FINANCIJSKI BILTEN OD 14. DO 21. VELJAČE 2002.

FINANCIJSKI BILTEN od 14. do 21. VELJAČE 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada utvrdila prijedloge zakona o privatizaciji INE i HEP-a 9. Odluke sa zatvorene sjednice hrvatske Vlade 10. 71,8 milijardi kuna deviznih depozita u poslovnim bankama 11. Reforma platnog prometa u zemlji u završnoj fazi 12. Koordinacija PIF-ova i ZPH o sukobu s državom i HFP-om 13.Dionice Belišća u TN kotaciji Zagrebačke burze 14. Viktor Lenac otkupio 1.251 vlastitih dionice od RBA 15. Unicredito i Allianz objavili ponudu za kupnju ZABA-e 16. Račan: O novom aranžmanu s MMF-om, ako ga bude, razgovarat će se naknadno 17. Ukupna ulaganja EIB-a u hrvatskoj prošle godine 146 milijuna eura 18. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 15. II 15.000.000 15.000.000 3,00 8.000.000 3,75 18. II 60.000.000 48.000.000 3,73 63.000.000 2,44 19. II 50.000.000 22.000.000 2,61 31.000.000 3,01 20. II 85.000.000 23.000.000 2,13 69.400.000 1,93 21. II 95.000.000 45.000.000 2,23 78.800.000 2,10 Dnevni prosjek 61.000.000 30.600.000 2,74 50.040.000 2,64 Smanjena količina novca u ponudi, u odnosu na tjedan ranije, te insistiranje korisnika na nižim kamatnim stopama osnovno su obilježje ovotjednog trgovanja na Tržištu novca. U dnevnom je trgovanju, u usporedbi s tjednom ranije, ostvaren gotovo dvostruko manji ukupan promet, dok je ponuda novca bila u prosjeku za oko 18 posto manja. Međutim, glavni razlog za nepodmirenje većeg dijela potražnje leži u insistiranju korisnika na nižim kamatnim stopama. Nime, nespremnost kreditora da pristanu na takve uvijete plasiranja svojih slobodnih sredstava prouzročio je nepodmirenje oko polovine ukupno prijavljene potražnje. U takvim je uvjetima i cijena novca ponešto porasla. Naime, u odnosu na tjedan ranije bila je prosječno viša za 0,35 postotnih bodova i u prosjeku je ovoga tjedna iznosila 2,74 posto. I u prekonoćnom je kreditiranju situacija bila vrlo slična dnevnom. Naime, i ovdje je, unatoč često neiskorištenom cjelokupnom iznosu ponude, dio potražnje ostajao nepodmiren. Najčešći je razlog tomu bila neusuglašenost sudionika oko uvjeta kreditiranja. Cijena se pak novca kretala na razini prošlotjednih te je u prosjeku iznosila 2,64 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 15. do 21. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 526 550 527 16.782.337 Podravka 187 193 188 4.365.375 Viktor Lenac 75 100 85 593.267 Zagrebačka banka 0 1.780 1.920 1.820 8.951.402 Arenaturist 60,52 62 60,62 30.721 Atlantska plovidba 20,22 20,22 20,22 5.540 Croatia osiguranje-P 3.530 3.700 3.600 453.844 Croatia osiguranje-R 3.502 3.750 3.502 599.442 Elka 65 65 65 37.180 Hotel Opera 125 132,40 132,40 51.357 Rabac ugost. i turizam 113 120 120 487.924 Istraturist 75 89 84 217.047 Jadran-turist 52 53,10 52 35.352 Jadranski naftovod 2.450 2.500 2.500 192.287 Karlovačka banka 67 70 68 3.214.411 Karlovačka pivovara 595 610 610 12.200 Končar 70 80 70 55.271 Kraš 207 228 220 471.615 Privredna banka 211 230 211,10 377.272 Plava laguna 565 600 575 246.056 Riječka banka 238 240 240 366.320 Riviera 150,18 155 151,50 746.393 Slavonska banka 660 660,17 660,17 72.602 Splitska banka 275 280 280 95.950 Sunčani Hvar 52 53,50 52 65.985 Varaždinska banka 170 195 170 26.810 Varteks 45 50 50 316.089 Zagrebačka banka C 1.000 1.312 1.001 11.514 PIF Dom 62,50 66 62,50 62.660 PIF Expandia 43,20 48 48 31.566 PIF Središnji nacionalni 50 52 52 31.616 PIF Sunce 30 31 30 15.168 PIF Velebit 59 59,99 59 235.473 BLSC-O-051A* 100,00 100,15 100,15 2.468.375 DAB-O-03CA** 103,50 103,60 103,60 4.303.691 DAB-O-05CA*** 106,80 107,45 107,45 14.651.274 PLAG-O-48A**** 100,00 100,00 100,00 2.019.086 HZZO-O-047A***** 105,50 105,50 105,50 290.159 RHMF-O-08CA***** 102,00 102,20 102,10 8.264.058 RHMF-A-A+ 37,60 37,60 37,60 56.400 RHMJ-A-A++ 37,50 37,50 37,50 108.521 71.515.877 *Korporacijske obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale ** obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale ***obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **** Korporacijske obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. - cijena u % nominale ***** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ******obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale +Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale ++Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Otvoreni fond+* Kupnja u kn Prodaja u kn PBZI-U-GLBF* 102,36 103,87 PBZI-U-NVCF** 101,21 101,31 TTIN-U-A*** 62,14 66,00 *Otvoreni fon Privredne banke Zagreb-Global fond **Otvoreni fon Privredne banke Zagreb-Novčani fond *** Otvoreni fon -TTInvest +* cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od 71,5 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Plive (16,7 milijuna), Zagrebačke banke serije 0 (8,9 milijuna), Podravke (4,3 milijuna), i Karlovačke banke (3,2 milijuna) te državnim obveznicama (DAB 05 (14,6 milijuna), RHMF08 (8,2 milijuna), DAB03 (4,3 milijuna) kao i korporacijskim obveznicama BLSC (2,4 milijuna) i PLAG (dva milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 33 dionice, a pritom je njih 17 izgubilo, dok ih je 11 dobilo na vrijednosti. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od čak 311 kuna ili gotovo 24 posto, zauzela dionica Zagrebačke banke serije C. Slijedila ju je, s manjkom od 248 kuna, redovna dionica Croatia osiguranja. Cijena pak obične dionice Zagrebačke banke potonula je 80, Varaždinske banke 30, Privredne banke 23,9, a Plave lagune 18 kuna. Značajnije je na vrijednosti, 15 kuna ili 15 posto, izgubila dionica Viktora Lenca. Pad cijene od po deset kuna, zabilježile su dionice Končara i Kraša, dok je cijena dionice Podravke niža četiri, Dom fonda 3,8, Središnjeg nacionalnog fonda 2,75, a Arenaturista 2,38 kuna. Dionice Istraturista i Jadran- turista pojeftinile su po jednu kunu, dok su dionice Riviere i Sunčanog Hvara jeftinije pola kune. Na vrijednosti su, 0,8 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile i obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine pala je 0,35 postotnih bodova od nominale, dok su Korporacijske obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine na vrijednosti izgubile 0,05 postotnih bodova od nominalne cijene. Pad vrijednosti od, 2,5 postotnih bodova od nominalne cijene, zabilježila su i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija, dok je vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo niža 0,4 postotna boda od nominalne cijene. Među dobitnicama najviše je na vrijednosti, 20 kuna, dobila dionica Karlovačke pivovare. Slijedila ju je, s rastom cijene od 18 kuna, dionica Riječke banke. Dionica pak Hotela Opera poskupila je 12,4, Splitske banke deset, a Rabca ugostiteljstvo i turizam 7,64 kune. Dionica Plive skuplja je šest, Elke pet, a Slavonske banke 4,17 kuna. Rast cijene od po jedne kune, zabilježile su dionice Varteksa i fonda Velebit. