ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je danas predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" Slobodana Uzelca i odvjetnika Čede
Prodanovića.
ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić
primio je danas predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada
Pupovca, predsjednika Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta"
Slobodana Uzelca i odvjetnika Čede Prodanovića.#L#
Nakon razgovora, Pupovac je novinarima izjavio da su predsjedniku
Republike iznijeli dva ključna problema - povratak imovine Srpskom
kulturnom društvu "Prosvjeta" i provođenje denacionalizacije te
problem Ustavnog zakona o manjinama i općenito ostvarivanja
manjinskih prava u Hrvatskoj.
Pupovac je rekao da srpska zajednica u Hrvatskoj ima teškoća s
povratkom imovine - i privatne i one koja pripada pravnim osobama.
S povratkom imovine "Prosvjeti" postoje dvije goleme prepreke,
rekao je Pupovac.
Naveo je da ne može ući u posjed svojeg vlasništva već devet godina
zato što joj pravosuđe i "ljudi koji kontroliraju pravosuđe"
opstruiraju taj povratak.
"Za to vrijeme privatne osobe, članovi stečajne uprave zagrebačke
Tiskare, ubiru enormne novce za koje nema ni državne niti bilo koje
druge kontrole."
Pupovac je izjavio da su stoga morali upozoriti predsjednika Mesića
na tu opstrukciju, koja nanosi sramotu državi, a "Prosvjeti" kao
ključnoj manjinskoj instituciji onemogućava rad.
Naveo je da je drugo pitanje s tim u vezi problem denacionalizacije,
navodeći da se Vlada i nadležna ministarstva još uvijek nisu
oglasila o zahtjev SNV-a da se denacionalizacija "Prosvjetine"
imovine mora sprovesti na isti način na koji je to učinjeno i s
Maticom.
"'Matica Hrvatska' i 'Prosvjeta' su tijekom 70-tih godina bile
žrtve političkih progona i imale su određeni prekid u svom radu ali
taj prekid nije bio toliki da "Prosvjeta" ne bi imala osnovu za
kontinuitet svoga rada i kontinuitet u povratu svoga vlasništva",
izjavio je Pupovac.
Na novinarski upit jesu li o tome razgovarali s predstavnicima
Vlade, Pupovac je rekao da je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević
Marinović peti ministar u Vladi s kojim su o tome razgovarali,
predsjednik Mesić drugi predsjednik, a da se razgovaralo i s bivšim
predsjednikom Vlade.
S premijerom Račanom nismo jer on nema za tu vrstu pitanja vremena,
ali se razgovaralo sa zamjenikom premijera, rekao je Pupovac,
naglasivši da nije bilo instance u vlasti i sudstvu s kojom se nije o
tome razgovaralo, ali da "naprosto postoji šutnja administracije,
opstrukcija pravosuđa, privatni interes koji nadjačava i zakon i
logiku vlasti", rekao je.
Pupovac je rekao da nije dobro što se još jedanput pristupilo
odlaganju donošenja Ustavnog zakona o manjinama, a posebno nije
dobro što su se tom prilikom počeli povisivati tonovi, i stvarati
takvo raspoloženje i klima koji ne mogu pogodovati stvaranju
pretpostavki za vođenje kvalitetne, pozitivne manjinske
politike.
Rekao je da su zamolili predsjednika Mesića da svojim autoritetom
skrene pažnju da se tako više ne može onima koji su u međuvremenu
postali ključni akteri u definiranju manjinske politike i govora o
manjinama.
Manjine u Hrvatskoj, uključujući i srpsku, su apsolutno za to da sa
predstavnicima vlasti, posebno Sabora, nađu kvalitetno rješenje za
svoj položaj, ali nisu za to da se traženje toga rješenja odugovlači
godinama i da pojedinci zloupotrebljavaju pitanja manjina i podižu
temperaturu u državi, rekao je Pupovac.
Na konstataciju novinara da je jedan od glavnih prigovora nacrta
zakona o manjinama bio da bi po njemu Hrvati u nekim područjima bili
manjina u vlastitoj državi, Pupovac je izjavio da "Hrvati u nekim
područjima Hrvatske de facto jesu manjina, ali nisu politička nit
statusna već brojčana manjina.
Prema tome, širiti tu vrstu priče kako bi nekim ustavnim rješenjem
Hrvati mogli postati manjina je nekorektno i suprotno onome što su
uvjerenja manjinskih predstavnika, rekao je Pupovac.
(Hina) bma vl