska.
ZAGREB, 4. ožujka (Hina)- Ministar zaštite okoliša i prostornog
uređenja Božo Kovačević predstavio je danas prvo Nacionalno
izvješće o klimi i najvećim problemom označio to što je 1990. uzeta
za baznu godinu definiranja razine emisija stakleničkih plinova
koja je tada bila iznimno niska. #L#
U odnosu na tu baznu godinu razina emisija stakleničkih plinova još
će se morati smanjivati za pet posto u razdoblju od 2008-2012., što
Hrvatskoj zaustavlja industrijski razvoj, istaknuo je Kovačević.
Pojasnio je da je svaka država potpisnica Kyoto protokola imala
mogućnost izabrati najpovoljniju godinu za baznu. Razina emisija
stakleničkih plinova 1990. u Hrvatskoj je bila vrlo niska jer
veliki broj objekata koji stvaraju emisije nisu bili na njenom
području, već u BiH i SRJ i njihove se emisije pripisuju tim
državama.
"Ukoliko se razina emisija definira samo temeljem emisija u baznoj
godini Hrvatska bi se mogla naći u situaciji da neće moći izvršiti
preuzete obveze i da će biti izložena mogućim sankcijama", izjavio
je Kovačević. Zbog toga je Ministarstvo predložilo da se razina
emisija u 1990. izračuna utvrđivanjem prosječne razine emisije po
glavi stanovnika na razini bivše SFRJ čime bi se emisije
ravnomjerno rasporedile po svim bivšim republikama SFRJ, sadašnjim
samostalnim državama, naveo je.
Drugi prolem s kojim se Hrvatska suočila u definiranju emisija
stakleničkih plinova je tzv. problem sinkova. Riječ je o činjenici
da šume apsorbiraju određenu količinu emisija ugljičnog dioksida
(CO2) i ovisno o tome kolika je površina neke zemlje pokrivena
šumama, ima pravo na povećane emisije. I po tom izračunu Hrvatska ne
bi imala pravo na povećanje emisije i stoga je i za to predložila
drugačiji način izračuna, rekao je Kovačević.
Na novinraskli upit kada se može očekivati da Hrvatska ratificira
Kyoto protokol, Kovačević je rekao da je Nacionalno izvješće o
promjeni klime jedna od izvršenih zadaća koju propisuje UN-ova
Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i preduvjet za
razmatranje zahtjeva Hrvatske za ratifikaciju Kyoto protokola.
U Hrvatskoj će ovih dana boraviti stručni tim UN-a koji će ga
pregledati, sastaviti zaključke i proslijediti ih tajništvu
Okvirne konvencije. Izrada izvješća financirana je sredstvima GEF-
a (Svjetska agencija za rješavanje problema okoliša na globalnoj
razini), a Kovačević je izvijestio da je GEF-a nedavno za zaštitu
krških područja donirao više od pet milijuna dolara.
(Hina) bma sšh