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek 10 lipa, našla se dionica Atlantske plovidbe. Na vrijednosti su, 0,05 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine, dok je vrijednost obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. viša tek 0,01 postotni bod od nominalne cijene. Ovoga su tjedna na Zagrebačkoj burzi bile prezentirane i cijene udjela Otvorenih fondova, no trgovina istima nije još uvedena na burzu. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna čak 30 bodova ili gotovo 2,5 posto - na 1.199 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 15. do 21. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.650 1.650 1.650 117.150 Bilokalnik 35 50 35 18.820 Belišće 100 160 100 17.000 Brodospas 110 110 110 11.000 Croatia osiguranje-R 3.750 3.750 3.750 75.000 Dilj Vinkovci 425 425 425 11.509.425 Ericsson-Tesla 230 249 230 1.237.331 Hotel Imperial 61 61 61 30.866 Hoteli Rabac 113 120 120 404.451 Istraturist 85 85 85 2.210 Kraš 215 221 220 4.493.650 Laguna 300 301 300 422.016 Liburnia riviera hoteli 452 600 600 60.202 MGK-Pack 25 25 25 1.450 Plava laguna 600 600 600 4.200 Podravka 191 196 192 47.793 Riadria banka 110 110 110 2.640 Riječka banka 239 239 239 35.850 Riviera 150,50 153 153 59.143 PIF Dom 61,00 66,00 61,00 3.899.828 PIF Expandia 42,00 46,01 42,00 4.188.918 PIF Pleter 37,11 39,99 38,30 382.966 PIF Slavonski 33,01 37,00 33,01 1.234.795 PIF Sunce 28,02 33,00 29,01 605.743 PIF Središnji nacionalni 49,00 52,97 49,00 819.137 PIF Velebit 57,00 59,99 57,00 4.577.829 RHMF-A-A* 37,00 39,00 38,50 1.681.877 RHMJ-A-A** 38,30 39,00 38,30 128.817 36.070.127 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 36 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Dilj Vinkovaca (11,5 milijuna), Središnjeg nacionalnog fonda (4,5 milijuna), Kraša (4,4 milijuna), Expandia fonda (4,1 milijun), Dom fonda (3,8 milijuna), Ericsson-Tesle (1,2 milijuna) i Slavonskog fonda (1,2 milijuna) te Pravima RHMF (1,6 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 26 dionica, a pritom je njih devet izgubilo dok ih je osam dobilo na vrijednosti. U redovnoj kotaciji Tržišta najviše je, pet kuna, potonula cijena dionice Ericsson-Tesle, dok je cijena dionice Istraturista pala dvije kune. Međutim, na vrijednosti su izgubile i dionice svih sedam PIF-ova. Tako su pad cijene od po pet kuna zabilježile dionice Dom i Expandia fonda. Dionica pak Središnjeg nacionalnog fonda pojeftinila je 4,02, Slavonskog fonda četiri, a fonda Sunce 3,79 kuna. Dionica fonda Pleter jeftinija je 3,4, a fonda Velebit jednu kunu. Na vrijednosti su, 0,7 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Među dobitnicama pak najviše je, 580 kuna ili više od 18 posto, profitirala redovna dionica Croatia osiguranja. Značajnije je porasla vrijednost i dionicama Liburnia riviera hotela, Belišća te Hotela Imperial. Naime, cijena je prvoj porasla 148 kuna ili gotovo 33 posto, drugoj 24 kune ili gotovo 32 posto, a trećoj 11 kuna ili 22 posto. Dionica pak Podravke poskupila je šest, Hotela Rabac pet, a Dilj Vinkovaca četiri kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tri kune, našla se dionica Riviere. Zahvaljujući padu cijena dionica Ericsson-Tesle te PIF-ova, VIN indeks potonuo je ovoga tjedna 30 bodova - na 768 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 14. veljače 21. veljače Promjena u % New York/DJIA 10.001,99 9.834,68 -1,67 Tokyo/Nikkei 10.081,99 10.295,42 2,12 London/FTSE-100 5.208,70 5.073,30 -2,60 Frankfurt/DAX 30 4.973,77 4.850,73 -2,47 Od početka tjedna na svjetskim tržištima kapitala oštro su pale cijene dionica, jer se ulagači boje novih stečajeva, posebice među telekom kompanijama, a brine ih i ispravnost računovodstvenih i revizorskih izvješća. Njujorški Dow Jones indeks u zadnjih je tjedan dana oslabio 1,67 posto, spustivši se na 9.834 boda. "Kompanija za koju se ulagačima učini da bi mogla imati problema s otplatom kredita odmah je sumnjiva i njezine se dionice rasprodaju. S druge strane, svaka kompanija za koju se čini da ima potencijala, dionice joj rastu", ocijenio je raspoloženje ulagača direktor Credit Suiss Asset Managementa Stanley Nabi. Najviše su se spustile cijene dionica IBM-a, na najnižu razinu u zadnja četiri mjeseca, jer su ulagači zabrinuti složenim računovodstvom te korporacije. Snažno su pale i cijene telekoma, jer se investitori pribojavaju da će njihovi golemi dugovi uzrokovati odlazak još nekih od njih u stečaj. Oštro je pritom potonula cijena dionica petog po veličini američkog telekoma Nextel Communicationsa, za čak 27 posto, nakon što je objavio da će njegova inozemna podružnica NII Holdings povećati trošak restrukturiranja s jedne na dvije milijarde dolara. Najnoviji gubitnik zbog toga je bila softverska kompanija Computer Associates International. "Sve te brige zbog točnosti iskazanih računovodstvenih podataka dio su snažne korekcije cijena, one predstavljaju kanticu punu crva sumnje koja još nije do kraja ni otvorena", opisao je raspoloženje na tržištu analitičar Shields&Co, Frank Gretz. Bojeći se za svoj kapital, ulagači su prelijevali novac u sigurnnije dionice, pa je tako profitiralo nekoliko tvrtki iz bazne idnsutrije, poput aluminijskog diva Alcoe. Značajno su skočile i cijene obrambene industrije Honeywell, zbog novog izvršnog direktora i predsjednika uprave od kojeg se očekuje da ostvari ranije postavljene ciljeve poslovanja tog diva, ali i farmaceutske kompanije Merck te konglomerata MMM. "No, reći da je tržište nesigurno i nervozno značilo bi potcijeniti sadašnju situaciju. Mnogo se molimo", ocijenio je stanje na tržištu direktor fonda Allied Investment Advisors Allen Ashcroft. Na europskim burzama uglavnom su se pratili trendovi preko Atlantika. Londonski Ftse indeks oslabio je 2,6 posto, na 5.073 boda. Frankfurtski Dax, pak, potonuo je gotovo 2,5 posto, na 4.850 bodova. "Tržište se kreće između dviju suprotstavljenih snaga od jedne ka drugoj. Poslovanje će i dalje biti s velikim oscilacijama, jer je riječ o dva ekstrema", pojasnio je situaciju na tim tržištima analitičar pri SG Securities u Parizu, Alain Bokobza. Zabrinutost ulagača u srijedu je spustila vrijednosti burzovnih indeksa na najnižu razinu u protekla četiri mjeseca, jer se dogodila rasprodaja dionica tehnoloških, osiguravateljskih i automobilskih tvrtki. Još jedan veliki gubitnik bila je i britanska Logica, čije su se dionice spustile za čak 15 posto, na najnižu raznu u protekle tri godine. Ta softverska kompanija ocijenila je da će joj u sljedećih šest mjeseci poslovanje biti umjereno, a vjerojatno i loše. A opet, dan kasnije, ulagači su odlučili kupovati dionice kompanija tzv. nove ekonomije. Najveći pojedinačni dobitnici bile su dionice francuskog Alcatela i švedskog Ericssona, koje su ojačale čak 3,8 posto. Alcatel je privukao ulagače najavivši da traži strateškog partnera za proizvodnju mobilnih telefona. Ericsson je privukao njihovu pozornost dobivši ugovor o isporuci telekom opreme jednom španjolskom operateru, te procijenivši da je najlošije razdoblje vjerojatno iza njih. Od ostalih dobitnika, valja spomenuti DaimlerChryslerove dionice, koje su skočile su za jedan posto, budući je njegov gubitak u lanjskom poslovanju već bio uključen u cijenu dionica. Skočila je i cijena dionica njemačke banke HVB, 2,22 posto, jer joj je dobit bila bolja od očekivanja tržišta. