SKV: HRVATSKA U 4,30 SATI

ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - ZAGREB - Predsjednici pet stranaka vladajuće koalicije sastat će se danas u Banskim dvorima, a prije toga na posebnom će sastanku razgovarati šefovi SDP-a i HSLS-a Ivica Račan i Dražen Budiša. Očekuje se da će čelnici vladajuće petorke na sutrašnjim sastancima pretresti međukoalicijske odnose i zahtjeve, te 'iz prve ruke' čuti tumačenja o zahtjevu HSLS-ova Malog vijeća da iz Vlade povuče trojicu ministara, što je izazvalo ostavku svih šest HSLS-ovih ministara u Vladi. Koalicijski su partneri vrlo suzdržano komentirali taj čin. Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, dan prije sastanka nije želio pobliže govoriti o strategiji svog sutrašnjeg nastupa. ZAGREB - Zamjenik premijera Goran Granić čiju je ostavku zatražio HSLS, izjavio je jučer za Hrvatski radio da je jedna od mogućnosti njegova daljnjeg političkog angažmana da jedno vrijeme bude zastupnik u Hrvatskom saboru. Granić rekao je da Budiši ne osporava pravo na donošenje odluka kao ni HSLS-u koji ima pravo na procjene i odluke. No, dodao je kako smatra da je to politika onog dijela članova HSLS-a, od kojih su neki sada u Malom vijeću stranke, da se bude u oporbi prema Vladi. "Ti su članovi HSLS-a suradnju s koalicijskom Vladom smatrali nužnim zlom, oni neke druge stranke smatraju bližima i voljeli bi HSLS vidjeti drugdje, u društvu drugih stranaka. Javna je tajna da već dvije godine u HSLS-u postoji skupina ljudi koji su u oporbi prema Vladi, a jedan je dio njih i u Malom vijeću HSLS-a", zaključio je Goran Granić. ZAGREB - Jozo Radoš, HSLS-ov ministar obrane u ostavci odbacio je jučer izjave glasnogovornika HSLS-a Joška Kontića da su se šest ministara koji su podnijeli ostavke "organizirali u političku grupu koja ucjenjuje novo vodstvo i predsjednika HSLS-a". "Naše su ostavke odgovor na pogrešnu i lošu politiku HSLS-a", rekao je Radoš. Ocjenjujući neutemeljenim odluku Malog vijeća HSLS-a o smjeni trojice ministara, Radoš je rekao da je pravo ostale trojice koji su samoinicijativno premijeru ponudili ostavke, da javno kažu da je to što se sada radi (u HSLS-u) ljudski nekorektno i politički štetno i za HSLS i za Vladu i za državu. ĐAKOVO - Glasnogovornik HSLS-a Joško Kontić izrazio je sinoć nadu da će HSLS, u dogovoru s premijerom Ivicom Račanom, iznaći rješenja za svoja upražnjena ministarska mjesta, a da će Dražen Budiša biti zamjenik premijera. "Upravo je Budiša najbolji kandidat za mjesto vice premijera", rekao je Kontić na tribini gradskog HSLS-a u Đakovu. "Od tog zahtjeva HSLS neće odustati. Nemam legitimitet govoriti o imenima ministarskih kandidata, no naglašavam da stranačka pripadnost pri njihovom izboru neće biti jedini kriterij", dodao je Kontić. ZAGREB - Hrvatski sabor jučer je raspravljao je o prijedlogu zakona o privatizaciji Ine. Vladin koncept privatizacije predviđa da se 25 posto plus jedna dionica Ine proda strateškom partneru. Sedam posto dionica Ine bez naknade bi se ustupilo hrvatskim braniteljima, a sedam posto pod povoljnijim bi uvjetima mogli kupiti Inini zaposlenici. Prijedlog predviđa i da se najmanje 15 posto dionica Ine nađe u javnoj ponudi, a o prodaji preostalog dijela, sukladno tržišnim uvjetima, odlučivala bi Vlada. Iz procesa privatizacije Ine bili bi izuzeti transport plina i nafte. U rasparvi je zatraženo ugrađivanje socijalne klauzule, omogućavanje bivšim zaposlenicima da sudjeluju u privatizaciji Ine, te da Sabor nadzire sve faze privatizacije. Svi zastupnički klubovi suglasni su da proces privatizacije Ine mora biti transparentan, da joj omogući da bude sposobna nositi se s konkurencijom. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić odbacio je tvrdnje oporbenih zastupnika da je predloženi zakon o privatizaciji Ine pisan po diktatu MMF-a. ZAGREB - Hrvatski sabor u današnjem će nastavku 20. sjednice raspravljati o zakonskom prijedlogu o privatizaciji javnog poduzeća Hrvatska elektroprivreda (HEP). HEP će u privatizaciju ići putem burze. Prema Vladinu prijedlogu u privatizaciju bi išlo najmanje 15 posto tvrtke, no kako je najavljeno na samoj Vladinoj sjednici kod utvrđivaja zakonskog teksta, najvjerojatnije će ići 25 posto. Sedam posto dionica HEP-a bez naknade bi se dodijelilo hrvatskim braniteljima, a sedam posto pod povoljnijim bi uvjetima mogli kupiti zaposlenici te tvrtke. Prije privatizacije, HEP bi morao završiti svoje restrukturiranje. Od privatizacije bi bio izuzet sustav prijenosa i nezavisni operater tržišta. ZAGREB - Vlasta Pavić (SDP ) izabrana je jučer za gradonačelnicu Zagreba, odlukom većine gradskih zastupnika na sjednici zagrebačke Gradske skupštine. Za nju je glasalo 30 zastupnika iz HNS i SDP, protiv je bilo 17 iz HDZ i HIP te jedan suzdržan iz HSP-a. Nova gradonačelnica najavila je kako će zadržati kontinuitet u obavljanju poslova u Gradskom poglavarstvu. Vlasta Pavić ima obvezu u narednih mjesec dana predložiti Gradskoj skupštini sastav novog Poglavarstva. ZADAR - Ministrica turizma Pave Župan Rusković i njezin zamjenik Zdenko Mičić sudjelovali su sinoć u Petrčanima kod Zadra na sjednici predsjedništva sidikata turističkih i ugostiteljskih radnika Hrvatske. Predsjednica tog sindikata Vesna Dejanović rekla je da su najveći problem kadrovi koji su sporna točka hrvatskog turizma, a bez njih turizam nema budućnosti. Bolji kadrovi zbog slabih plaća odlaze i općenito postoji negativna selekcija, naglasila je. Sljedeći problem je u iznimno raširenom radu na crno u turizmu koji ugrožava tu djelantost ali i cijelo gospodarstvo. Osim toga, proces privatizacije je takav da su banke opljačkale turizam iza čega su ostali devastirani hoteli s golemim dugovima, dodala je. Ministrica turizma Pave Župan Rusković je priznala da su problemi u turizmu veliki, znatno teži nego u konkurentskim zemljama. "Vrlo teško se pronalazi potreban kadar, čak i među golemim brojem nezaposlenih osoba", rekla je Župan Rusković. ZAGREB - U prepunom gledalištu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu sinoć je izvedena premijera opere "Boris Godunov" Modesta Petroviča Musorgskog u režiji Georgija Para i pod dirigentskim vodstvom Vladimira Kranjčevića. Primadona Ruža Pospiš Baldani tim je nastupom obilježila 40. obljetnicu umjetničkoga djelovanja, dok je u ulozi Borisa Godunova nastupio slavni gruzijski bas Pata Burchuladze, umjetnik zavidne glazbene karijere kojega je i veliki Herbert von Karajan proglasio drugim Šaljapinom. Uz orkestar, zbor i balet HNK u ostalim ulogama nastupili su Martina Tomčić, Miljenka Grđan, Cecilija Car, Zrinko Sočo, Željko Grofelnik, Ivica Čikeš, Hrid Matić, Vitomir Marof, Ozren bilušić, Ivanka Boljkovac i drugi. Praizvedba toga djela bila je 1874. u Petrogradu i odmah je, po pisanju glazbene kritike, bila pravi trijumf. Malo je kazališnih komada, pogotovo opera, koje tako vjerno donose na pozornicu povijesne likove i događaje kako je to učinio ruski skladatelj Musorgski u svojoj "glazbenoj narodnoj drami" kako je sam nazvao svoju operu "Boris Godunov". (Hina) ln ln