FINANCIJSKI BILTEN OD 21. DO 28. VELJAČE 2002.

FINANCIJSKI BILTEN od 21. do 28. VELJAČE 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: O smanjenju broja zaposlenih u uredima državne uprave, pristojbama za umirovljenike na upravnom sudu, korupciji... 9. Predano više od polovice očekivanih poreznih prijava 10. U obvezne mirovinske fondove prijavilo se preko 548.000 osiguranika 11. Od 1. srpnja plaćanje doprinosa na honorare i povremene poslove 12. Dvije državne obveznice uvrštene u kotaciju I Zagrebačke burze 13. Vujčić predstavio istraživanje efikasnosti hrvatskih banaka 14. RBA u prošloj godini ostvarila bruto dobit veću od 200 milijuna kuna 15. Aktiva Riječke banke premašila 10 milijardi kuna 16. Glavna skupština dioničara ZABA-e 'otvorila vrata' Unicreditu i Allianzu 17. Financijski seminar o korporativnim i municipalnim obveznicama 18. Smanjenju LEGSI indeksa doprinijeli događaji vezani uz povratak Budiše 19. U siječnju objavljen početak 60 stečajnih postupaka 20. Europska središnja banka vidi 'blag oporavak' svjetskog gospodarstva oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 22. II 59.000.000 9.000.000 2,17 6.000.000 2,00 25. II 79.000.000 9.000.000 2,17 90.400.000 1,95 26. II 130.000.000 86.700.000 1,36 41.000.000 2,59 27. II 104.000.000 4.000.000 3,50 53.450.000 2,51 28. II 148.000.000 98.000.000 2,02 51.000.000 2,70 Dnevni prosjek 104.000.000 41.340.000 2,24 48.370.000 2,35 Neusuglašenost uvjeta kreditiranja sudionika, ali i pomanjkanje sredstava u ponudi, osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Tržištu novca. Tako je, nakon podužeg vremena, u dnevnom trgovanju ukupna ponuda novca bila za 7,5 posto manja od ukupno prijavljene ovotjedne potražnje. Uz to su još dodatno na smanjenje ukupnog ovotjednog trgovanja utjecala insistiranja korisnika na nižim kamatnim stopama, na koje pak kreditori nisu bili spremni pristati. Stoga je u prosjeku ovoga tjedna podmireno tek oko 40 posto ukupno prijavljene potražnje. Cijena se pak novca kretala na prošlotjednim raznima, zabilježivši tek manji pad od 0,15 postotnih bodova. Naime, u prosjeku je iznosila 2,24 posto. U prekonoćnom se trgovanju također mogla osjetiti nestašica novca u ponudi. Naime, tako je primjerice u srijedu i četvrtak nakon što je iscrpljena cjelokupna ponuda nepodmireno ostajalo još oko 50 milijuna kuna potražnje. Pored toga nerijetko se dešavalo da unatoč dobroj ponudi, zbog insistiranja korisnika na nižim kamatnim stopama od ponuđenih, veći dio potražnje ostane nepodmiren. Cijena se pak novca kretala na prošlotjednim razinama zabilježivši tek manji pad od 0,29 postotnih bodova, te je u prosjeku ovaj tjedan iznosila 2,35 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je pristiglo ponuda u iznosu od 2,107 milijardi kuna, koliko je ponuda i prihvaćeno. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 3,41 posto, upisani su zapisi u iznosu od 566 milijuna kuna. Također je, na rok od 70 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 4,05 posto, upisano zapisa u iznosu od 443 milijuna kuna. Istodobno je, na rok od 105 dana, uz kamatnu stopu od 4,37 posto, upisano 1,098 milijardi kuna. Od 27. veljače vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 3,241 milijarda kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 22. do 28. veljače (cijene u kunama) Dionica Najnižacijena Najvišacijena Zadnjacijena Ukupanpromet Pliva 517 528 517 1.186.737 Podravka 187,31 195 190 2.476.467 Viktor Lenac 80,56 89 80,56 13.022 Zagrebačka banka 0 1.750 1.840 1.800 7.026.547 Arenaturist 60 60,51 60 16.662 Atlas 20,47 21,08 20,99 17.483 Atlantska plovidba 50 50 50 10.000 Belišće 110 110 110 3.300 Croatia osiguranje-P 3.600 3.600 3.600 57.598 Croatia osiguranje-R 3.502 3.600 3.600 1.238.191 Hotel Opera 116 123 123 248.810 Rabac ugost. i turizam 116,51 120 117 513.183 Istraturist 83 86 85 210.198 Jadranski naftovod 2.000 2.400 2.000 121.840 Jadran-turist 58 58 58 3.480 Jadroplov 43 43 43 15.306 Karlovačka banka 65 67 66 76.232 Karlovačka pivovara 580 610 580 63.684 Končar 73 77 77 19.812 Kraš 208 220 220 495.464 Privredna banka 210 223 223 315.858 Plava laguna 531 560 545 19.500 Riječka banka 224 240 240 508.400 Riviera 145 151 148,80 659.213 Slavonska banka 660 700 700 21.677 Splitska banka 275 295 295 274.020 Štedionica Sonic 160 160 160 3.200 Sunčani Hvar 50 51,50 50 165.196 Varaždinaska banka 150 151 150 10.400 Varteks 45 47 45 71.263 Zagrebačka banka C 900 1.001 917 43.186 Zagrebačka pivovara 1.407 1.407 1.407 15.477 Zlatni rat 53 53 53 3.393 PIF Dom 60 63 61,10 1.453.179 PIF Expandia 42 45 45 352.500 PIF Pleter 35 35 35 5.600 PIF Slavonski 33 33 33 16.500 PIF Sunce 29 29 29 5.394 PIF Središnji nacionalni 48 48 48 14.976 PIF Velebit 59,90 62 60 1.902.914 BLSC-O-051A* 100,10 100,10 100,10 104.234 PLAG-O-048A** 100,30 100,30 100,30 186.921 RHMF-O-049A*** 101,40 101,40 101,40 31.218 RHMF-O-08CA**** 101,75 102,40 102,40 17.486.223 37.484.482 *Korporacijske obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale ** Korporacijske obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. - cijena u % nominale ***obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale ****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale Otvoreni fond Kupnja u kn Prodaja u kn PBZI-U-GLBF* 102,65 103,16 PBZI-U-NVCF** 101,28 101,38 TTIN-U-A*** 65,22 67,18 *Otvoreni fon Privredne banke Zagreb-Global fond **Otvoreni fon Privredne banke Zagreb-Novčani fond *** Otvoreni fon -TTInvest +* cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 37,4 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini državnim obveznicama RHMF (17,4 milijuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke (sedam milijuna), Podravke (2,4 milijuna), Velebit fonda (1,9 milijuna), Dom fonda (1,4 milijuna), redovnim dionicama Croatia osiguranja (1,2 milijuna) te dionicama Plive (1,1 milijun kuna). Inače, aktivno je bilo čak 40 dionica, a pritom je njih 20 izgubilo, dok ih je 16 dobilo na vrijednosti. Neslavno je vodeće mjesto na listi gubitnica, s gubitkom od čak 500 kuna ili 20 posto, zauzela dionica Jadranskog naftovoda. Slijedila ju je, s padom cijene od 84 kune, dionica Zagrebačke banke serije