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ovoga je tjedna porastao nešto više od dva posto, dosegnuvši 10.295 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 14. veljače 21. veljače Promjena u % Euro/USD 0,8739 0,8696 -0,49 Euro/JPY 115,41 116,67 1,09 USD/JPY 132,04 134,17 1,61 Američki dolar ponovno je na deviznim tržištima ojačao prema najvažnijim svjetskim valutama, jer tržišta očekuju da će SAD uskoro izaći iz recesije i predvoditi svjetsko gospodarstvo u oporavak. Japanski jen, pak, ponovno je pod pritiskom, budući ni nakon susreta američkog predsjednika Georga Busha s japanskim premijerom Junichirom Koizumijem nije objavljena reforma bankarskog sustava. Američki dolar ojačao je u proteklih tjedan dana pola posto prema euru te 1,6 posto prma jenu. 'Na tržištima prevladava mišljenje da će oporavak američkog gospodarstva biti brži nego u ostalim velikim svjetskim gospodarstvima', ocijenio je situaciju na tržištu analitičar za valute u DG Bank u Frankfurtu, Christian Reicherter. 'Gospodarski pokazatelji iz SAD-a vrlo su dobri.' Tržišta čekaju najnovije podatke o nezaposlenosti u SAD-u te druge ključne pokazatelje. Po procjenama ekonomista, američka bi vlada idući tjedan trebala objaviti da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju iznosio 0,3 posto, a ne 0,2 posto, kako je ranije izvijestila. Ipak, bilo je i pritisaka na tečaj dolara, jer ulagače na tržištima kapitala brine ispravnost računovodstvene prakse u SAD-u, pa se smanjila potražnja za dionicama, a time i za američkom valutom. No, u takvoj situaciji euro nije imao izgleda održati se iznad 87 američkih centi. Osim toga, recesija u najvećem europskom gospodarstvu, Njemačkom te pad potrošnje u Britaniji i Francuskoj tijekom siječnja, više upućuju na klizanje eurozone u krizu nego izlazak iz nje. Japanska vlada, pak, predviđa 1-postotno smanjenje japanskog BDP-a u fiskalnoj godini, koja u toj zemlji završava 31. ožujka. Japanska je valuta u odnosu na američki dolar pala na najnižu razinu u posljednjih tjedan dana odmah nakon odlaska američkog predsjednika Busha za čijeg je boravka bilo izrečeno puno pristojnih riječi no niti jedna o japanskim reformama. Ulagači na tržištima nadali su se da će posjet Georga Busha potaknuti japansku vladu na donošenje detaljnog plana za borbu s deflacijom te stabilizaciju financijskog sustava. No, sve je ostalo na tome da Bush i japanski premijer Koizumi dijele mišljenje da su reforme u japanskom gospodarstvu u načelu dobra ideja. 'Činjenica da se ništa nije dogodilo dolaskom Busha vratila je raspoloženje slabog jena od prije tjedan dana', kazao je Derek Halpenny, ekonomist za valute u banci Tokyo-Mitsubishi. 'Komentari Shiokawe i Takenake također su pogodili japanski bankarski sektor', kazao je Halpenny. Izjave japanskog ministra financija Masajuroa Shiokawe i ministra gospodarstva Heizoa Takenake kojima su ponovljena stajališta vlade da zasad nema potrebe za injektiranjem novca poreznih obveznika u bankarski sektor pritisnut teretom golemih loših zajmova, razočarale su ulagače na tržištima. 'To je poput noćne more koja se stalno vraća', kazao je jedan trgovac Europske banke u Tokiju. 'Vlada pojačava očekivanja za promjenama, a onda svaki put razočara'. No, kako je Bush otišao manja je opasnost za kritike SAD-a na račun slabog jena, pa ga je sigurnije ponovno prodavati', dodao je. Osim prema dolaru, jen je ovoga tjedna oslabio i prema euru i to nešto više od jedan posto. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1tjedanŠ%Ć 1mjesecŠ%Ć 3mjesecaŠ%Ć 6mjeseciŠ%Ć 14.02.02 USLIB 1,84 1,85 1,90 2,03 14.02.02 EULIB 3,32 3,34 3,36 3,41 21.02.02 USLIB 1,84 1,85 1,90 2,04 21.02.02 EULIB 3,28 3,32 3,35 3,41 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 15. do 22. veljače 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 15. veljače 22. veljače u % Euro 1 7,4830 7,4304 -0,70 USD 1 8,5972 8,5329 -0,74 GBP 1 12,2633 12,1671 -0,78 JPY 100 6,4867 6,3874 -1,53 CHF 1 5,0472 5,0219 -0,50 SIT 100 3,3751 3,3365 -1,14 I ovoga je tjedna kuna nastavila jačati prema svim promatranim valutama. Tako je tečaj kune, u odnosu na euro, u posljednja tri tjedna porastao 1,89 posto. U posljednjih je pak pet tjedna tečaj slovenskog tolara, u odnosu na kunu, oslabio 3,56, dok je u u četiri tjedna tečaj švicarskog franka niži 2,37 posto. Također je tečaj kune u posljednja tri tjedna porastao u odnosu na japanski jen 3,33, američki dolar 2,85 te britansku funtu 1,75 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio je 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 208,4 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 52,3 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 22,3 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,667 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,9 posto. Najniža ponuđena cijena bila je 99,656 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,0 posto. Jedinstvena je prodajna cijena tako iznosila 99,667 kuna, uz kamatu od 2,9 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 27,35 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni su zapisi u iznosu od 139,7 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije bio 49 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,086 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,7 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,037 kune, uz kamatu od 3,9 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,074 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,75 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji bio je 8,16 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 448,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 137,1 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,805 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,5 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,758 kune, uz kamatu od 4,6 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,805 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,5 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 41,79 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,645 milijardi kuna. Od toga je 232,7 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,444 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 2,968 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 26. veljače. