ZAGREB, 23. veljače (Hina)WASHINGTON - Američki Hrvati razočarani su i ogorčeni, ali se neće pomiriti s odlukom američkih vlasti da uskrate vizu predsjedniku HDZ BiH Anti Jelaviću, kazao je u subotu za Hinu predsjednik ogranka Udruge
američkih Hrvata (CAA) za Illinois Tony Peraica. Čikaški Hrvati željeli su, uz ostale, ugostiti Jelavića na 12. godišnjem okupljanju u subotu 9. ožujka. Njihov gost tog dana trebao bi biti i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. "Razočarani smo i ljuti što se vlada predsjednika Georgea W. Busha tako odnosi prema hrvatskoj zajednici u SAD koja ga je listom podupirala na posljednjim izborima", kaže Peraica. CAA se obratio za pomoć sedmorici članova Predstavničkog doma i dvojici senatora, a kontaktirali su i Bijelu kuću, State Departemnt te američka veleposlanstva u Sarajevu i Zagrebu.PRAG - Nedavne izjave mađarskog premijera Viktora Orbana kojima zahtijeva ukidanje dekreta koje je 1945. potpisao čehoslovački predsjednik Edvard Beneš, neće utjecati na odnose u Višegradskoj skupini, ocijenio je u subotu u Pragu glasnogovornik češke vlade."Odnosi između zemalja središnje Europe u sklopu Višegradske skupine toliko su čvrsti i aktivni da ih sadašnje odstupanje Viktora Orbana ne bi trebalo promijeniti", izjavio je
ZAGREB, 23. veljače (Hina)
WASHINGTON - Američki Hrvati razočarani su i ogorčeni, ali se neće
pomiriti s odlukom američkih vlasti da uskrate vizu predsjedniku
HDZ BiH Anti Jelaviću, kazao je u subotu za Hinu predsjednik ogranka
Udruge američkih Hrvata (CAA) za Illinois Tony Peraica. Čikaški
Hrvati željeli su, uz ostale, ugostiti Jelavića na 12. godišnjem
okupljanju u subotu 9. ožujka. Njihov gost tog dana trebao bi biti i
predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. "Razočarani smo i ljuti što se
vlada predsjednika Georgea W. Busha tako odnosi prema hrvatskoj
zajednici u SAD koja ga je listom podupirala na posljednjim
izborima", kaže Peraica. CAA se obratio za pomoć sedmorici članova
Predstavničkog doma i dvojici senatora, a kontaktirali su i Bijelu
kuću, State Departemnt te američka veleposlanstva u Sarajevu i
Zagrebu.
PRAG - Nedavne izjave mađarskog premijera Viktora Orbana kojima
zahtijeva ukidanje dekreta koje je 1945. potpisao čehoslovački
predsjednik Edvard Beneš, neće utjecati na odnose u Višegradskoj
skupini, ocijenio je u subotu u Pragu glasnogovornik češke vlade.
"Odnosi između zemalja središnje Europe u sklopu Višegradske
skupine toliko su čvrsti i aktivni da ih sadašnje odstupanje
Viktora Orbana ne bi trebalo promijeniti", izjavio je
glasnogovornik Libor Rouček, prenosi agencija ČTK.
Češki i slovački premijeri Miloš Zeman i Mikulas Dzurinda odbili su
u petak sudjelovati na idućem summitu Višegradske skupine
(Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka) u znak prosvjeda zbog govora
kojeg je Orban održao dva dana ranije u Bruxellesu.
Otkazan je summit čije je održavanje bilo predviđeno za 1. ožujka u
Mađarskoj i na kojem se trebalo razgovarati o zajedničkom stavu
četiriju zemalja kandidata za pristup EU o izravnoj progresivnoj
pomoći poljoprivrednicima budućih članica Unije.
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel
izrazio je u subotu žaljenje zbog izjava mađarskog premijera
Viktora Orbana nakon kojih su Češka i Slovačka otkazale
sudjelovanje na summitu država Višegradske skupine koji je idući
petak trebao započeti u Budimpešti. "Spor o tako osjetljivoj stvari
koja se tiče Drugog svjetskog rata i poratnog uređenja mora i za
Sloveniju biti alarmno zvono jer smo se i sami susretali sa sličnim
tezama", izjavio je za slovenski radio Dimitrij Rupel.
Češki i slovački premijeri otkazali su dolazak na sastanak u
Budimpeštu zbog Orbanovih izjava o potrebi ukidanja Benešovih
dekreta i zahtjeva za posebnim statusom mađarske manjine u
Slovačkoj. Slična stajališta kao Prag i Bratislava ima i Ljubljana
kad je riječ o ukidanju tzv. "avnojskih dekreta" kojima su iz
Slovenije nakon Drugog svjetskog rata istjerani pripadnici
njemačke manjine, a njihova imovina nacionalizirana.
SKOPLJE - Makedonsko je ministarstvo obrane u subotu upozorilo na
opasnost narušavanja krhkoga mira vojnim pripremama za moguću
proljetnu ofenzivu albanskih gerilaca. "Ministarstvo obrane ima
indicije o pripremama za proljetnu ofenzivu. Zbog toga cilja nove
količine sofisticiranoga oružja dopremljene su u Makedoniju",
izjavio je zamjenik ministra obrane Boris Zmejkovski.