C. Pad cijene od po 30 kuna zabilježile su dionice Karlovačke pivovare i Plave lagune. Cijene redovne dionice Zagrebačke banke te dionice Varaždinske banke potonule su po 20 kuna. Dionica Plive pojeftinila je pak deset, Hotela Opere 9,4, kune, dok su dionice Varteksa i fonda Pleter jeftinije po pet kuna. Vrijednost pak dionice Viktora Lenca niža je 4,4, Središnjeg nacionalnog fonda četiri, a Rabca ugostiteljstvo i turizam i Expandia fonda tri kune. Za dionice Riviere ovoga je tjedna potrebno bilo izdvojiti 2,7 kuna manje, za dionice, Karlovačke banke i Sunčanog Hvara dvije, Dom fonda 1,4, a fonda Sunce jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 62 lipe, našla se dionica Arenaturista. Na vrijednosti su, 0,4 postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Vrijednost pak Korporacijskih obveznica Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine pala je 0,05 postotnih bodova od nominalne cijene. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od čak 206 kuna ili više od 17 posto, zauzela dionica Zagrebačke pivovare. Slijedila ju je, s dobitkom od 98 kuna, redovna dionica Croatia osiguranja. Značajnije je, 53 kune ili više od 49,5 posto, porasla vrijednost dionice Štedionice Sonic. Cijena pak dionice Slavonske banke viša je 39,83 kune. Također su značajniji rast cijene zabilježile dionice Jadroplova i Atlantske plovidbe. Naime cijena je prvoj porasla 20 kuna ili gotovo 87 posto, a drugoj 19 kuna ili više od 61 posto. Dionica pak Splitske banke poskupila je 15, Privredne banke 11,9, Končara sedam, a Jadran-turista šest kuna. Dionica Slavonskog fonda skuplja je tri, Podravke dvije, a Istraturista i Velebit fonda jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 77 odnosno 48 lipa, našle su se dionice Atlasa i Zlatnog rata. Na vrijednosti su, 0,3 postotna boda od nominalne cijene, dobile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine te Korporacijske obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. CROBEX indeks pao je u odnosu na tjedan ranije tek dva boda - na 1.197 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 22. do 28. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 600 600 600 11.400 Anita 1.650 1.650 1.650 69.300 Atlas 60 65 60 107.688 Autotrans Rijeka 40 40 40 360 Atlantska plovidba 110 120 110 91.620 Belišće 90 100 90 13.150 Dilj Vinkovci 420 420 420 57.540 Ericsson-Tesla 206 232 210 204.882 Hotel Opera 115 123 123 30.742 Hoteli Rabac 120 120 120 628.320 Imperial 61 61 61 3.234 Istraturist 85 85 85 11.305 Jadranka 607 607 607 24.280 Jadroplov 60 60 60 6.480 Kraš 216 220 220 7.009.394 Laguna 300 300 300 119.102 Ledo 240 300 240 15.240 Libutnia riviera hoteli 600 600 600 8.399 MGK-Pack 25 25 25 7.450 Međimurska banka-R 180 200 200 20.040 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 3.700 Podravka 190 191,50 191,50 44.894 Riadriabanka 110 110 110 13.750 Riviera 147 153 147 57.540 Štedionica Sonic-P 126 126 126 1.260 Tankerska plovidba 299 299 299 2.990 Unitas 119 119 119 6.925.800 PIF Dom 59,25 62,00 61,47 3.700.237 PIF Expandia 40,05 42,00 41,50 1.131.142 PIF Pleter 29,00 40,10 39,00 412.339 PIF Slavonski 32,98 37,50 37,25 3.957.232 PIF Sunce 28,21 30,50 30,50 371.664 PIF Središnji nacionalni 47,02 50,00 48,01 368.099 PIF Velebit 53,10 59,99 56,00 1.641.161 RHMF-A-A* 37,05 40,00 40,00 3.418.126 RHMJ-A-A* 38,21 40,00 40,00 127.228 30.649.984 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 30,6 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Kraša (sedam milijuna), Unitasa (6,9 milijuna), Slavonskog fonda (3,9 milijuna), Dom fonda (3,7 milijuna), Velebit fonda (1,6 milijuna), Expandia fonda (1,1 milijun) te Pravima RHMF (3,4 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 34 dionice, a pritom je njih 12 dobilo, dok ih je deset izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 150 kuna ili čak 300 posto, profitirala redovna dionica Međimurske banke. Značajnije je, 59 kuna ili gotovo 116 posto, porasla vrijednost dionice Atlantske plovidbe. Slijedila ju je, s rastom cijene od 49 kuna, dionica ACI Opatije. Također su značajniji dobitak na cijeni, 35 kuna ili 140 posto, zabilježile dionica Jadroplova te povlaštena dionica Štedionice Sonic kojoj je cijena porasla za 16 kuna ili više od 14,5 posto. Cijena pak dionice Atlasa viša je deset, Unitasa devet kuna, a Jadranke tek 98 lipa. Na vrijednosti su dobile i dionice četiri PIF-a. Tako je dionica Slavonskog fonda poskupila 4,24, a fonda Sunce 1,49 kuna, dok je dionica fonda Pleter skuplja 70, a Dom fonda 47 lipa. Na vrijednosti su, 1,7 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija porasla je 1,5 postotnih bodova od nominalne cijene. Među gubitnicama pad cijene od po 20 kuna zabilježile su dionice Ericsson-Tesle i Leda. Cijena pak dionice Belišća niža je deset, Riviere šest, a Dilj Vinkovaca pet kuna. Vrijednost dionice Tankerske plovidbe pala je jednu, a Podravke tek pola kune. Na vrijednosti su izgubile i dionice tri PIF-a. Tako je dionica Velebit fonda pojeftinila jednu kunu, dok je dionica Središnjeg nacionalnog fonda jeftinija 99, a Expandia fonda 50 lipa. Ponajviše zahvaljujući padu cijene dionice Ericsson-Tesle, VIN indeks pao je ovoga tjedna deset bodova - na 758 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 21. veljače 28. veljače Promjena u % New York/DJIA 9.834,68 10.106,13 2,76 Tokyo/Nikkei 10.295,42 10.587,83 2,85 London/FTSE-100 5.073,30 5.101,00 0,54 Frankfurt/DAX 30 4.850,73 5.039,08 3,88 Očekivanja gospodarskog oporavka SAD-a potaknula su ulagače na kupovinu dionica, ponajviše tzv. nove ekonomije, pa je na svim svjetskim tržištima kapitala ovoga tjedna zabilježen skok burzovnih indeksa. Njujorški Dow Jones ojačao je u tom razdoblju 2,8 posto, na 10.106 bodova. Povoljne ocjene predsjednika američke središnje banke Alana Greenspana o gospodarskom oporavku zemlje, te dobri statistički pokazatelji potiču uvjerenje investitora da se nazire izlazak iz recesije najvećeg svjetskog gospodarstva. "Ulagači shvaćaju da oporavak neće biti brz. Vjerojatno su prije Greenspanova govora bili malo optimističniji, no sada su prihvatili da će za puni gospodarski oporavak trebati proći neko vrijeme", ocijenio