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna. 8. Vlada utvrdila prijedloge zakona o privatizaciji INE i HEP-a Privatizacija INE obavit će se prodajom 25 posto plus jedne dionice strateškom partneru, dok će se HEP (najmanje 15 posto a najvjerojatnije 25 posto) privatizirati javnom ponudom dionica na burzi, proizlazi iz zakonskih prijedloga o privatizaciji INE i HEP- a koje je na sjednici u četvrtak utvrdila hrvatska Vlada. Oba zakonska prijedloga, upućena Saboru u prvo čitanje, predviđaju da se po 7 posto dionica i INE i HEP-a bez naknade dodijeli hrvatskim braniteljima, dok će se također po 7 posto dionica pod povoljnijim uvjetima prodati zaposlenicima tih dviju tvrtki. Prema oba zakonska teksta, država bi u vlasništvu zadržala ključne infrastrukturne instalacije - transport plina i nafte kod INE te prijenosnu i distributivnu mrežu kod HEP-a. Prema prijedlogu Zakona o privatizaciji INE, strateškom ulagatelju prodalo bi se 25 posto plus jedna dionica, postupkom javne ponude ponudilo bi se najmanje 15 posto dionica INE, dok bi o prodaji preostalog dijela sukladno uvjetima na tržištu odlučivala Vlada. Vlada bi također donijela i odluku o redoslijedu i dinamici privatizacije. INA je, ističu članovi Vlade, spremna za privatizaciju. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić naglašava da INA treba ulagače želi li biti prisutna na inozemnim naftnim poljima, izgraditi plinovode, ulagati u rafinerijske kapacitete. INA će se suočiti s konkurencijom na domaćem tržištu, ali mora biti spremna i za prodor na susjedna tržišta, kazao je Linić, objašnjavajući zašto se išlo na privatizaciju INE putem strateškog partnera. Drugačija je situacija s HEP-om koji treba završiti proces restrukturiranja započet prije dvije godine. To je unijeto i u predloženi Zakon o privatizaciji HEP-a odredbom da HEP prije početka privatizacije obavi reorganizaciju tako da djelatnost proizvodnje prijenosa i distribucije električne energije obavljaju povezana trgovačka društva (HEP grupa) te da se u roku godine dana u vlasništvo države prenese posebno trgovačko društvo koje će obavljati djelatnosti vođenja energetskog sustava i organizaciju tržišta električne energije. Zakonski tekst predviđa privatizaciju HEP-a putem kotacije na burzi. Tako bi se u postupku javne ponude ponudilo najmanje 15 posto dionica HEP-a, stoji u prijedlogu, ali zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar kaže da bi u takvu privatizaciju išlo 25 posto HEP-a. Zamjenik premijera Goran Granić ističe da se zakonima štite vlasnička i upravljačka prava države nad ključnim infrastrukturnim instalacijama o kojima ovisi razvoj tržišta i koje su po svom karakteru monopolni. Odnosi se to na transport plina, transport nafte (Janaf), prijenosnu i distribucijsku mrežu HEP-a te neovisnog operatera tržišta električne energije koji bi i dalje ostali u vlasništvu države. Naš prijedlog je da će najmanje 51 posto dionica ostati u vlasništvu države na tim ključnim monopolnim infrastrukturnim instalacijama a kada se steknu uvjeti Sabor bi mogao donijeti odluku o privatizaciji tih dionica, kazao je Granić. Kada bi se stekli uvjeti odluku o privatizaciji tih dionica mogao bi donijeti Sabor. Članovi Vlade istaknuli su zakonske odredbe kojima se štite interesi i sigurnost države. Naglašavaju također da će ponuda dionica INE i HEP-a na burzi pridonijeti razvoju financijskog tržišta Hrvatske. Predloženi zakoni nastavak su energetske reforme, pri čemu zamjenica ministra gospodarstva kaže da se od privatizacije INE i HEP-a očekuje da oni osiguraju razvoj i rast tih dviju tvrtki, dovođenje novih tehnologija, kako bi INA i HEP postali jedan od regionalnih igrača na tržištu. 9. Odluke sa zatvorene sjednice hrvatske Vlade Hrvatska Vlada je na zatvorenoj sjednici u četvrtak prihvatila Prijedlog zakona izmjena i dopuna Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija koji će biti upućen u Sabor u hitni postupak - priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade RH. Vlada je suglasna da Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o matičnom broju, predlagača Kluba zastupnika SDP-a, a kojim se predlaže ukidanje JMBG-a na svim dokumentima, ide u prvo čitanje u Saboru, ali je mišljenja da je potrebno da se između prvog i drugog čitanja tog zakona raspravi i Zakon o zaštiti osobnih podataka kako bi ta dva zakona bila kompatibilna. Vlada je dala pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o podjeli sredstava, prava i obveza, te rasporedu zaposlenika Hrvatske radiotelevizije (diobena bilanca). Vlada RH nije imala primjedbi na izmjene i dopune za 2002. Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske (2000. do 2002. godine). Vlada je donijela Uredbu kojom je odredila mjerila za naknadu za rad odnosno plaću povjerenika Vlade RH u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Vlada je dala suglasnost na Statut Vijeća za telekomunikacije, prethodnu suglasnost na Statut Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti, te suglasnost na Izmjene i dopune statuta Hrvatskog centra za razminiranje. Vlada je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dala suglasnost za prodaju dionica trgovačkog društva Dubrovnik shopping centers d.d., Dubrovnik. Donesena je odluka o prodaji 202.231 dionice (koje čine 71,89 posto temeljnog kapitala) dioničkog društva Jadran Crikvenica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pod posebnim uvjetima. Ponude pristigle na već objavljen natječaj su odbačene jer ni jedna nije ispunila uvjete iz ponudbene dokumentacije. Vlada je dala državno jamstvo brodogradilištu Viktor Lenac d.d., Rijeka kao osiguranje po dugoročnom kreditu za obrtna sredstva u iznosu od 11.000.000 eura kod Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, te 11.000.000 eura kod Privredne banke Zagreb d.d., uz uvjet postavljanja hipoteke i osiguranja zadužnica te smanjenja plaća uprave na razinu plaća trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske. Odlučeno je također da se razrade kriteriji za pomoć privatnim pravnim osobama koje se nađu u sličnim financijskim situacijama. 10. 