REFORMA PLATNOG PROMETA U ZEMLJI U ZAVRŠNOJ FAZI

REFORMA PLATNOG PROMETA U ZEMLJI U ZAVRŠNOJ FAZI Sredinom veljače svoje račune za vođenje platnog prometa otvorilo je u bankama nešto više od 5000 pravnih osoba, što je tek oko 2,6 posto računa pravnih osoba koje se vode u Financijskoj agenciji FINA (pravnom sljedniku ZAP-a), podaci su Hrvatske narodne banke. To znači da preostalih više od 97 posto pravnih subjekata imaju rok do 15. ožujka otvoriti račune u bankama kako bi bez problema mogli poslovati prema novom Zakonu o platnom prometu čija primjena počinje 1. travnja ove godine. Novim Zakonom o platnom prometu u zemlju, koji je hrvatski Sabor prihvatio 14. prosinca 2001, konačno je uspostavljen sustav platnog prometa unutar države, sukladno iskustvima razvijenog tržišnog gospodarstva, odnosno depozitnim se institucijama omogućilo vođenje poslova platnog prometa. Zapravo, sam Zakon je posljednja i najznačajnija faza reforme sustava domaćeg platnog prometa, započetog još 1995. godine. Treba podsjetiti da je reforma obuhvaćala niz faza, u kojima treba izdvojiti 1999. i uspostavu Hrvatskog sustava velikih plaćanja, početak 2001. kada je počeo rad Nacionalnog klirinškog sustava, te zadnji kvartal prošle godine kada su, temeljem odobrenja HNB-a, banke dobile odobrenje voditi račune pravnih osoba u privatnom i pretežno privatnom vlasništvu i obavljati platni promet po njima. Puna primjena Zakona počet će 1. travnja ove godine, iz čega proizlazi da pravne osobe koje to još nisu učinile - a takvih je velika većina - moraju samostalno prenijeti svoj račun i sredstva iz FINA-e u banke zaključno sa 15.ožujka 2002. godine. Nakon toga roka onima koji nisu otvorili račun u banci, FINA će do 29. ožujka sredstva poslovnog subjekta prebaciti na onaj račun banke u čijem depozitu se vodi žiro račun. Time se pojavljuje objektivna opasnost da poslovni subjekti koji na vrijeme ne otvore račun u banci, neće moći raspolagati svojim sredstvima, odnosno neće se moći obavljati platni promet te tvrtke. Novost je i da nema ograničenja u izboru broja banaka u kojima će se otvoriti račun za redovno poslovanje, a u jednoj banci može biti otvoren samo jedan račun. Otvori li poslovni subjekt više računa za redovno poslovanje, jednog mora odrediti kao račun na kojem će se voditi evidencija eventualno nenamirenih obveza. Također je novost da i računi dijelova poslovnih subjekata i računi posebnih namjena mogu biti otvoreni samo u banci gdje poslovni subjekt ima račun za redovno poslovanje. Poslovni subjekt može imati devizni račun i oročeni depozit samo u onoj banci gdje ima račun za redovno poslovanje. U slučaju blokade računa, naplata se obavlja sa svih kunskih i deviznih računa poslovnog subjekta. Ako je u trenutku dospijeća oročenog depozita poslovni subjekt blokiran, oročenje sredstava se ne može prolongirati već je banka kod koje se vodi oročeni depozit, obvezna sredstva doznačiti na račun za redovno poslovanje. Svaka banka obvezno mora voditi registar računa poslovnih subjekta, a računi iz tog registra objedinjavaju se u Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata, čiji sadržaj i vođenje propisuje središnja banka. Infrastruktura je to koja omogućuje blokadu svih računa poslovnih subjekata u svim bankama u kojima imaju otvorene račune ukoliko ima nepodmirenih obveza u smislu plaćanja zakonskih obveza i javnih prihoda. Podatke iz tog registra mogu koristiti HNB i sve banke. Zakonska je i odredba po kojoj je banka dužna izvijestiti Poreznu upravu u slučaju da poduzetnik ima duže od 60 dana neprekidno nenamirene obveze, nakon čega poreznici u roku od daljnjih 30 dana predlažu pokretanje stečajnog postupka. Odlučeno je da temeljem ugovora Hrvatska pošta obavlja gotovinske platne transakcije fizičkih osoba u ime i za račun Hrvatske poštanske banke. Prilikom donošenja Zakona, Sabor je Vladu obvezao da do primjene odnosno do 1. travnja, predloži zakonsko rješenje kojim će se štedno-kreditnim zadrugama omogućiti obavljanje poslova platnog prometa za zadrugare.