je manager ING Pilgrima, Howard Kornblue. Podaci o rekordnoj prodaji kuća u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) tijekom siječnja, točnije više od 6 milijuna ili 16,2 posto više nego u mjesecu ranije, potaknula je investitore da zaborave i probleme oko točnosti iskazivanja računovodstvenih podataka američkih korporacija. Raspoloženje je nakratko pokvario tek podatak o padu indeksa povjerenja američkih potrošača. Taj indeks, koji upućuje na kretanje osobne potrošnje u SAD-u i glavni je potporanj izlaska iz recesije, a u veljači je pao na 94,1, najnižu razinu od studenoga, a daleko je i od očekivanja tržišta. Dobrom raspoloženju doprinijele su i dobre najave poslovanja iz nekoliko kompanija, poput automobilskog diva General Motorsa, tehnološkog Qualcomma te Boeinga. "Ova razina Dow Jones burzovnog indeksa trebala bi stvoriti potencijal za daljnji rast cijena te testiranje razine od 10.300 bodova, te skok Nasdaqa na 1.875 bodova", procijenio je analitičari pri Hilliard Lyonsu Richard Dickinson. Na europskim burzama također dobro raspoloženi ulagači podigli su cijene dionica tzv. nove ekonomije. Londonski Ftse indeks ojačao je u proteklih tjedan dana nešto više od pola posto, na 5.101 bod, a frankfurtski DAX gotovo 3 posto, na 5.039 bodova. Nisu se samo pratili trendovi s druge strane Atlantika. Na kupovinu su ulagače potaknuli dobri statistički pokazatelji eurozone. Njemački Ifo indeks ukazao je na porast poslovnih očekivanja njemačkih poduzetnika, francuska brojka nezaposlenih u siječnju se blago snizila, ECB predviđa skori oporavak..."Sve je više vijesti da gospodarski oporavak dolazi i da će vjerojatno biti mnogo snažniji nego što većina investitora očekuje. Stoga će dionice koje su senzibilne na gospodarske cikluse bilježiti rast", ocijenio je direktor trgovanja dionicama na europskim tržištima pri Deutsche Bank, Nigel Cobby. Najveći pojedinačni dobitnici bili su najveći svjetski telekom operater, britanski Vodafone te proizvođač telefona, finska Nokija. Njihove dionice skočile su za 3,9 i 2,2 posto. Dobicima se pridružila i španjolska Telefonica, čije su dionice ojačale gotovo 2 posto, nakon što je njezina podružnica za mobilnu telefoniju izvijestila o 51 postotnom rastu dobiti u 2001. Cijene dionica osiguravatelja Zuerich Financiala porasle su za 1,7 posto, nakon što je tvrtka objavila da će njezin izvršni direktor i predsjednik uprave Rolf Hueppi odstupiti s mjesta izvršnog direktora. U bankarskom sektoru značajnije su porasle cijene dionica irske banke Allied Irish Banks, nakon što je u tisku objavljeno da bi se Royal Bank of Scotland mogla udružiti s tom irskom bankom pogođenom skandalom. Dionice AIB-a skočile su zbog toga za 7 posto. Ti dobici i više su nego pokrili gubitke u osiguravateljskom sektoru. Najveća britanska osiguravateljska tvrtka, CGNU, objavila je da će unatoč povećanju dobiti sniziti dividende, jer želi ulagati u svoje proširenje. Dionice su joj zbog toga pojeftinile za više od 2 posto. I dionice švicarskog Swiss Life su blago pale, jer je izvršni direktor te tvrtke najavio ostavku do kraja veljače, zbog "strateških razlika" u upravnom odboru. Veći gubitnik bio je i njemački ThyssenKrupp, budući su mu dionice izgubile 1,13 posto na cijeni, nakon što je objavio da ove godine neće uspjeti ponoviti lanjski poslovni rezultat. Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna vrijdnost Nikkei indeksa porasla gotovo tri posto, na 10.587 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 21. veljače 28. veljače Promjena u % Euro/USD 0,8696 0,8687 -0,10 Euro/JPY 116,67 116,08 -0,51 USD/JPY 134,17 133,62 -0,41 Najave skorog američkog gospodarskog oporavka podigle su ovoga tjedna potražnju na deviznim tržištima za američkom valutom u odnosu na euro. S druge strane, japanski jen je ojačao prema ostalim najvažnijim svjetskim valutama, potaknut novim planom japanske vlade za rješavanjem krize u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu. Relativno optimistične izjave Alana Greenspana, čelnika američke središnje banke, o stanju u gospodarstvu ohrabrile su ulagače na kupovanje dolara. Oni čekaju i izvješće o rastu američkog bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju prošle godine, koje bi trebalo pokazati povećanje od 0,9 posto na godišnjoj razini, iznad ranije procijenjenih 0,2 posto. U Europi, pak, najnovija istraživanja govore o padu povjerenja ulagača u pet najvećih europskih gospodarstava u veljači. To je uslijedilo nakon što je prošloga tjedna objavljeno da je francuski bruto domaći proizvod (BDP) smanjen u četvrtom tromjesečju prošle godine po prvi put u pet godina, dok je istodobno njemački BDP, smanjen za 0,3 posto. Naznake sporijeg rasta u Europi, dok istodobno najnoviji američki gospodarski pokazatelji ukazuju na oporavak, mogle bi potaknuti ulagače na prodaju europskih dionica i eura. Indeks povjerenja među ulagačima u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj smanjen je na 20 bodova s 40 zabilježenih u siječnju, podaci su istraživanja koje je provela tvrtka Gallup za banku UBS. 'Eurozona će zaostajati za SAD-om, što će pojačati pritisak na euro', kazao je Ian Stannard, strateg za valute u banci BNP Paribas. On vidi euro na razini od 86,5 američkih centi u razdoblju od mjesec dana. U takvoj situaciji euro blago oslabio prema američkom dolaru, odnosno 0,1 posto, na 86,87 centi. Istodobno, japanski jen je ojačao za pola posto prema euru i 0,4 posto dolaru. No, analitičari tvrde da je riječ tek o kratkoročnom poticaju njegovu tečaju, jer smatraju da najnoviji plan japanske vlade za suzbijanje deflacije i reformu bankarskog sustava neće biti učinkovit. Paket gospodarskih mjera razočarao je ulagače budući da ne sadržava jamstva vlade da će novčanim injekcijama pomoći posrnulim bankama opterećenim golemim teretom loših zajmova, kao ni nove inicijative za rješavanje problema deflacije prisutnog tijekom posljednje dvije i pol godine. 'Tržište traži reformu bankarskog sustava, te da se novcem poreznih obveznika pomogne bankama zagušenim lošim zajmovima', kazao je Steven Saywell, strateg za devize u banci Citigroup Inc. 