AT-CZ-IZJAVE-Politika AU 3.III.-APA-ZEMAN I BENEŠEVI DEKRETI AUSTRIJAAPA3. III. 2002.Češki predsjednik vlade Zeman opominje protiv ukidanja Beneševih dekreta"Češki predsjednik vlade Miloš Zeman upozorio je na pitanje Beneševih dekreta
na temelju kojih su Sudetski Nijemci protjerani iz bivše Čehoslovačke i na temelju kojih im je oduzeta imovina, te na ukidanje tih dokumenata. U interviewu emitiranom u nedjelju na češkoj televizijskoj postaji 'Prima' izjavio je da bi to, ako se Beneševi dekreti ukinu a ne samo drže ugašenima, moglo otvoriti put beskrajnoj količini imovinskih sporova i zahtjeva za povratom imovine i destabilizirati političko i gospodarsko stanje.S tim u vezi Zeman je odbio nedavni prijedlog konzervativnog šefa donjeg doma Vaclava Klausa da se u sporazum Češke s EU-om unese nedodirljivost Beneševeih dekreta. To bi, kaže Zeman, bilo previše riskantno i neproduktivno. 'A kad određeno rješenje nazovem riskantnim, tada je ono jamačno riskantno, jer ja sam inače ljubitelj riskantnih poteza na političkoj šahovskoj ploči', rekao je Zeman.Zeman je istodobno pitanje Beneševih dekreta nazvao besmislenim.
AUSTRIJA
APA
3. III. 2002.
Češki predsjednik vlade Zeman opominje protiv ukidanja Beneševih
dekreta
"Češki predsjednik vlade Miloš Zeman upozorio je na pitanje
Beneševih dekreta na temelju kojih su Sudetski Nijemci protjerani
iz bivše Čehoslovačke i na temelju kojih im je oduzeta imovina, te
na ukidanje tih dokumenata. U interviewu emitiranom u nedjelju na
češkoj televizijskoj postaji 'Prima' izjavio je da bi to, ako se
Beneševi dekreti ukinu a ne samo drže ugašenima, moglo otvoriti put
beskrajnoj količini imovinskih sporova i zahtjeva za povratom
imovine i destabilizirati političko i gospodarsko stanje.
S tim u vezi Zeman je odbio nedavni prijedlog konzervativnog šefa
donjeg doma Vaclava Klausa da se u sporazum Češke s EU-om unese
nedodirljivost Beneševeih dekreta. To bi, kaže Zeman, bilo previše
riskantno i neproduktivno. 'A kad određeno rješenje nazovem
riskantnim, tada je ono jamačno riskantno, jer ja sam inače
ljubitelj riskantnih poteza na političkoj šahovskoj ploči', rekao
je Zeman.
Zeman je istodobno pitanje Beneševih dekreta nazvao besmislenim.
'Kako vam je poznato, Čehoslovačka je imala određenih zahtjeva za
reparaciju prema tadašnjoj Njemačkoj. Ti odštetni zahtjevi dakako
nisu ispunjeni. A ja - kao češki predsjednik vlade - ne otvaram
pitanje odštetnih zahtjeva bivše Čehoslovačke prema Njemačkoj, jer
to držim besmislenim. Isto tako s druge strane držim besmislenim
otvaranje pitanja tako zvanih dekreta predsjednika Beneša',
naglasio je Zeman.
Na pitanje drži li 'iseljenje' Sudetskih Nijemaca povijesnom
nužnošću i jedinim mogućim rješenjem poslije Drugog svjetskog
rata, Zeman je odgovorio: 'Iseljavanje ne proizlazi iz Beneševih
dekreta kako misle laici, nego iz članka 13. Potsdamskog
sporazuma.' Iseljavanje se nije događalo samo u Čehoslovačkoj,
nego primjerice i u Poljskoj. Osim toga su slične mjere poslije rata
provedene u nizu zemalja. 'To treba shvaćati u kontekstu tadašnjeg
doba i žalim one ljude koji se stalno vraćaju prošlosti. Mislim da
se vraćaju samo zato što budućnosti nemaju što reći...Bila je to
posljedica Drugog svjetskog rata', rekao je Zeman.
Češki je predsjednik vlade opovrgnuo tvrdnju po kojoj je sam sada
otvorio tu temu. 'Nisam ja nametnuo pitanje Beneševih dekreta.
Zadnji sam put o njima govorio u ožujku 1999. kad sam za susreta s
njemačkim saveznim kancelarom Schroederom rekao da su ti dekreti
ugašeni. To znači da su izgubili pravovaljanost. S druge strane,
oni su sastavni dio našeg pravnog poretka. Ako netko govori o
Beneševim dekretima, to su Austrijanci, primjerice gospodin
Haider, neki Nijemci, primjerice gospodin Stoiber a u zadnje
vrijeme i mađarski predsjednik vlade (Viktor Orban). Nemam
nikakvog razloga govoriti o Beneševim dekretima', naglasio je
Zeman.
Predsjednik vlade branio je svoju raniju izjavu o Sudetskim
Nijemcima i o 'petoj koloni Adolfa Hitlera'. Da je time samo
reagirao na zahtjev udruge Sudetskih Nijemaca u Austriji da se u
češkim općinama gdje je nekad živjelo stanovništvo koje je govorilo
njemačkim jezikom, postave dvojezične ploče s nazivima mjesta.
'Poručio sam austrijskoj organizaciji Sudetskih Nijemaca da mora
biti svjesna da su Sudetski Nijemci u pretežnoj većini bili peta
kolona Adolfa Hitlera', naglasio je Zeman.
Na pitanje može li se većinu ili sve Sudetske Nijemce nazvati petom
kolonom Adolfa Hitlera, Zeman je odgovorio da je za 'jasne i točne
argumente'. 'Prvo, na općinskim izborima u proljeće 1938. 90 posto
Sudetskih Nijemaca glasovalo je za stranku Sudetskih Nijemaca
Konrada Henleina. Drugi argument proizlazi iz Henleineove izjave u
Beču 1942. kad je rekao da su Sudetski Nijemci u razgovoru s firerom
velikog njemačkog rajha izjavili da su poduzeli sve kako bi razbili
Čehoslovačku, čime su pridonijeli pobjedi nacionalsocijalizma',
rekao je Zeman.
'Onih 90 posto znači da je barem deset posto Sudetskih Nijemaca bilo
protiv nacionalsocijalističkog režima. A ja sam uvijek odbijao
kolektivnu krivnju. Poštujem one Sudetske Nijemce koji su se borili
protiv Hitlera. Bilo je takvih...Jasno kažem da sam osudio ekscese.
Jasno kažem da se antifašiste mora štovati. S druge strane nemojte
zaboraviti da se samo onaj čovjek može vraćati u prošlost koji nema
dovoljno invencije da bi utjecao na budućnost. Na prošlost se ne
može utjecati', izjavio je Zeman".