ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Ministar zdravstva Andro Vlahušić sastat će se sutra s ravnateljima svih hrvatskih bolnica kako bi raspravili model restrukturiranja bolničkog sektora kojim bi se trebao riješiti problem smanjenih
bolničkih proračuna.
ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Ministar zdravstva Andro Vlahušić
sastat će se sutra s ravnateljima svih hrvatskih bolnica kako bi
raspravili model restrukturiranja bolničkog sektora kojim bi se
trebao riješiti problem smanjenih bolničkih proračuna.#L#
Reorganizacijom se planira smanjiti broj akutnih bolničkih kreveta
u ovoj godini s 16.814 na 15.236, a kroničnih s 6.494 na 6.340, te
smanjiti prosječno trajanje liječenja u bolnicama s 10 na osam
dana.
Smanjenje broja kreveta uključuje i svrstavanje pojedinih manjih i
neracionalnih bolničkih odjela pod druge veće odjele. Pojedini
odjeli morat će stoga dokazati svoju opravdanost brojem kirurških
zahvata i iskorištenošću kreveta u deset vodećih dijagnoza.
Problem je što manje bolnice poput bolnica u Šibeniku, Zadru i
Dubrovniku nemaju dovoljan broj stanovnika kako bi mogle opravdati
postojanje nekih odjela.
Također, trećina bolnica ne može ugovorena sredstva opravdati
brojem zdravstvenih usluga, što znači da negativno posluju. Manje
bolnice godišnje obave 200 do 300 operacija, što je nedovoljno.
Novi predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje (HZZO) Nikica Gabrić najavio je da HZZO više neće
pokrivati troškove bolnicama koje negativno posluju, ako ne
započnu restrukturiranje i racionalizaciju troškova.
Restrukturiranjem će bolnice ili početi pozitivno poslovati ili će
neke od njih biti ugašene, kazao je Gabrić.
Reformom zdravstva planira se sistematizacija radnih mjesta kojom
bi se osiguralo da na jedan krevet dođe 1,7 do 1,9 zaposlenika u
županijskim bolnicama i 2,2 do 2,4 zaposlenika u kliničkim
bolnicama.
Trenutno je u zdravstvu zaposleno 66.000 ljudi, a po nekim
procjenama broj zaposlenih treba smanjiti na 50.000. Višak
zaposlenika uglavnom se odnosi na nemedicinsko osoblje.
Racionalizacija troškova u zdravstvu nastojat će se postići i
boljom kontrolom propisivanja lijekova na recept. Od 1997. do 2001.
godine izdaci za lijekove porasli su s 1,3 na dvije milijarde kuna,
a broj izdanih recepata s 25 na 29 milijuna.
(Hina) mp md