'No, čini se da to neće biti u središtu stvari, pa bi to moglo oslabiti jen na 135 jena za dolar', dodao je. Njegovu tečaju pomogla je ovoga tjedna središnja japanska banka, najavljujući da će većim kupovinama vladinih obveznica povećati količinu novca u optjecaju ne bi li pomogla izlasku tog drugog najvećeg svjetskog gospodarstva iz recesije, treće u posljednjih deset godina. 'Mjere središnje banke smanjile su bojazan da bi banke u ožujku mogle imati problema s likvidnošću, te se smatraju, kratkoročno promatrano, pozitivnim vijestima za jen', kazao je David Mann, ekonomist za svjetska devizna tržišta pri Standard Charteredu. No, kazao je da se može očekivati da će jen testirati nove najniže razine u idućih nekoliko tjedana. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1tjedanŠ%Ć 1mjesecŠ%Ć 3mjesecaŠ%Ć 6mjeseciŠ%Ć 21.02.02 USLIB 1,84 1,85 1,90 2,04 21.02.02 EULIB 3,28 3,32 3,35 3,41 28.02.02 USLIB 1,84 1,87 1,91 2,06 28.02.02 EULIB 3,33 3,34 3,36 3,42 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 22. veljače od 01. ožujka 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 22. veljače 01. ožujka u % Euro 1 7,4304 7,4395 0,12 USD 1 8,5329 8,5975 0,75 GBP 1 12,1671 12,1799 0,10 JPY 100 6,3874 6,4255 0,59 CHF 1 5,0219 5,0396 0,35 SIT 100 3,3365 3,3359 -0,01 Ovoga je tjedna, prema tečajnici HNB-a, kuna oslabila u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je tečaj eura ovoga tjedna, u odnosu na kunu, porastao 0,12 posto. Također je, u odnosu na kunu, američki dolar ojačao 0,75, japanski jen 0,59, švicarski franak 0,35, te britanska funta 0,1 posto. Jeino je, 0,01 posto, porastao tečaj kune u odnosu na slovenski tolar. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio je 150 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na čak 286,2 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 18,2 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena bila 99,673 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,85 posto. Najniža ponuđena cijena bila je 99,667 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,9 posto. Jedinstvena je prodajna cijena tako iznosila 99,667 kuna, uz kamatu od 2,9 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 45,05 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni su zapisi u iznosu od 20 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,110 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,6 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,098 kuna, uz kamatu od 3,65 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,098 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,65 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 248 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 334 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,949 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,2 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,805 kuna, uz kamatu od 4,5 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,877 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,35 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 20,16 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,764 milijardi kuna. Od toga je 232,2 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,334 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 3,198 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 05. ožujka. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. Vlada: O smanjenju broja zaposlenih u uredima državne uprave, pristojbama za umirovljenike na upravnom sudu, korupciji... Vlada je u četvrtak na sjednici donijela Uredbu o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama, kojom se predlaže smanjenje broja zaposlenih i unutarnjih ustrojstvenih jedinica u županijskim državnim uredima. Krajem prošle godine u županijskim uredima državne uprave radilo je 5.424 državnih službenika i namještenika, a po novoj uredbi predviđa se okvirni broj od 4.487 državnih službenika i namještenika. Uredbom se predlaže 40 posto manji broj položaja od dosadašnjeg, uvođenje brojčanih kriterija za ustrojavanje unutarnjih ustrojstvenih jedinica utvrđivanjem minimalnog broja potrebnih izvršitelja, te jasnija linija odgovornosti nižih čelnika prema predstojniku ureda. Dio državnih službenika i namještenika koji će nakon donošenja Pravilnika o unutarnjem redu ureda državne uprave ostati neraspoređeni bit će preuzeti u jedinice lokalne i područne samouprave. Državnim službenicima i namještenicima koji neće biti raspoređeni niti preuzeti od drugih tijela osigurat će se sva prava iz kolektivnog ugovora, Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Zakona o radu. Ukupni iznos troškova zbrinjavanja neraspoređenih službenika i namještenika procjenjuju se na oko 49 milijuna kuna, što je približno godišnjem iznosu za plaće službenika koje će trebati zbrinuti. Hrvatska Vlada odlučila je također da će platiti sudske pristojbe umirovljenicima koji su pred Upravnim sudom izgubili spor protiv Mirovinskog fonda zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda o usklađivanju mirovina. Riječ je o umirovljenicima koji zbog višeg imovinskog cenzusa nisu oslobođeni plaćanja 900 kuna sudskih pristojbi. Država će te pristojbe platiti za umirovljenike koji su Upravnom sudu podnijeli zahtjev za oslobođenje od plaćanja, a što im je sud odbio. Ministrica pravosuđa Ingrig Antičević Marinović na tom je primjeru upozorila da su sudske pristojbe u Hrvatskoj previsoke, na što u slučaju registracije trgovačkih društava upozorava i Fias-ova studija. Najavila je posve novi prijedlog zakona o sudskim pristojbama koji bi u tom području uveo princip pravde i pravičnosti. Po njenoj najavi plaćanja pristojbi tako bi bili oslobođeni sporovi vezani za alimentacije, za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, za dokazivanje očinstva ili majčinstva. Vlada je na svojoj sjednici prihvatila i prijedlog nacionalnog programa za borbu protiv korupcije, s prijedlogom akcijskog plana. Strategija borbe protiv korupcije podrazumijeva prepoznavanje zla korupcije, utvrđivanje planova i aktivnosti borbe protiv nje, zakonske izmjene i mobiliziranje svih društvenih i političkih snaga, kazala je Antičević Marinović, koja presudnim u toj borbi drži čimbenike političke vlasti. Akcijski plan razrađuje osam točaka važnih za borbu protiv korupcije među kojima na primjer, vladavinu prava i učinkovitost pravne države, jačanje USKOK-a, kao posebnog tijela za učinkovito suzbijanje korupcije, podizanje učinkovitosti kaznenog progona, mjere financijske odgovornosti, poticanje političke i građanske odgovornosti. Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin poručuje da ministri među sobom i svojim djelatnicima trebaju postaviti oštrije kriterije jer bez toga nema ozračja u kojem bi korupcija bila javno žigosana. Članovi Vlade također ističu da o korupciji najbolje govore podaci o primanjima neke osobe i njenom imovinskom stanju. Treba se zapitati, rekao je premijer Ivica Račan kako je moguće da npr. čovjek koji obnaša vlast od svoje plaće kupi automobil od 100 tisuća njemačkih maraka ili kuću od nekoliko stotina tisuća maraka. "Ja kao predsjednik Vlade znam što ne mogu kupiti jer nemam para, pa padnem 'na tur' kad vidim što neki mogu kupiti", rekao je Račan. Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o prostornom uređenju kojim se ukida rok do 30. ožujka ove godine u kojem su gradovi i općine trebali donijeti prostorne planove. Tek je neznatan broj gradova i općina donio nove prostorne planove pa Vlada predloženim izmjenama uz ukidanje roka predlaže produljenje važenja prostornih planova donesenih prije stupanja na snagu samog zakona (stupio je na snagu 1994, a dva je puta mijenjan upravo zbog produljenja roka). Vlada je dala suglasnost za sklapanje ugovora o darovnici Fonda za globalni okoliš za projekt očuvanja krških eko-sustava. Projekt je ukupno vrijedan 8,37 milijuna dolara, a Svjetska banka će ga putem Fonda darovnicom pomoći s pet milijuna dolara. 9. Predano više od polovice očekivanih poreznih prijava Porezna uprava Ministarstva financija zaprimila je do 27. veljače ukupno 397.928 prijave poreza na dohodak za 2001., od oko 600.000 koliko ih se očekuje. Dosad pristigle prijave čine dakle nešto više od 60 posto ukupnoga broja prijava, iako je danas zadnji dan za primanje prijava poreza. Zbog izbjegavanja gužvi, porezne će uprave danas raditi do 19 sati, a iz Ministarstva podsjećaju kako je prijave moguće poslati i poštom, budući da se priznaju sve prijave koje nose poštanski žig od 28. veljače. Napominju i da se na osnovu prijava podnesenih nakon 28. veljače neće moći ostvariti pravo na povrat eventualno preplaćenog poreza u prošloj godini. Broj obveznika poreza na dohodak, dobit i poreza na dodanu vrijednost za 2001. bit će približno isti kao i godinu ranije, odnosno oko 600.000 obveznika poreza na dohodak, 73.000 poreza na dobit te 132.000 obveznika poreza na dodanu vrijednost. Od dosad pristiglih prijava, najviše, 83.097 stiglo je u područni ured Zagreb, a slijede Split, sa 47.992 te Rijeka i Osijek, sa 34.899 odnosno 29.272 prijave poreza na dohodak. Temeljem godišnjih prijava poreza na dohodak, broj takvih obveznika za 2000. bio je 600.717, što je 2,41 posto više nego 1999. Od toga broja najviše je, 498.830, fizičkih osoba - građana, a ostalo su pravne osobe zajedno s obrtnicima. Nakon obrade tih prijava, bilo je potrebno dodatno uplatiti 295 milijuna kuna, dok je država vratila dvostruko više novca, 686 milijuna kuna, što je 14,5 posto više nego u 1999. 10. U obvezne mirovinske fondove prijavilo se preko 548.000 osiguranika U obvezne mirovinske fondove do četvrtka se prijavilo 548.317 osiguranika, od čega najviše u Kutini i Zaboku, a najmanje u Zagrebu i Vukovaru, priopćio je danas Središnji registar osiguranika (Regos). U Zagrebu se od procijenjenog broja osiguranika do 40 godina starosti prijavilo njih 55 posto, a u Vukovaru 57 posto. Najveći odaziv osiguranika je u Kutini gdje se u obvezne mirovinske fondove prijavilo 93 posto od procijenjenog broja osiguranika do 40 godina, te u Zaboku gdje ih se odazvalo 90 posto. U ostalim gradovima Hrvatske postotak prijava kreće se od 60 do 80 posto. Od ukupnog broja prijavljenih u fondove oko 10 posto otpada na osiguranike između 40 i 50 godina života, koji mogu birati žele li ostati samo u prvom stupu mirovinskog osiguranja ili će se uključiti i u drugi stup. 11. Od 1. srpnja plaćanje doprinosa na honorare i povremene poslove Od 1. srpnja trebalo bi početi plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na studentske i učeničke honorare i sve oblike rada na koje se plaća porez na dohodak, doznaje se u srijedu u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. Uplatom doprinosa svi koji ostvaruju primitke od samostalne djelatnosti postali bi osiguranici mirovinskog osiguranja i stjecali bi pravo na mirovinu, stoji u prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koji je u srijedu predstavljen novinarima. Obrazlažući ciljeve izmjena zakona ministar Davorko Vidović istaknuo je da se želi suzbiti siva ekonomija i povećati socijalna sigurnost svih koji rade na bilo koji način. Budući da će se proširiti krug obveznika, dugoročno se razmišlja i o smanjenju stope doprinosa, kako bi se smanjio trošak poslodavcima, rekao je Vidović. Zakon predviđa da plaćanjem doprinosa budu obuhvaćeni svi dohoci, neovisno o njihovu iznosu, no Ministarstvo će ipak razmotriti prijedlog poslodavaca da se utvrdi najniži iznos na koji se doprinosi ne bi plaćali. Krug obveznika plaćanja doprinosa, uz stalno zaposlene na određeno i neodređeno vrijeme, proširio bi se na osobe koje ostvaruju dohodak isključivo od atipičnih oblika rada (povremeno samostalnih djelatnosti) te na one koji uz stalni posao i dodatno atipično rade. Također bi uključio umirovljenike koji uz mirovinu ostvaruju i dohodak od povremenih samostalnih oblika rada. Njima se ne bi obustavila isplata mirovine, nego bi se uvećavala za iznos koji umirovljenik uplaćuje za doprinose temeljem dodatnog atipičnog rada. Staž osiguranika utvrđivao bi se za svaku kalendarsku godinu, a na temelju atipičnog rada ne bi se moglo stjecati beneficirani radni staž, odnosno u jednoj godini moglo bi se ostvariti najviše 12 mjeseci staža. Doprinosi bi se uplaćivali u prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja, a na nove bi se osiguranike primjenjivala potpuno ista pravila koja vrijede za sve sudionike mirovinske reforme. Pomoćnica ministra rada Ružica Terze najavila je da će idućeg tjedna na Vladinim koordinacijama početi rasprava o izmjenama zakona o mirovinskom i zdravstvenom osiguranja te zakonu o obveznim odnosima, koji su osnova za primjenu predloženih rješenja. 