ZAGREB/NEW YORK, 26. veljače (Hina) - Ako ste usamljeni, potražite društvo, inače biste mogli izgubiti dragocjene moždane stanice, upozoravaju znanstvenici.
ZAGREB/NEW YORK, 26. veljače (Hina) - Ako ste usamljeni, potražite
društvo, inače biste mogli izgubiti dragocjene moždane stanice,
upozoravaju znanstvenici. #L#
Znanstvenici koji su istraživali mozak ptica pjevica, zaključili
su da ptice koje žive u velikim skupinama imaju više novih neurona
te vjerojatno i bolje pamćenje od osamljenih ptica.
Način na koji mozak sprema sjećanja u dugoročno pamćenje nije
poznat, ali neki znanstvenici misle da to uključuje trajne promjene
u genskom izražaju moždanih stanica.
Zato bi životinjama poput ptica pjevica, koje imaju mali mozak i
razmjerno dug životni vijek, ponestalo "prostora" za nova
sjećanja, kad se nove stanice ne bi stalno stvarale. Kod ptica
pjevica stvaraju se novi neuroni, iako većina njih umire u roku od
tri do pet tjedana i ne može dugoročno pohranjivati sjećanja. No one
koje opstanu mogu osigurati prostor za nova dugoročna sjećanja,
objavljeno je u najnovijem izdanju časopisa New Scientist.
Ferdinando Nottebohm s newyorškog sveučilišta Rockefeller i kolege
proveli su istraživanje na odraslim zebama Taeniopygia guttata
kako bi ispitali utječu li društveni uvjeti na opstanak novih
neurona. Oni su pticama ubrizgali radioaktivni oblik markera
thymidine-a kako bi pratili nove neurone. Ptice su okupili u tri
različita okruženja: same, s još jednom pticom suprotnog spola, ili
u veliku skupinu 45 drugih ptica. Nakon 40 dana ispitali su tri
područja mozga tih ptica.
U usporedbi s drugim pticama, one koje žive u velikim skupinama
imaju oko 30 posto više novih neurona u području mozga koje
sudjeluje u obradi zvuka. Mužjaci zeba, koji jedini pjevaju, imali
su dvostruko više novih neurona u područjima mozga uključenim u
komunikaciju ako su živjeli u velikoj skupini. To je možda tako
jednostavno zato što ptice pokušavaju zapamtiti pjev drugih ptica,
kažu istraživači u članku koji će biti objavljen i u časopisu
"Beharioural Brain Research".
Istraživači su još prije primijetili da društvene životinje poput
slonova imaju bolje pamćenje od osamljenih. No nitko još nije vidio
promjenu u neuronima uzrokovanu isključivo brojem družbenika.
Postoje dokazi da odrasli ljudi također proizvode nove neurone u
mozgu, pa ovo otkriće otvara mogućnost da društvena interakcija i
tu pomaže u opstanku neurona, kaže Arturo Alvarez-Buylla,
stručnjak za rast živaca sa Sveučilišta u Kaliforniji u San
Franciscu. No ne možemo biti sigurni. "Ne znamo točno gdje se kod
ljudi događa neurogeneza, kao ni u kojoj mjeri, niti koliko je
aktivna tijekom našeg života", kaže Alvarez-Buylla.
(Hina) lbr dgk