71,8 milijardi kuna deviznih depozita u poslovnim bankama Devizni depoziti u hrvatskim poslovnim bankama krajem prosinca prošle godine dostigli su iznos od 71,8 milijardi kuna ili 9,7 milijardi eura, što je za 13,2 milijarde kuna ili nominalno 22,5 posto više nego krajem rujna, najnoviji su podaci iz Hrvatske narodne banke. Monetarna kretanja u Hrvatskoj u zadnjem tromjesečju prošle godine obilježio je snažan rast deviznih depozita stanovništva, uzrokovan polaganjem gotovine valuta zemalja eurozone uoči njihove zamjene za euro, a taj je porast kulminirao u prosincu. U četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju devizni depoziti stanovništva, koji čine 88 posto ukupnih deviznih depozita u hrvatskim poslovnim bankama, efektivno su porasli za gotovo dvije milijarde eura, od čega samo u prosincu za 1,2 milijarde eura. U 2001. ostvarena je godišnja stopa nominalnog rasta ukupnih deviznih depozita u poslovnim bankama od 53,2 posto, dvostruko više nego u godini prije (kada je iznosila 26,9 posto), podaci su iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke. Rast deviznih depozita potiče porast ostalih monetarnih i kreditnih agregata, uključujući rast kreditne aktivnosti banaka. Plasmani poslovnih banaka ostalim sektorima u četvrtom su tromjesečju efektivno porasli 6 posto, a stopa rasta efektivnih plasmana u 2001. iznosila je 25 posto, što je znatno brže nego u godini prije kada su plasmani banaka porasli svega 9 posto. Krajem prosinca plasmani banaka premašili su iznos od 72,9 milijardi kuna. Tijekom zadnjeg prošlogodišnjeg tromjesečja prvi put nakon više od pet godina, krediti poduzećima rasli su brže od kredita stanovništvu. To, napominju analitičari središnje banke, upućuje na investicijsku aktivnost i rast proizvodnje u budućnosti. Istodobno ističu kako veliki porast pasive bankarskog sektora, nastao zbog povećanja deviznih depozita, otvara prostor za veći rast kreditne aktivnosti banaka. U siječnju i veljači banke su najavile i znatna pojeftinjenja kredita i uvođenje novih kreditnih proizvoda, što sve povećava vjerojatnost visokog rasta plasmana u idućem razdoblju. 11. Reforma platnog prometa u zemlji u završnoj fazi Sredinom veljače svoje račune za vođenje platnog prometa otvorilo je u bankama nešto više od 5000 pravnih osoba, što je tek oko 2,6 posto računa pravnih osoba koje se vode u Financijskoj agenciji FINA (pravnom slijedniku ZAP-a), podaci su Hrvatske narodne banke. To znači da preostalih više od 97 posto pravnih subjekata imaju rok do 15. ožujka otvoriti račune u bankama kako bi bez problema mogli poslovati prema novom Zakonu o platnom prometu čija primjena počinje 1. travnja ove godine. Novim Zakonom o platnom prometu u zemlju, koji je hrvatski Sabor prihvatio 14. prosinca 2001, konačno je uspostavljen sustav platnog prometa unutar države, sukladno iskustvima razvijenog tržišnog gospodarstva, odnosno depozitnim se institucijama omogućilo vođenje poslova platnog prometa. Zapravo, sam Zakon je posljednja i najznačajnija faza reforme sustava domaćeg platnog prometa, započetog još 1995. godine. Treba podsjetiti da je reforma obuhvaćala niz faza, u kojima treba izdvojiti 1999. i uspostavu Hrvatskog sustava velikih plaćanja, početak 2001. kada je počeo rad Nacionalnog klirinškog sustava, te zadnji kvartal prošle godine kada su, temeljem odobrenja HNB-a, banke dobile odobrenje voditi račune pravnih osoba u privatnom i pretežno privatnom vlasništvu i obavljati platni promet po njima. Puna primjena Zakona počet će 1. travnja ove godine, iz čega proizlazi da pravne osobe koje to još nisu učinile - a takvih je velika većina - moraju samostalno prenijeti svoj račun i sredstva iz FINA-e u banke zaključno sa 15.ožujka 2002. godine. Nakon toga roka onima koji nisu otvorili račun u banci, FINA će do 29. ožujka sredstva poslovnog subjekta prebaciti na onaj račun banke u čijem depozitu se vodi žiro račun. Time se pojavljuje objektivna opasnost da poslovni subjekti koji na vrijeme ne otvore račun u banci, neće moći raspolagati svojim sredstvima, odnosno neće se moći obavljati platni promet te tvrtke. Novost je i da nema ograničenja u izboru broja banaka u kojima će se otvoriti račun za redovno poslovanje, a u jednoj banci može biti otvoren samo jedan račun. Otvori li poslovni subjekt više računa za redovno poslovanje, jednog mora odrediti kao račun na kojem će se voditi evidencija eventualno nenamirenih obveza. Također je novost da i računi dijelova poslovnih subjekata i računi posebnih namjena mogu biti otvoreni samo u banci gdje poslovni subjekt ima račun za redovno poslovanje. Poslovni subjekt može imati devizni račun i oročeni depozit samo u onoj banci gdje ima račun za redovno poslovanje. U slučaju blokade računa, naplata se obavlja sa svih kunskih i deviznih računa poslovnog subjekta. Ako je u trenutku dospijeća oročenog depozita poslovni subjekt blokiran, oročenje sredstava se ne može prolongirati već je banka kod koje se vodi oročeni depozit, obvezna sredstva doznačiti na račun za redovno poslovanje. Svaka banka obvezno mora voditi registar računa poslovnih subjekta, a računi iz tog registra objedinjavaju se u Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata, čiji sadržaj i vođenje propisuje središnja banka. Infrastruktura je to koja omogućuje blokadu svih računa poslovnih subjekata u svim bankama u kojima imaju otvorene račune ukoliko ima nepodmirenih obveza u smislu plaćanja zakonskih obveza i javnih prihoda. Podatke iz tog registra mogu koristiti HNB i sve banke. Zakonska je i odredba po kojoj je banka dužna izvijestiti Poreznu upravu u slučaju da poduzetnik ima duže od 60 dana neprekidno nenamirene obveze, nakon čega poreznici u roku od daljnjih 30 dana predlažu pokretanje stečajnog postupka. Odlučeno je da temeljem ugovora Hrvatska pošta obavlja gotovinske platne transakcije fizičkih osoba u ime i za račun Hrvatske poštanske banke. Prilikom donošenja Zakona, Sabor je Vladu obvezao da do primjene odnosno do 1. travnja, predloži zakonsko rješenje kojim će se štedno-kreditnim zadrugama omogućiti obavljanje poslova platnog prometa za zadrugare. 