Upozorenje Zmejkovskog uslijedilo je nakon što je uhićeno nekoliko
Albanaca u Skoplju i na Ohridu zbog sumnji da su uključeni u
krijumčarenje droge i oružja kako bi se mogle financirati
protuzakonite aktivnosti.
BERLIN - Glavni tajnik NATO-a George Robertson rekao je za njemački
Der Spiegel da želi veće ovlasti nad proračunom Sjevernoatlantskog
saveza. "Mogu govoriti predsjedniku Sjedinjenih Država o akcijama
protiv ćelija al-Qaide na Balkanu, ali nije mi dopušteno alocirati
najsitniji djelić proračuna s jednog područja na drugo", rekao je
Robertson za izdanje Der Spiegela koje bi trebalo biti objavljeno u
nedjelju. "(Želim) veće izvršne ovlasti, ali koje bi nadziralo
Sjevernoatlantsko vijeće", rekao je Robertson.
Glavni tajnik NATO-a nema skoro nikakvu slobodu djelovanja glede
načina trošenja proračuna NATO-a, a Robertson se također požalio da
civilni dio godišnjeg proračuna NATO-a, koji iznosi 167 milijuna
eura, gotovo i nije porastao u posljednjih deset godina.
LISABON - Portugalska nacionalna televizija (RTP) u subotu je
prikazala snimke mrtvog tijela Jonasa Savimbija, vođe angolskog
pobunjeničkog pokreta UNITA. Angolska vlada priopćila je da su
Savimbija, dugogodišnjeg vođu pobunjenika UNITA-e, u petak ubile
vladine snage iz zasjede u istočnoj pokrajini Moxico.
Televizijske snimke, koje je navodno snimila angolska TV ekipa,
pokazuju tijelo bradatog 67-godišnjeg vođe UNITA-e kako leži na
stolu pod krošnjom stabla, okruženo desecima promatrača - vojnika i
civila. Prije emitiranja snimke, izvjestitelj portugalske
televizije RTP Alaves Fernendes rekao je u telefonskom javljanju da
je vidio Savimbijevo tijelo. Njegovo je izvješće prva nezavisna
potvrda Savimbijeve smrti. Savimbijeva pogibija podgrijala je nade
u okončanje građanskog rata u Angoli, koji se u toj bivšoj
portugalskoj koloniji s prekidima vodi od 1975. a do sada je odnio
više od milijun žrtava.
PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac razgovarao je u subotu
telefonski sa svojim kineskim kolegom Jiangom Zeminom, te mu
izrazio "izuzetnu zabrinutost" zbog stanja na Bliskom istoku, za
koje je ocijenio da se nalazi na rubu rata.#L#
U razgovoru koji je trajao gotovo 45 minuta te obuhvatio i druge
globalne teme, kineski čelnik je rekao Chiracu da Kina pažljivo
prati stanje na Bliskom istoku, rekla je Chiracova
glasnogovornica. "Chirac nije krio svoju izuzetnu zabrinutost, te
je rekao da sadašnju situaciju smatra vrlo opasnom, ne tako dalekom
od ratne situacije", rekla je glasnogovornica.
Chirac bi se u utorak u Parizu trebao sastati s izraelskim ministrom
vanjskih poslova Shimonom Peresom.
RAMALLAH - Palestinski predsjednik Jaser Arafat u subotu je odbacio
plan izraelskog premijera Ariela Sharona o stvaranju tampon zona
između izraelskih i palestinskih teritorija.#L#
"Taj takozvani plan o razdvajanju predstavljao bi kršenje
sporazuma", rekao je Arafat u razgovoru za Reuters.
"Plan stvara kantone na našim palestinskim područjima, a sporazum
iz Osla sprečava kantone koje Sharon pokušava stvoriti. On nema na
to pravo. To je kršenje međunarodnog prava", rekao je Arafat.
Prijelazni sporazumi između Palestinaca i Izraelca, kojima je
uspostavljena palestinska samouprava na dijelu Zapadne obale i
Gaze, pozivaju obje strane da ne poduzimaju nikakve jednostrane
poteze koji bi prejudicirali konačno mirovno rješenje.
BUKUREŠT - Moldavski veleposlanik u Rumunjskoj u subotu je pozvan u
ministarstvo vanjskih poslova u Bukureštu nakon velikog požara
koji je oštetio Rumunjski kulturni centar u Kišinjevu, glavnom
gradu Moldavije. Ministarstvo je u priopćenju navelo da Rumunjska
traži objašnjenje o uzrocima požara koji je izbio u petak navečer.
U posljednje vrijeme bilježi se rast napetosti između dviju
susjednih zemalja. Prorumunjski desničarski demonstranti u
Kišinjevu već mjesecima na svakodnevnim prosvjedima traže da
moldavska vlada odustane od plana za uvođenje ruskog kao drugoga
službenog jezika, tražeći ujedno i ostavku komunističke vlade.
Dvije trećine stanovnika Moldavije su etnički Rumunji, a ostali su
većinom Rusi. Sve do 1940. većina teritorija današnje Moldavije
pripadala je Rumunjskoj.
(Hina) dh dh