FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 3.III.-APA-ZEMAN I BENEŠEVI DEKRETI

AT-CZ-IZJAVE-Politika AU 3.III.-APA-ZEMAN I BENEŠEVI DEKRETI AUSTRIJAAPA3. III. 2002.Češki predsjednik vlade Zeman opominje protiv ukidanja Beneševih dekreta"Češki predsjednik vlade Miloš Zeman upozorio je na pitanje Beneševih dekreta na temelju kojih su Sudetski Nijemci protjerani iz bivše Čehoslovačke i na temelju kojih im je oduzeta imovina, te na ukidanje tih dokumenata. U interviewu emitiranom u nedjelju na češkoj televizijskoj postaji 'Prima' izjavio je da bi to, ako se Beneševi dekreti ukinu a ne samo drže ugašenima, moglo otvoriti put beskrajnoj količini imovinskih sporova i zahtjeva za povratom imovine i destabilizirati političko i gospodarsko stanje.S tim u vezi Zeman je odbio nedavni prijedlog konzervativnog šefa donjeg doma Vaclava Klausa da se u sporazum Češke s EU-om unese nedodirljivost Beneševeih dekreta. To bi, kaže Zeman, bilo previše riskantno i neproduktivno. 'A kad određeno rješenje nazovem riskantnim, tada je ono jamačno riskantno, jer ja sam inače ljubitelj riskantnih poteza na političkoj šahovskoj ploči', rekao je Zeman.Zeman je istodobno pitanje Beneševih dekreta nazvao besmislenim.
AUSTRIJA APA 3. III. 2002. Češki predsjednik vlade Zeman opominje protiv ukidanja Beneševih dekreta "Češki predsjednik vlade Miloš Zeman upozorio je na pitanje Beneševih dekreta na temelju kojih su Sudetski Nijemci protjerani iz bivše Čehoslovačke i na temelju kojih im je oduzeta imovina, te na ukidanje tih dokumenata. U interviewu emitiranom u nedjelju na češkoj televizijskoj postaji 'Prima' izjavio je da bi to, ako se Beneševi dekreti ukinu a ne samo drže ugašenima, moglo otvoriti put beskrajnoj količini imovinskih sporova i zahtjeva za povratom imovine i destabilizirati političko i gospodarsko stanje. S tim u vezi Zeman je odbio nedavni prijedlog konzervativnog šefa donjeg doma Vaclava Klausa da se u sporazum Češke s EU-om unese nedodirljivost Beneševeih dekreta. To bi, kaže Zeman, bilo previše riskantno i neproduktivno. 'A kad određeno rješenje nazovem riskantnim, tada je ono jamačno riskantno, jer ja sam inače ljubitelj riskantnih poteza na političkoj šahovskoj ploči', rekao je Zeman. Zeman je istodobno pitanje Beneševih dekreta nazvao besmislenim. 'Kako vam je poznato, Čehoslovačka je imala određenih zahtjeva za reparaciju prema tadašnjoj Njemačkoj. Ti odštetni zahtjevi dakako nisu ispunjeni. A ja - kao češki predsjednik vlade - ne otvaram pitanje odštetnih zahtjeva bivše Čehoslovačke prema Njemačkoj, jer to držim besmislenim. Isto tako s druge strane držim besmislenim otvaranje pitanja tako zvanih dekreta predsjednika Beneša', naglasio je Zeman. Na pitanje drži li 'iseljenje' Sudetskih Nijemaca povijesnom nužnošću i jedinim mogućim rješenjem poslije Drugog svjetskog rata, Zeman je odgovorio: 'Iseljavanje ne proizlazi iz Beneševih dekreta kako misle laici, nego iz članka 13. Potsdamskog sporazuma.' Iseljavanje se nije događalo samo u Čehoslovačkoj, nego primjerice i u Poljskoj. Osim toga su slične mjere poslije rata provedene u nizu zemalja. 'To treba shvaćati u kontekstu tadašnjeg doba i žalim one ljude koji se stalno vraćaju prošlosti. Mislim da se vraćaju samo zato što budućnosti nemaju što reći...Bila je to posljedica Drugog svjetskog rata', rekao je Zeman. Češki je predsjednik vlade opovrgnuo tvrdnju po kojoj je sam sada otvorio tu temu. 'Nisam ja nametnuo pitanje Beneševih dekreta. Zadnji sam put o njima govorio u ožujku 1999. kad sam za susreta s njemačkim saveznim kancelarom Schroederom rekao da su ti dekreti ugašeni. To znači da su izgubili pravovaljanost. S druge strane, oni su sastavni dio našeg pravnog poretka. Ako netko govori o Beneševim dekretima, to su Austrijanci, primjerice gospodin Haider, neki Nijemci, primjerice gospodin Stoiber a u zadnje vrijeme i mađarski predsjednik vlade (Viktor Orban). Nemam nikakvog razloga govoriti o Beneševim dekretima', naglasio je Zeman. Predsjednik vlade branio je svoju raniju izjavu o Sudetskim Nijemcima i o 'petoj koloni Adolfa Hitlera'. Da je time samo reagirao na zahtjev udruge Sudetskih Nijemaca u Austriji da se u češkim općinama gdje je nekad živjelo stanovništvo koje je govorilo njemačkim jezikom, postave dvojezične ploče s nazivima mjesta. 'Poručio sam austrijskoj organizaciji Sudetskih Nijemaca da mora biti svjesna da su Sudetski Nijemci u pretežnoj većini bili peta kolona Adolfa Hitlera', naglasio je Zeman. Na pitanje može li se većinu ili sve Sudetske Nijemce nazvati petom kolonom Adolfa Hitlera, Zeman je odgovorio da je za 'jasne i točne argumente'. 'Prvo, na općinskim izborima u proljeće 1938. 90 posto Sudetskih Nijemaca glasovalo je za stranku Sudetskih Nijemaca Konrada Henleina. Drugi argument proizlazi iz Henleineove izjave u Beču 1942. kad je rekao da su Sudetski Nijemci u razgovoru s firerom velikog njemačkog rajha izjavili da su poduzeli sve kako bi razbili Čehoslovačku, čime su pridonijeli pobjedi nacionalsocijalizma', rekao je Zeman. 'Onih 90 posto znači da je barem deset posto Sudetskih Nijemaca bilo protiv nacionalsocijalističkog režima. A ja sam uvijek odbijao kolektivnu krivnju. Poštujem one Sudetske Nijemce koji su se borili protiv Hitlera. Bilo je takvih...Jasno kažem da sam osudio ekscese. Jasno kažem da se antifašiste mora štovati. S druge strane nemojte zaboraviti da se samo onaj čovjek može vraćati u prošlost koji nema dovoljno invencije da bi utjecao na budućnost. Na prošlost se ne može utjecati', izjavio je Zeman".

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