12. Dvije državne obveznice uvrštene u kotaciju I Zagrebačke burze Dvije obveznice Republike Hrvatske, ukupne vrijednosti od 400 milijuna eura, kojima se od rujna odnosno prosinca prošle godine trgovalo u kotaciji TN, od utorka su uvrštene u kotaciju I Zagrebačke burze. Ugovor o uvrštenju u kotaciju I državnih obveznica RHMF-O-049A (koje na naplatu dospijevaju 20. rujna 2004.) te RHMF-O-08CA (s dospijećem 14. prosinca 2008.) potpisali su u utorak ministar financija Mato Crkvenac i direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga. Ministar Crkvenac tom je prilikom istaknuo da uvrštenje dviju državnih obveznica u kotaciju I, u kojoj se već trguje trima obveznicama koje je država izdala ili za njih garantira - dvije obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) te jedna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), pokazuje opredjeljenje države da transparentno trguje svojim vrijednosnim papirima. To ujedno predstavlja i početak aktivnije uloge države u ubrzanom razvoju domaćeg tržišta kapitala, kazao je Crkvenac, Najavio je kako će se tijekom ove godine izdati i prva domaća izdanja desetogodišnjih obveznica nominiranih u euru, čija bi vrijednost trebala iznositi između 300 i 400 milijuna eura. Osim što će pridonijeti povećanju aktivnosti na dosad oskudnom domaćem tržištu kapitala, time će se ujedno riješiti i pitanje mirovinskih fondova, koji će moći kupiti sigurne državne vrijednosne papire, čija će vrijednosti biti 30-ak posto veća od tranzicijskih troškova mirovinske reforme, napomenuo je Crkvenac. Značaj današnjeg događaja jest i u tome što bez razvoja domaćeg tržišta kapitala neće biti moguće, odnosno bila bi otežana realizacija prioriteta Vlade: ubrzanja razvitka zemlje, rješenja nezaposlenosti te ubrzavanja započetih reformi, zaključio je ministar financija. Direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga istaknuo je važnost uvrštenja prvih čistih obveznica u prvu burzinu kotaciju, čime je država postala ključni čimbenik za razvoj tržišta dugovanjima. Izdanje obveznica RHMF-O-08CA (izdanih 14. prosinca 2001.) s kamatnom stopom od 6,875 posto i dospijećem 14. prosinca 2008. iznosi 200 milijuna eura. Agenti izdanja tih obveznica i vodeći aranžeri su Privredna banka Zagreb (PBZ) i Zagrebačka banka (ZABA), su-vodeći aranžeri Raiffeisenbank Austria (RBA) i Riječka banka, aranžer Splitska banka, a su-aranžeri Erste &Steiermaerkische Bank i Hypo Alpe-Adria-Bank, dok je pokrovitelj izdanja brokerska kuća ZB Brokeri. I ukupno izdanje obveznica RHMF-O-049A (izdanih 20. rujna 2001.), s kamatnom stopom od 6,50 posto i dospijećem 20. rujna 2004. iznosi 200 milijuna eura. Agenti izdanja i vodeći aranžeri jednaki su prethodnoj obveznici, su-vodeći aranžer jest RBA, aranžer Riječka banka, su-aranžer Splitska banka, a pokrovitelj uvrštenja također ZB Brokeri. 13. Vujčić predstavio istraživanje efikasnosti hrvatskih banaka U organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO), zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić predstavio je u srijedu rezultate istraživanja efikasnosti hrvatskih banaka po DEA metodi u razdoblju od 1995. do 2000. godine. DEA metoda mjeri relativnu efikasnost banaka u odnosu na druge banke (globalna efikasnost), ali i samu tehničku efikasnost banke (lokalna). Mjerenje uspješnosti banaka tom metodom po raznim kriterijima, pokazalo je tako da su hrvatske banke u stranom vlasništvu efikasnije od onih u domaćem privatnom vlasništvu, koje su pak uspješnije od banaka u čistom državnom vlasništvu. Promatrano po kvaliteti aktive, pak, najefikasnije hrvatske banke ujedno su i one sa najkvalitetnijim (zero-risk) portfeljem, novonastale banke efikasnije su od starih banaka, dok su manje efikasnije od velikih. Vujčić je izdvojio banke srednje veličine, u većini slučajeva regionalne, čija je uspješnost bila na 'najskliskijem terenu', budući je ovisila situaciji u regiji te je bila opterećena prevelikim brojem zaposlenih, što nije omogućavalo dovoljan rast. Zamjenik guvernera HNB-a najavio je i kako će se u budućnosti izraditi analiza razloga neefikasnosti hrvatskih banaka, ali i usporedba uspješnosti sa inozemnim bankama. 14. RBA u prošloj godini ostvarila bruto dobit veću od 200 milijuna kuna Raiffeisenbank Austria d.d (RBA) ostvarila je prošle godine dobit prije oporezivanja veću od 200 milijuna kuna, što je porast od 82 posto u odnosu na 2000, a poslovanje banke obilježio je snažan rast po svim područjima bankarske djelatnosti. Predstavljajući prošlogodišnje revidirane poslovne rezultate Banke, predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović i članovi Uprave Velimir Šonje i Vlasta Pick, istaknuli su zadovoljstvo činjenicom da je i HGK prepoznala te rezultate, izabravši drugu godinu zaredom RBA za najuspješniju banku u Hrvatskoj. Poslovanje banke u 2001. obilježio snažan i ujednačen rast aktive od 91 posto, na 9,6 milijardi kuna, a krajem siječnja već je premašila iznos od 10,2 milijarde kuna. Time se RBA, kazao je Adrović, svrstala među četiri hrvatske banke s aktivom većom od 10 milijardi kuna. RBA je u 2001. prikupila više od 298 milijuna eura štednje građana ili čak 183 posto više nego 2000. Ukupna štednja stanovništva krajem prošle godine iznosila je 453 milijuna eura, a krediti stanovništvu su udvostručeni, na 388 milijuna eura. Također je za 84 posto povećan broj korisnika plasmana, a broj računa obrtnika i poduzeća povećao se za 90 posto. Od poslovnih planova za ovu godinu najavljeno je povećanje broja zaposlenih na tisuću djelatnika zbog daljnjeg širenja poslovne mreže, dokapitalizacija do kraja prvog kvartala, nakon koje će jamstveni kapital RBA iznositi milijardu i 250 milijuna kuna, te početkom ožujka početak prodaje udjela u investicijskim fondovima. Adrović je zanijekao medijske napise o tome da RBA ima 13 postotni udio u riječkom brodogradilištu "Viktor Lenac", ustvrdivši da RBA ima pravo zaloga na preko 10 posto od tog broja dionica brodogradilišta. Pojasnio je da te dionice nisu 'kupljene' već su osiguranje plaćanja za potraživanja napominjući da je udjel RBA u tom poduzeću ispod 1 posto. Na upit što misli o Vladinom davanju jamstva na kredit od 22 milijuna eura "Viktoru Lencu", Adrović je odgovorio da se radi o dobroj odluci Vladi, jer omogućava brodogradilištu relativno brzo saniranje stanja nakon storniranja ugovora s Alcatelom. Iz RBA su za ovu godinu najavili nastavak poboljšanja uvjeta kreditiranja, kao i daljnje visoke stope rasta, pri čemu bi plasmani stanovništvu trebali biti najmanje 44 posto, a poduzećima 56 posto veći. Na upit o preporuci HNB-a o ograničavanju plasmana kredita radi moguće inflacije, Šonje je ustvrdio da nema tržišnih razloga za takvo ograničavanje, jer u RBA predviđaju da će uvjeti potražnje kredita na tržištu i rizici u ovoj godini biti optimalni. 