IT-28.II.CORRIERE-VJERA I ETNIČKI SUKOBI

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 28. II. 2002. Od fanatizma do međunarodnog terorizma "Kada bi razlozi sukoba u Palestini bili samo teritorijalni sporovi već bi bila moguća primopredaja koja bi to riješila. Zašto, onda, od 1948. Židovi i Arapi ne uspijevaju zajedno živjeti? Kao što se često podsjeća, i jedni i drugi pripadaju semitskoj skupini, rodu Abrahama-Ibrahima preko Izaka i Ismaela. No Židovi koji su se vratili u obećanu zemlju, nakon što su mnoga stoljeća proveli u dijaspori, poglavito u Europi, predstavljaju za Arape upad kojega čini nepodnošljivim ili ponižavajućim nejednakost u materijalnim i tehničkim resursima. Nekompatibilnost maksimalizira potom pozivanje na različite vjere. To je temeljna razlika, korištena kao instrument političke mobilizacije, iz koje dolaze nepomirljiva neprijateljstva. (...) U svakom povijesnom razdoblju, naravno, vjere su bile instrumenti političkih sukoba. No sada, bez primjera u prošlosti, vjere se prepuštaju masovnim 'strastima identiteta', koje pokazuju sklonost da iz njih naprave sredstva ratnih poticaja.(...) Prilog konfliktnosti ne daje samo Islam. U Ulsteru, između Belfasta i Londonderryija, od 1969. katolici i anglikanci se beskonačnom mržnjom, u metežu i atentatima, sukobljavaju u svakoj prigodi. Na Balkanu antipatija između Slovenaca-Hrvata i Srba izrazila je i antagonizam između katolika i pravoslavaca, kao što se na vjerskim običajima potom utemeljio i rat između Srba i bosanskih muslimana ili Kosovara. Kategorija vjerskog, primijetio je sociolog Durkheim, podrazumijeva podjelu svijeta između svetog i svjetovnog. No po društvenoj prirodi vjeroispovijesti, kolektivni život proizvodi i promiče ideju sile. Sada se snaga, osim samo kao moralna, lako shvaća i kao politička. Od tuda dolaze 'strasti identiteta', izrazi potrebe da se sebe prepozna, često pomiješani sa željom za moći, koje pokazuju sklonost korištenju vjere kao instrumenta neprijateljstva prema drugima. Još 1986. je Karel Wojtyla, kada je inaugurirao niz interkonfesionalnih skupova, smatrao tu pojavu najvećom opasnošću. Sada, 24. siječnja, nakon što je zatražio oprost za svako kršćansko zastranjenje, okupio je u Assisiju predstavnike svih vjera kako bi podijelio 'božanski duh' protiv mržnje, ratova, terorizma vjerskog fanatizma. No ta opasnost, koja tendira izvrnuti ili onečistiti vjerska vjerovanja, ostaje konkretna prijetnja", piše Alberto Ronchey.