BIVŠI DRUŠTVENI STANOVI PRODANI PO PROSJEČNO 32.000 KUNA

Piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 24. veljače (Hina) - U Hrvatskoj je proteklih godina, po do sada raspoloživim podacima, prodano oko 314 tisuća stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo i to po prosječnoj cijeni od oko 32.000 kuna po stanu.#L# Moglo bi se stoga reći da građani koji su u bivšoj državi uspjeli doći do društvenog stana spadaju u onu, manju, skupinu stanovništva koja je zahvaljujući otkupu stekla nekretnine u vlasništvo po vrlo niskim cijenama. Otkupljeni, bivši društveni, stanovi čine oko 19 posto od ukupnog broja stanova (za stalno stanovanje) u Hrvatskoj. Po podacima koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku, u Hrvatskoj je od lipnja 1991. do kraja 2000. godine, prodano (na obročnu otplatu ili jednokratnim uplatama) 313.894 bivših društvenih stanova, ukupne površine od 18,5 milijuna četvornih metara, za ukupnu ugovorenu cijeni od 10 milijardi kuna. Proizlazi, dakle da je stan, prosječne površine od oko 59 kvadrata, otkupljen za prosječnih 31.896 kuna, ili oko 540 kuna po četvornom metru. Zakon o prodaji tzv. društvenih stanova omogućavao je nositeljima stanarskog prava da stan otkupe jednokratnom uplatom, sa posebnim popustima, ili u obrocima (do 30 godina). Jednokratnim je isplatama plaćeno 115.110 stanova ili oko 36 posto a za njih je "inkasirano" ukupno 1,68 milijardi kuna. Jednostavna računica pak pokazuje da su nositelji stanarskog prava koji su se odlučili na jednokratnu isplatu, za svoj stan keširali, u prosjeku, 14.648 kuna, ili oko 250 kuna po kvadratu. Gotovo dvije trećine nositelja stanarskog prava, ugovorenu cijenu otkupa svoga stana plaća u obrocima. Na obročnu je otplatu prodano ukupno 195.440 stanova, a ukupna je ugovorena cijena za njih 8,32 milijarde kuna. Tako je prosječna prodajna cijena stana na obročnu otplatu 42.600 kuna. Uzme li se ukupna kvadratura tih stanova od 11,6 milijuna četvornih metara, ispada da kvadratni metar prosječno košta oko 718 kuna. Podaci o strukturi bivših društvenih, sada otkupljenih privatnih stanova, pokazuju da je 47 posto dvosobnih stanova. Takvih je 147.701, ukupne površine 8,3 milijuna četvornih metara, pa je prosječan otkupljeni dvosobni stan prosječne veličine 56 kvadrata. Trosobnih je stanova nešto više od 27 posto, a takve stanove ima 85.527 bivših nositelja stanarskog prava, sada vlasnika stana od prosječnih 72,5 četvornih metara. Nešto je manje onih, 19,5 posto od ukupnog broja, koji su otkupili jednosobne stanove ili garsonijere. Takvih je stanova 61.250, ukupne površine od 2,2 milijuna kvadratnih metara, što je prosječno 35,6 kvadrata po stanu. Nešto manje od 20 tisuća je četverosobnih i većih stanova. Otkupljenih 17.046 četverosobnih stanova prosječne je veličine od 92 kvadrata, a 2.370 prodanih bivših društvenih stanova je peterosobnih i većih, prosječne kvadrature od 128 četvornih metara. Iz raspoloživih se statističkih podataka još može uočiti da su prodavatelji 49 posto stanova gradovi odnosno općine, 36 posto stanova ostale pravne osobe (poduzeća i dr.), a kod oko 15 posto stanova prodavatelj je Republika Hrvatska. Razlika pak koja se pokazuje u zbroju obročno i jednokratno plaćenih stanova odnosi se na stanove čiji su kupci, prema Zakonu, bili oslobođeni plaćanja cijene (popust 100 posto), a takvih je 3.344. Podaci o prodanim stanovima na kojima je postojalo stanarsko pravo prikupljeni su od Državnog pravobraniteljstva RH i državnih pravobraniteljstva županija, gradova i općina, a odnose se na razdoblje od 19. lipnja 1991, kada je počela prodaja, pa do kraja prosinca 2000. Premda je institucija stjecanja stanarskog prava stvar prošlosti, opće je poznato da ima slučajeva da su i stanovi koje su 'dobiveni' proteklih godina otkupljivani po vrlo povoljnim, netržišnim cijenama. O tome, međutim, barem u statistici, nema podataka. (Hina) ds jn