15. Aktiva Riječke banke premašila 10 milijardi kuna Aktiva Riječke banke premašila je 10 milijardi kuna i krajem prošle godine iznosila je 10,577 milijardi kuna, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Upravi banke. Po riječima predsjednika Uprave Ivana Štokića, u prvoj godini poslovanja u kojoj je većinski vlasnik banke postala Bayerische Landesbank, Riječka banka se, prema visini aktive svrstala na treće mjesto u zemlji. Aktiva je povećana je za 34 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupni depoziti povećani su 36 posto, a od toga depoziti stanovništva, koji čine više od polovice bankovnih izvora, porasli su 42 posto i iznose 5,848 milijardi kuna. U protekloj godini banka je ostvarila ukupan prihod od 463 milijuna kuna, za 13 posto veći od prihoda u protekloj godini. Iznos kredita odobrenih pravnim osobama porastao je za 45, a građanima za 35 posto u odnosu na 2000. Ukupni devizni priljevi i odljevi banke porasli su za 22 posto i iznose 2,279 milijardi dolara. Bruto dobit banke u 2001. iznosi 171,2 milijuna kuna, što je 26 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Uprava banke predložit će, kazao je Štokić isplatu dividende dioničarima u iznosu od 6 posto nominalne vrijednosti dionica što ukupno iznosi 30,4 milijuna kuna. Riječka banka ima 992 zaposlenika čija je prosječna plaća 1444 DM, rekao je Štokić i naglasio da su plaće povećane 21 posto. Štokić je istaknuo i aktivno sudjelovanje banke u ostvarenju projekta mirovinske reforme i reforme platnog prometa. U suradnji sa Splitskom bankom i Triglav osiguranjem Riječka je banka osnovala Adriatic Invest d.o.o. za upravljanje Plavim fondom, obveznim mirovinskim fondom. Na kraju, na novinarsko pitanje hoće li i Riječka banka mijenjati svoje kamatne stope, Štokić je odgovorio da će ta banka svakako pratiti konkurenciju, te da će o, kako je rekao, "kampanji kamatnih stopa i javnim pritiscima s tim u vezi" banka uskoro donijeti neke odluke. 16. Glavna skupština dioničara ZABA-e 'otvorila vrata' Unicreditu i Allianzu Prvi od tri uvjeta koja je prethodno potrebno zadovoljiti za uspješnost ponude za stjecanje cjelokupnog izdanog temeljnog kapitala Zagrebačke banke s pravom glasa od strane Konzorcija - koji čine talijanski UniCredito Italiano i njemački Allianz - ispunjen je odlukama Glavne skupštine ZABA-e, održanoj u srijedu. Sa 1,79 milijuna glasova, odnosno tri četvrtine prisutnih imatelja dionica s pravom glasa, Glavna skupština ZABA-e prihvatila je prijedlog Uprave i Nadzornog odbora Banke da se iz dijela dobiti ostvarene u 2000. isplati izvanredna dividenda u kunskoj protuvrijednosti od 7 američkih dolara po dionici, odnosno 0,70 dolara po GDR-u. Predsjednik Uprave Banke Franjo Luković izjavio je da je takva odluka Skupštine, na kojoj je bilo zastupljeno 83 posto temeljnog kapitala, bila očekivana. Prihvaćanjem prijedloga Uprave, koji je bio istovjetan prijedlogu Konzorcija, dioničari su, kaže Luković, zapravo izrazili želju da ponuda Konzorcija uspije. Glavna skupština dioničara održana je dva dana prije isteka roka važenja ponude Konzorcija, objavljene 15. veljače. Osim već ispunjenog uvjeta, za uspjeh ponude trebaju biti ispunjena još dva: da ponudu prihvate dioničari koji su vlasnici najmanje 70 posto ukupnog temeljnog kapitala Banke s pravom glasa te da se na Glavnoj skupštini dioničara, koja će se održati 4. ožujka, prihvate izmjene Statuta Banke, među kojima i ona o ukidanju ograničenja prava glasa na 5 posto temeljnog kapitala. Prihvaćanjem prijedloga Uprave, NO-a i u konačnici Konzorcija, nije prošao protuprijedlog jednog od pojedinačno najvećih dioničara Banke, Everest Capitala o isplati dividende u iznosu od 13,03 dolara po dionici i 1,30 dolara po GDR-u, odnosno jednake kao i prošle godine. Osim o iznosu izvanredne dividende, Glavna skupština dioničara ZABA-e podržala je i prijedlog da se između 240 zaposlenika - korisnika sheme nagrađivanja poslovodstva i drugih zaposlenika, rasporedi ukupno 43.124 redovnih dionica ZABA-e. Izmijenjene su i tri točke Statuta Banke, čime su nominalni iznosi dionica i temeljnog kapitala Banke prenominirani iz njemačkih maraka i euro. 17. Financijski seminar o korporativnim i municipalnim obveznicama Hrvatska je Vlada unazad dvije godine učinila nekoliko značajnih koraka za razvoj domaćeg financijskog tržišta - saniran je bankovni sustav, koji je potom privatiziran, izgrađena je osnovna institucionalna infrastruktura, a s početkom ove godine uspješno je započeta i reforma mirovinskog sustava. Kazao je to zamjenik ministra financija Damir Kuštrak na otvaranju današnjeg financijskog seminara o korporativnim i municipalnim obveznicima, koji su organizirali Britansko veleposlanstvo u Zagrebu i internet servis britanske vlade Trade Partners UK, a u suradnji s hrvatskim Ministarstvom financija. Svi ti koraci samo su preduvjet razvoja domaćeg tržišta kapitala i sve većeg aktiviranja domaćih subjekata na tržištu. Sada je na tvrtkama i lokalnim samoupravama da potraže nove izvore financiranja, kao što su zaduženja za pojedine projekte izdavanje obveznica. Tvrtke se zadužuju tzv. korporativnim, a jedinice lokalne samouprave - općine, gradovi, županije, tzv. municipalnim obveznicama. Vlada će, pak, najavio je Kuštrak, nastaviti sa procesom decentralizacije, koja