RFE 23. II. GOSPODARSKI RAST PLAĆAT ĆE GRAĐANI

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 23. II. 2002. Zagreb: trošak investicija će platiti građani. Prilog Milana Gavrovića. Tko će u Hrvatskoj financirati ubrzavanje gospodarskog rasta na 7 posto koje je najavio premijer Ivica Račan? Dio nezavisnih ekonomista upozorava da će račun platiti građani. Odmah nakon što je donesena odluka o izgradnji autoputa od Zagreba do Splita poskupio je benzin. Istodobno je zbog modernizacije poskupjela i željeznica. Nezavisni ekonomisti sada upozoravaju da će se isti recept primijeniti i kad je riječ o financiranju drugih velikih investicija na kojima se zasniva očekivano ubrzavanje privrednog rasta na sedam posto godišnje. Tako je Elektroprivreda već najavila poskupljenje struje. Obrazloženje ? predstoje joj velike investicije. Kad zbog hladne zime nije bilo dovoljno plina za tvornicu umjetnih gnojiva u Kutini, najavljeno je poskupljenje i tog energenta; naravno, da bi se financirale investicije u plinovod i druga postrojenja. Nakon desetljeća bez ulaganja, i INA planira velike zahvate. Povećavanja investicija klasična je metoda za ubrzavanje privrednog rasta. U hrvatskom slučaju to bi povećanje moralo biti skokovito jer, kako kažu ekonomisti, potrebne su 20 posto veće investicije da bi se ostvarilo 7 posto rasta bruto domaćeg proizvoda. Njih, međutim, zabrinjava, što se vlada oslanja na javna, a ne privatna poduzeća. Zašto? Zato što su javna poduzeća u pravilu monopolska, a njihova je proizvodnja namijenjena samo domaćem tržištu. Njihove su investicije velike i skupe ? to su elektrane, plinovodi, naftne platforme i slično ? traju dugo i mora proteći mnogo vremena da bi se počele isplaćivati. Zapravo, da bi se uopće vidjelo jesu li isplative. Ali unatoč tome, sama činjenica da se uopće investira, da se troši i gradi, bez obzira što i kako, racionalno ili ne, odmah povećava stopu privrednog rasta. Čini se da je to u ovom vremenu gospodarske i političke krize za vlast najvažnije. Trošak će platiti građani, koji nemaju izbora jer im račune ispostavljaju monopoli. Opasnosti da to dovede do inflacije nema jer su svi ostali proizvodi izloženi žestokoj inozemnoj konkurenciji. To istodobno znači da će za one koji posluju na tržištu biti manje novca i u džepovima kupaca i u bankama. Nakon više od desetljeća u kojem se vrlo malo ulagalo u modernizaciju investicije su u svim, pa i u javnim poduzećima, nesumnjivo dobrodošle. Ali kolo bi morale voditi investicije privatiziranih poduzeća koja se na tržištu bore za opstanak. I to naravno ne samo domaćem. Prebacujući novac velikom lopatom u javna poduzeća Vlada će, međutim, neizbježno pogoršati njihov položaj. (RFE)