FRANCUSKA-LE MONDE OD 27.2.02. MANJINE U ZEMLJAMA KANDIDATIMA ZA EU

FRANCUSKA LE MONDE 27.II.2002. Teška pitanja u svezi s nacionalnim manjinama u zemljama kandidatima "Postoje problemi od jučer i oni od danas. Europsko povjerenstvo ne želi ulaziti u stare prepirke kao što je protjerivanje njemačkih i mađarskih manjina iz Čehoslovačke 1945. 'Ne trebamo se izravno miješati. To su bolni događaji koji sežu puno dalje od početaka Unije', kaže visoki dužnosnik u Bruxellesu, za kojeg ti problemi nisu dio pregovora o ulasku istočnih zemalja u Uniju. Naprotiv, Bruxelles mora 'gurnuti nos' u te probleme ako se tiču stanja ljudskih prava u zemljama kandidatima, ili ako ove donose zakone koji nisu u skladu sa zajedničkim propisima Unije. Povjerenstvo je napose osjetljivo na sudbinu manjina. Prvo se pitanje tiče Mađarske koja je u lipnju 2001. prihvatila zakon prema kojemu se daju stanovita prava etničkim Mađarima izvan zemlje, napose pravo da mogu tri mjeseca u godini raditi u Mađarskoj. Rumunjska koja ima 1,8 milijuna Mađara, postavila je to pitanje u Vijeću Europe. Koncem 2001. Budimpešta se dogovorila sa susjedom i proširila pravo tromjesečnog rada u Mađarskoj na sve Rumunje, što je izazvalo buru u oporbi. Nikakav sporazum nije zaključen sa Slovačkom, gdje 560 tisuća Mađara čini deset posto puka, a najveći broj njih živi uz granicu. Predizborne kampanje u Mađarskoj i u Slovačkoj samo su pogoršale stvari. No, kaže jedan diplomat, 'mađarski zakon nije u skladu sa stečevinama EU-a i zato se nije mogao primijeniti u Austriji, i više neće vrijediti nakon proširenja'. Drugo se pitanje tiče manjina - uglavnom govornika ruskog jezika - u Estoniji (7 posto Rusa i 13 posto građana bez državljanstva) i u Latviji (23 posto bez državljanstva). Ove dvije baltičke zemlje morale su ublažiti svoje zakone koji su od govornika ruskog jezika zahtijevali da nauče njihov jezik kako bi se naturalizirali. 'Nakon preuzimanja obveza, koncem prosinca je zatvorena OESS-ova (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) misija', dodaje jedan diplomat koji je u biti optimist. No letonski izborni zakon prema kojemu, da bi netko bio izabran, mora savršeno vladati letonski jezikom, i dalje je diskriminatoran. Treće važno pitanje tiče se Roma koji više nisu nomadi, a ima ih od 6 do 8 milijuna. 'Nijedna se država ne brine za njih, za razliku od Mađara u Rumunjskoj', kaže europski dužnosnik. Oduvijek na rubu društva, oni su žrtve društvene i rasne diskriminacije. Zahvaljujući novčanoj pomoći EU-a, zemlje kandidati započele su, s više ili manje uspjeha, programe za integraciju. Vijeće Europe nedavno je osudilo Rumunjsku, dok je Povjerenstvo ohrabrilo Republiku Češku. Problem je još uvijek velik, a 'kada jednom budu članovi Unije, više nećemo imati mogućnost pritiska', brine se jedan dužnosnik", piše Arnaud Leparmentier.