bi trebala ojačati fiskalne kapacitete lokalnih uprava, koji su za sada još uvijek relativno mali. Poznato je da su tržišta kapitala osjetljiva na političke promjene u zemlji, rekao je zamjenik ministra financija, istaknuvši da su reforme u Hrvatskoj toliko napredovale te da su toliko snažne da ih politički razvoj ne može ugroziti, već eventualno usporiti ili ubrzati. Značaj početka mirovinske reforme za hrvatsko tržište kapitala istaknuo je otvarajući seminar i britanski veleposlanik u Zagrebu Nicholas Jarrold, rekavši da će aktivnosti mirovinskih fondova na tržištu dodatno ojačati rast hrvatskog gospodarstva. Razvoj tržišta kapitala povećava potražnju za sigurnim vrijednosnim papirima, koju bi trebala, barem dijelom, zadovoljiti povećana potražnja za novim izvorima financiranja od strane kompanija, ali i lokalnih samouprava. Velika Britanija ima veliko iskustvo u tom, za Hrvatsku novom izvoru financiranja, a cilj današnjeg seminara upravo je prenijeti dio tih iskustava hrvatskim financijskim stručnjacima. Osim i osnovnim pojmovima vezanim uz izdavanje i trgovanje obveznicama u svijetu, u regiji središnje i istočne Europe, kao i u Hrvatskoj, seminar obuhvaća i diskusije o započetoj mirovinskoj reformi te ulozi ministarstva financija u tom procesu. 18. Smanjenju LEGSI indeksa doprinijeli događaji vezani uz povratak Budiše LEGSI indeks stabilnosti, kojim se mjeri politička stabilnost zemalja u tranziciji i njihova otpornost na unutrašnje krize, za Hrvatsku za veljaču ima vrijednost 60, što je smanjenje za dva poena u odnosu na siječanj. Po analizi američke konzultantske tvrtke Euroasia Group i investicijske banke Lehman Brothers, tom su smanjenju pridonijeli događaji povezani s ponovnim dolaskom Dražena Budiše na čelo HSLS-a. Po njihovoj ocjeni, Budišin povratak na čelo stranke i njegovi zategnuti odnosi sa HSLS-ovim ministrima u hrvatskoj Vladi mogu utjecati na smanjenje efikasnosti Vlade. Rizičnim faktorom za stabilnost ocjenjuju se i najave sindikata zaposlenih u pet najvećih javnih poduzeća o štrajku ako se pregovori oko sklapanja kolektivnih ugovora u tim poduzećima ne završe do kraja veljače. Smatra se da to može odmoći Vladi u usklađivanju daljnjih ekonomskih reformi sa smanjenjem javnih izdataka. Pozitivnim utjecajem na indeks stabilnosti ocjenjuje se dobra pozicija Vlade u pregovorima sa MMF-om. Ipak, naglašava se da premijer Ivica Račan pri daljnjim pregovorima sa MMF-om može imati poteškoća sa oponentima unutar koalicije. Zbog svega toga, Hrvatska je u veljači pala s (siječanjskog) četvrtog na peto mjesto po vrijednosti LEGSI indeksa, čije mjerenje provodi američka konzultantska tvrtka "Euroasia Group" u suradnji s investicijskom bankom Lehman Brothers. Na prvom mjestu je Mađarska, slijede Poljska, Brazil, Bugarska i Hrvatska. Iza Hrvatske su Tajland, Rusija, Turska, Ukrajina, Kolumbija, Indonezija, Azerbejdžan, Argentina i Venezuela, objavljeno je na web stranici Hrvatske udruge poslodavaca. Indeksom Legsi mjeri se politička stabilnost zemalja u tranziciji i drugih zemalja iz svih dijelova svijeta, te njihov potencijal i otpornost na unutarnje krize. Računa se tako da se procjenjuju politički i ekonomski potezi vlada i njihov imidž u domaćoj i inozemnoj javnosti, te najvažniji događaji koji su obilježili promatrano razdoblje na društvenom planu, na polju sigurnosti te u ekonomiji. Ti parametri analiziraju se kroz 20 različitih varijabli, kroz koje se kvantitativno i kvalitativno vrednuje politička, ekonomska i socijalna struktura promatrane zemlje u određenom vremenskom razdoblju. Njihova rezultanta određuje vrijednost indeksa za promatrano razdoblje, a obično je to jedan mjesec. Smatra se da je indeks dobar pokazatelj investicijske klime za strane ulagače, a može poslužiti lokalnim donositeljima odluka, javnim glasilima i građanima. 19. U siječnju objavljen početak 60 stečajnih postupaka Tijekom siječnja u Hrvatskoj je, prema objavama u Narodnim novinama, oglašen početak ukupno 60 stečaja trgovačkih društava, zaključenje stečaja objavljeno je u 20 trgovačka društva, dok je istodobno objavljeno i 11 postupaka obustave stečaja, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline. Od oglašenih započetih stečajnih postupaka, najviše ih se - 21, odnosilo na tvrtke koje se bave trgovačkom djelatnošću, a pokrenuto je i 15 stečajnih postupaka u proizvodnim i prerađivačkim djelatnostima. Tako je u siječnju objavljen početak stečajnog postupka, između ostalih, za tvornicu konfekcije Zlata iz Nove Gradiške, zagrebački TPK EPO za proizvodnju kotlovskih energetskih i procesnih postrojenja, Agroprerade iz Knina i Plodine d.d. iz Zadra. Početak stečajnog postupka je objavljen i u četiri građevinske tvrtke, te u pet tvrtki koje se bave prometnom djelatnošću, među kojima su, primjerice, Transport-Zadar, Jadran Cargo iz Splita i Goranin - transport, prometi veze iz Delnica. Završetak stečajnog postupka u siječnju je, među inima, objavljen za Koteks robnu kuću iz Splita, tvornicu Vulkan iz Splita i Tisak iz Zagreba. Tijekom siječnja u Narodnim novinama (od broja 1 do broja 10), objavljeno i je i 57 poziva za likvidaciju, od čega 23 prvih, 19 drugih te 38 treća poziva. Također, objavljeno je i 12 obustava stečaja. 20. Europska središnja banka vidi 'blag oporavak' svjetskog gospodarstva Europska središnja banka, nakon globalne gospodarske krize dodatno pogoršane terorističkim napadima na Sjedinjene Države u rujnu prošle godine, očekuje blag oporavak svjetskog gospodarstva u ovoj godini, izjavio je u ponedjeljak predsjednik te banke, Wim Duisenberg. "Sve je više pokazatelja da je kriza svjetskog gospodarstva završila krajem 2001.", rekao je Duisenberg u obraćanju najvišim dužnosnicima kineske središnje banke. "Očekujemo početak blagog oporavka tijekom 2002., koji bi se ubrzao u 2003.", rekao je. No, iako relativno optimističan oko održivosti očekivanog oporavka, Duisenberg je kazao da je svjestan postojećih opasnosti. Te opasnosti uključuju kronične proračunske manjkove, dugove domaćinstava i korporacija, pretjerana ulaganja i osjetljivost financijskih sektora, kazao je on, dodavši da je trgovinski protekcionizam još jedna potencijalna prepreka globalnom oporavku.