12. Koordinacija PIF-ova i ZPH o sukobu s državom i HFP-om Sadašnja vlast nije iskoristila šansu za rješavanje problema nastalih kuponskom privatizacijom, nego ih je zaustavljanjem aktivnosti i produbila, ocijenili su u četvrtak na konferenciji za novinare u Osijeku predstavnici Koordinacije privatizacijsko- investicijskih fondova i Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH). S obzirom na to da je na početku kuponske privatizacije ustanovljeno da je dvije trećine ponuđenih poduzeća s liste Hrvatskog fonda za privatizaciju nesolventno, tijekom 1999. počela je zamjena njihovih dionica za one profitabilnih poduzeća. To je početkom 2000. zaustavljeno, a s obzirom na to da je izostalo prihvatljivo rješenje, PIF-ovi su reagirali podnošenjem tužbe protiv države i HFP-a, a HFP je uzvratio zahtjevom za vraćanjem zamijenjenih dionica, kazao je predsjednik Koordinacije i predsjednik PIF-a "Velebit" Mićo Jurjević. Ocijenivši da su oba postupka realno neprovediva, Jurjević se zauzeo za što žurniji početak razgovora s Vladom i HFP-om, radi postizanja kompromisa koji će omogućiti porast vrijednost dionica u vlasništvu PIF-ova, koja, rečeno je, zbog sukoba s državom trenutačno pada na tržištu kapitala, a bez pravih gospodarskih razloga, što odbija ulagače koji smanjuju svoje ranije ponude. Zastoj u rješavanju ovoga pitanja predsjednik ZPH Josip Kompanović ocijenio je još jednim primjerom rapidnog ukidanja prava stradalnika Domovinskog rata. Budući da su povratnici, prognanici i drugi stradalnici uglavnom većinski vlasnici PIF-ova i s obzirom na to da je nezaposlenost na područjima povratka od 40 do 60 posto, aktivan promet dionicama bio bi velika pomoć u povratku, ali i doprinos oživljavanju gospodarstva na tim područjima, smatra Kompanović. 13.Dionice Belišća u TN kotaciji Zagrebačke burze U kotaciju TN Zagrebačke burze od petka, 22. veljače, bit će uvrštene redovne dionice tvrtke Belišće d.d., a trgovina tim dionicama započet će istog dana, izvijestili su u četvrtak sa Zagrebačke burze. Dionicama će se trgovati pod burzovnim simbolom BLSC-R-A. Redovne dionice Belišća d.d. uključene su u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije (SDA) te se prijeboj i namira ovim dionicama obavljaju sukladno pravilima SDA. 14. Viktor Lenac otkupio 1.251 vlastitih dionice od RBA Brodogradilište "Viktor Lenac" otkupilo je u srijedu od Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb 1.251 vlastitih redovnih dionica ukupne nominalne vrijednosti 125,1 tisuću kuna, izvijestili su u četvrtak sa Zagrebačke burze. Otkup tih dionica izvršen je pozivom i u smislu Ugovora o kupnji i plasmanu dionica u programu ESOP i Ugovora o put opciji, sklopljenih 9. ožujka 2000. godine između Viktora Lenca i RBA, temeljem kojih je Banka izvršila obveze kupnje dionica u postupku privatnog izdanja redovnih dionica Brodogradilišta i njihove prodaje zaposlenicima Brodogradilišta u programu ESOP, a Viktor Lenac preuzeo obvezu osiguranja plaćanja tih dionica. Do otkupa dionica došlo je zbog neispunjenja Ugovorom preuzetih obveza od strane zaposlenika, radi čega je Banka raskinula 17 ugovora o prodaji dionica. Viktor Lenac je otkupio predmetne dionice po cijeni koja odgovara iznosu kupovnine iz Ugovora o prodaji tih dionica zaposlenicima. Riječ je o kunskoj protuvrijednosti iznosa od 16,01 eura obračunato prema srednjem tečaju RBA na dan 8. veljače 2002. godine, uvećano za dospjelu nenaplaćenu kamatu i nastale troškove Banke, što sve ukupno iznosi 162.575,94 kune. U priopćenju Viktora Lenca, koje prenosi Zagrebačka burza, napominje se da je u programu ESOP RBA prodala 39.241 dionicu Brodogradilišta, te da je u tom programu ukupno sudjelovalo 414 zaposlenika. 15. Unicredito i Allianz objavili ponudu za kupnju ZABA-e Konzorcij UniCredito i Allianz objavili su u petak ponudu za kupnju svih izdanih dionica sa pravom glasa i GDR-ova Zagrebačke banke (ZABA), koja vrijedi sve do 1. ožujka. Objavljena ponuda u skladu je sa prijašnjim najavama, pri čemu će za svaku dionicu ZABA-e sa pravom glasa biti ponuđeno 49,06 novih dionica UniCredita te 47,71 američki dolar u gotovini, dok ponuda za jedan GDR iznosi 4,906 novih dionica UniCredita i 4,771 dolar u gotovini. U odnosu na prosječnu tržišnu cijenu tijekom 2001., ta ponuda predstavlja premiju od približno 23 posto za dionice s pravom glasa, odnosno oko 18 posto za GDR-ove. Predstavljajući ponudu, zamjenik glavnog direktora UniCredita Roberto Nicastro je istaknuo da procjena vrijednosti od približno 238,57 dolara po dionici predstavlja poslovnu knjigovodstvenu vrijednost uvećanu dva puta, odnosno iskazanu knjigovodstvenu vrijednost uvećanu 1,7 puta. Dioničarima Zagrebačke banke, ukoliko taj prijedlog Uprave i Nadzornog odbora prihvati izvanredna skupština dioničara 27. veljače, bit će isplaćena izvanredna dividenda u iznosu od 7 dolara po dionici, odnosno 0,7 dolara po GDR-u. Protuprijedlog o isplati dividende od 13 dolara Nicastro smatra neprimjerenim, budući da nove dionice UniCredita daju pravo njihovim novim vlasnicima na primitak svake buduće dividende, uključujući i dividendu za financijsku 2001. godinu. Ponuda će biti uspješna ukoliko je prihvate dioničari koji drže najmanje 70 posto temeljnog kapitala ZABA-e s pravom glasa, ukoliko se prihvati spomenuti prijedlog za raspodjelu dividendi te ukoliko postojeći dioničari ZABA-e na skupštini 4. ožujka prihvate određene izmjene Statuta Banke, primjerice ukidanje ograničenja prava glasa na 5 posto kapitala. Ukoliko jedna od posljednja dva uvjeta ne budu ispunjena, Nicastro je kazao da bi ponuda 'mogla biti proglašena nevažećom'. Dioničari se o ponudi Konzorcija moraju očitovati do 15 sati 1. ožujka ove godine, nakon čega bi 5. ožujka bila provedena kontribucija dionica i GDR-ova ZABA-e Konzorciju i izdavanje novih dionica UniCredita, a gotovinski udio i nove dionice prenijele bi se na dioničare ZABA-e tijekom ožujka. Ponuda obuhvaća i mogućnost da se nove UniCreditove dionice mogu prodati odmah, odnosno od 12. do 18. ožujka. Predsjednik Uprave ZABA-e Franjo Luković rekao kako je prikupljena sva potrebna dokumentacija za izradu ponude te da je među dokumentacijom i tumačenje Hrvatske narodne banke (HNB) da je hrvatskim državljanima dopuštena zamjena dionica ZABA-e za dionice stranih tvrtki, odnosno UniCredita. Pojašnjava se kako to nije suprotno hrvatskim zakonima, već je u skladu sa ugovorima potpisanima sa Europskom unijom, koji traže liberalizaciju trgovanja vrijednosnim papirima. Luković je naglasio kako ponudu Konzorcija Uprava i Nadzorni odbor Zagrebačke banke u potpunosti podržavaju, te je pozvao dioničare da je prihvate. Unicredito i Allianz već imaju 20 posto dionica ZABA-e. 16. Račan: O novom aranžmanu s MMF-om, ako ga bude, razgovarat će se naknadno Premijer Ivica Račan izrazio je u petak zadovoljstvo razgovorima s misijom MMF-a o provođenju važećeg stand by aranžmana, te izjavio da će se o novom aranžmanu, ako ga bude, razgovarati naknadno. "Kakav će biti idući stand by aranžman i da li će ga uopće biti razgovarat ćemo naknadno", izjavio je Račan koji je jedno vrijeme i osobno sudjelovao u današnjem razgovoru hrvatskih predstavnika s članovima misije MMF-a. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić, nakon dvosatnih je razgovora, izjavio da se o novom aranžmanu nije razgovaralo. "Zainteresirani smo i želimo aranžman ali to nije bila tema", kazao je Linić. Razgovori o mogućem novom aranžmanu, kaže, počeli bi nakon što krajem ožujka Odbor direktora MMF-a odluči što sa sadašnjim aranžmanom. Podsjetio je da su članovi misije tijekom desetodnevnog boravka u Hrvatskoj imali zadatak utvrditi kako se provodi važeći stand by aranžman. Linić je izvijestio da su Vlada i Hrvatska narodna banka usuglasili tekst pisma kojeg će poslati Odboru direktora MMF-u, a koji je priprema da se završetak sporazuma potvrdi prije isteka njegova roka u svibnju ove godine. U tom dokumentu Vlada ističe četiri prioriteta koja će biti dovršena prije odluke Odbora direktora MMF-a krajem ožujka. To su, kaže Linić, provedba zakona o obrani, upućivanje u saborsku proceduru zakona o privatizaciji Ine i HEP-a, donošenje zakona o zapošljavanju, te u privatizaciji Hrvatske poštanske banke ugovaranje konzultanta i pokretanje procesa privatizacije. Ostali dio pisma odnosi se na brojke o postignutim proračunskim veličinama u prošloj godini koje potvrđuju da je ostvareno sve što je planirano. Ti podatci pokazuju da smo uspjeli ostvariti zacrtane programa i da nema bitnijih primjedbi u tom pogledu, kazao je Linić, dodajući da nije bilo problema ni oko HPB-a, koja sada iskazuje pozitivne rezultate. Istaknuo je i da podatci o investicijama u cestogradnju pokazuju da su izvori sasvim dovoljni za praćenje ulaganja u cestogradnju. Za te projekte nemamo vlastitog kapitala, pa imamo ogromnu odgovornost prema investitorima i zato moramo paziti na veličine proračuna, rekao je Linić. I premijer Račan u svojoj je izjavi posebno istaknuo da Hrvatska ne može odustati od ambicioznih razvojnih projekata, kao što je autocesta Zagreb-Split, ali i da nisu korektne informacije u medijima o kritici i MMF-ovom neprihvaćanju takvih projekata. "Nećemo i ne možemo odstupiti od strateških poteza koje smo povukli i koje kanimo povući, a bilježimo visok stupanj razumijevanja MMF-a za takvu politiku i ponašanje hrvatske Vlade", rekao je Račan. Razgovore o provođenju važećeg stand by aranžmana ocijenio je vrlo dobrima, u pozitivnoj atmosferi i s razumijevanjem situacije i razvojnih napora Hrvatske. Ponovio je da je sporazum s MMF-om temeljen na programu Vlade. Ponekad dobivamo zahtjeve s te strane (MMF) koje ne možemo prihvatiti i to je onda stvar razgovora i pregovora, kazao je. Tročlana misija MMF-a, koju vodi Hans Flickenshild, u Hrvatsku je doputovala 6. ožujka, a danas, posljednji dan boravka održat će konferenciju za novinare. 17. Ukupna ulaganja EIB-a u hrvatskoj prošle godine 146 milijuna eura Europska investicijska banka (EIB), razvojna banka u vlasništvu država članica Europske unije, prošle je godine u Hrvatsku uložila ukupno 146 milijuna eura kreditnih sredstava, i to kroz dva projekta obnove prometne infrastrukture te tri globalna kredita hrvatskom bankovnom sektoru. Najveći dio tih sredstava - 60 milijuna eura namijenjen je poduzeću Hrvatske ceste za obnovu cestovne infrastrukture. Ukupna vrijednost tog projekta je 122 milijuna eura, a njime je obuhvaćena obnova i modernizacija 450 kilometara državnih cesta u Hrvatskoj, ponajviše na jadranskom turističkom pravcu - od slovenske do crnogorske granice. Također, ugovorom o zajmu predviđena je i mogućnost naručivanja studije za rješavanje riječkog i splitskog prometnog čvora, što bi otvorilo mogućnost novih kreditnih aranžmana EIB-a. Kreditna sredstva odobrena su krajem prošle godine, uz kamatu od 5,1 posto godišnje, sa rokom otplate od 20 godina i počekom od 5 godina. Procjenjujući značaj tog projekta, u EIB-u drže da će obnova cestovnih cesta doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske, kao i lakšoj prometnoj integraciji u Europu. Posebno je naglašeno da realizacija tog projekta neće imati značajnijih negativnih učinaka na očuvanje okoliša, budući da je uglavnom predviđena obnova već postojećih cesta. Sredinom prošle godine EIB je odobrila 40 milijuna eura Hrvatskim željeznicama (HŽ) za obnovu željezničke pruge na paneuropskom V.c. koridoru, sa rokom otplate od 20 godina, u koji je uključen poček od 5 godina te kamatnu stopu LIBOR + 0,25 do 0,30 posto. Sredstva EIB-a samo su dio od ukupno 96,62 milijuna eura potrebnih za financiranje projekta obnove hrvatskog dijela željezničke pruge na koridoru Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, od 123 kilometra (100 kilometara od mađarske granice do Šamca, te 23 kilometara od Metkovića do Ploča). Najveći od tri kredita bankovnom sektoru, u iznosu od 20 milijuna eura, Europska investicijska banka odobrila je banci HVB Bank Croatia. Riječ je o globalnom zajmu namijenjenom kreditima za restrukturiranje, koji se obično plasiraju u područje lokalne infrastrukture te za investicijske planove hrvatskih poduzeća srednje veličine, koje EIB odobrava bankama-partnerima kako bi one mogle plasirati dugoročne kredite po povoljnijim uvjetima. To je ujedno bio i prvi globalni kredit koji je EIB odobrila na hrvatskom tržištu. Globalni zajam, ali u iznosu od 16 milijuna eura te namijenjen privatnom sektoru za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, EIB je pred kraj godine odobrila i Privrednoj banci Zagreb (PBZ). Iz tih će sredstava PBZ odobravati dugoročnije kredite malom i srednjem poduzetništvu prvenstveno u industriji, turizmu i uslužnim djelatnostima te infrastrukturnim projektima, i to po uvjetima koje sama odredi. Za iste djelatnosti namijenjena su i kreditna sredstva koje je EIB u studenom prošle godine odobrila Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR). Ukupno 10 milijuna eura zajma odobreno je uz fiksnu kamatu koju EIB određuje na dan povlačenja sredstava, a koja se kreće od 4 do 4,5 posto, na rok otplate do 12 (za projekte malog i srednjeg poduzetništva), odnosno 15 godina (za infrastrukturne projekte). Povećanjem kreditnog portfelja HBOR-a, drže u EIB-u, omogućit će se zadovoljavanje potreba za dugoročnijim kreditima malom i srednjem poduzetništvu, što bi trebalo imati značajne koristi u obnovi i razvitku Hrvatske. Jednako kao i u zajmovima za obnovu infrastrukture, i ugovori o odobravanju kreditnih sredstava bankovnom sektoru sadrže klauzulu o strogom praćenje odobrenih investicija, odnosno određivanje da li su one u skladu za hrvatskim i europskim zakonskim okvirima na području očuvanja okoliša. Na EIB-ovoj listi projekata koji se još razmatraju za financiranje od prosinca prošle godine nalazi se još dva projekta. Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. EIB-u je preložila financiranje modernizacije kontrole leta u razdoblju od 2002. - 2004. godine u visini od približno 20 milijuna eura. Poduzeće Autocesta Rijeka- Zagreb d.d., pak, Banci predlaže kreditiranje izgradnje 24 kilometara dugih dionica Vrbovsko-Bosiljevo i Bosiljevo-Vukova Gorica, a za financiranje je predložen iznos od približno 90 milijuna eura. Oba projekta nose naznaku visokog prioriteta Vlade Republike Hrvatske, dok se za izgradnju dviju dionica autoceste Rijeka-Zagreb ističe da je ona, osim u hrvatskom, i u interesu ostalih europskih zemalja. 18. Statistika U siječnju porast nezaposlenosti u svim županijama, osim primorsko-goranske - Krajem siječnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 411,1 tisuća nezaposlenih, što je za 16 tisuća osoba ili 4 posto više nego prethodnog mjeseca a za 24,9 tisuća osoba ili 6,5 posto više nego u prošlogodišnjem siječnju. Veći porast broja nezaposlenih od očekivanog ima više uzroka, pojašnjavaju iz Zavoda. Djelomično je ukupan porast veći uslijed povećanog priliva nezaposlenih branitelja koji su se u evidenciju prijavili zbog ostvarivanja prava iz novog zakona o braniteljima. Naime, napominju iz Zavoda, broj nezaposlenih branitelja kontinuirano se smanjivao od veljače do studenoga 2001., da bi se u prosincu lani povećao za oko 2,5 tisuće, a u siječnju za 5,7 tisuća. Nadalje, navode iz HZZ-a, oko 2,4 tisuće osoba koje su bile zaposlene u javnim radovima koje je Zavod provodio od listopada do siječnja vratilo se na evidenciju nezaposlenih. Također se znatnije nego prijašnjih mjeseci povećao broj osoba koje su ostale nezaposlene uslijed prestanka rada poslodavaca - u siječnju je taj broj iznosio 2.161. Po podacima iz Mjesečnog statističkog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom siječnja na 'burzu' se prijavilo 33,6 tisuća novih osoba, što je 30 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Od toga njih 28,1 tisuća ili 83,7 posto ima prethodno radno iskustvo, a 5,9 tisuća ili 21 posto ih je došlo iz prerađivačke industrije, 4,8 tisuća (16,9 posto) iz trgovine na veliko i malo te 3,7 tisuća (13,2 posto) iz građevinarstva. S evidencije Zavoda u siječnju se zaposlilo 10,2 tisuće osoba, što je 19,6 posto više nego u istom mjesecu lani. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme (7,5 tisuća ili 73,4 posto). Gledano po djelatnostima 2,3 tisuće osoba (23,7 posto) se zaposlilo u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo, te u prerađivačkoj industriji 2 tisuće osoba ili 22,5 posto. Istodobno, s evidencije Zavoda zbog ostalih razloga osim zaposlenja u siječnju je brisano 7,4 tisuće osoba, ili 23,5 posto manje nego u siječnju 2001. Poslodavci su tijekom siječnja Zavodu prijavili ukupno 16,4 tisuće slobodnih radnih mjesta, što je 24,9 posto više nego u istom mjesecu lani. Prema izvještajima o zasnivanju radnog odnosa dostavljenim službama za zapošljavanje, u siječnju je realizirano 11,3 tisuće potreba za radnicima, što je 60,6 posto više nego u siječnju prošle godine. Gledano po županijama, u siječnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, evidentirana nezaposlenost povećana je u svim županijama, osim Primorsko-goranske u kojoj je zabilježen pad za 4,6 posto (na 23.945 nezaposlenih). Najveći porast nezaposlenosti evidentiran je u Sisačko-moslavačkoj za 17,1 posto (na ukupno 21.903 nezaposlenih), Virovitičko-podravskoj 14,1 posto (na 11.069), Koprivničko-križevačkoj 11,1 posto (na 9.687) i Požeško-slavonskoj 10,8 posto (na 8.241 ukupno nezaposlenih u siječnju). Najveći broj nezaposlenih i dalje je evidentiran u gradu Zagrebu - 53.892 osobe, što je za 8,9 posto više nego u prošlogodišnjem siječnju, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji 51.587 ili 2,9 posto više nego u Rast industrijske proizvodnje u siječnju 2,8 posto - Industrijska je proizvodnja u siječnju u Hrvatskoj porasla 2,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a u usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine siječanjska je proizvodnja manja za 6,1 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, u siječnju je porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 21,3 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 10,4 posto prema siječnju lani. Istodobno, proizvodnja energije smanjena je 4,2 posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije 1,9 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju 26,1 posto. Po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, u spomenutom je razdoblju, u siječnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla 7,1 posto, u prerađivačkoj industriji koja u strukturi ukupne industrijske proizvodnje sudjeluje sa 83,33 posto, za pet posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja smanjena 5,1 posto. U okviru prerađivačke industrije najviše je porasla proizvodnja strojeva i uređaja, za 28,8 posto. Proizvodnja ostalih prometnih sredstava (brodogradnja) povećana je za 25,4 posto, proizvodnja hrane i pića 9,5 posto, duhanskih proizvoda 5,2 posto te proizvodnja tekstila 24,9 posto. Istodobno, najveći pad proizvodnje zabilježen je kod proizvodnje medicinskih, preciznih, optičkih instrumenata te satova, za 51,6 posto. Veće smanjenje proizvodnje zabilježeno je i u proizvodnji metala za 19,1 posto te u preradi drva za 12 posto. Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje u padu - Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje oko 32,7 tisuća pravnih osoba u Hrvatskoj je krajem studenoga prošle godine iznosio 17,6 milijardi kuna, što je za 500 milijuna kuna manje nego u mjesecu prije, a za 2,3 milijarde kuna ili za 11,7 posto manje nego u istom mjesecu prethodne godine. U prva dva mjeseca zadnjeg tromjesečja 2001. - u listopadu i studenom - ubrzao se opadajući trend iznosa nepodmirenih naloga pravnih osoba koji je tijekom većeg dijela godine bio relativno blag. Tako je samo u listopadu i studenom ostvareno 41 posto cjelogodišnjeg pada (u studenom lani u odnosu na kraj 2000.) koji je iznosio 2,6 milijardi kuna, napominju iz Sektora za makroekonomska analize Hrvatske gospodarske komore. Pritom je smanjen broj pravnih osoba koje su u blokadi duže od 360 dana - za 689, ali je istodobno i znatan broj novih poduzeća ušao u blokadu, njih 549. Time je broj pravnih osoba s blokiranim žiro računima na kraju prošlogodišnjeg studenoga ostao na gotovo istoj razini - nešto većoj od 32.000 kao i u istom mjesecu godine prije. Tako je u studenom 2001. godine blokirane žiro računa imalo 32.713 pravnih osoba koje ukupno zapošljavaju 98.300 radnika, dok je u istom mjesecu 2000. nepodmirene naloge imalo 32.760 pravnih osoba ali sa nešto većim brojem zaposlenih - ukupno 135 tisuća. Istodobno je povećan - za 467 broj insolventnih pravnih osoba koje nemaju evidentiranog niti jednog zaposlenog s prosječnim dugom od 378,3 tisuće kuna. Ukupno je 20,6 tisuća takvih dužnika krajem studenog 2001. apsorbira 44,3 posto iznosa svih nepodmirenih naloga, podaci su iz siječanjskih "Gospodarskih kretanja" HGK.