FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

KH: HRVATSKA DRAMA KAO REFLEKSIJA DRUŠTVENE ZBILJE

ZAGREB, 21. veljače (Hina)- Znanstveno savjetovanje "Hrvatska drama kao refleksija društvene zbilje u drugoj polovici 20. stoljeća" počelo je danas u Zagrebu u organizaciji Odjela za kazalište i film Matice hrvatske.
ZAGREB, 21. veljače (Hina)- Znanstveno savjetovanje "Hrvatska drama kao refleksija društvene zbilje u drugoj polovici 20. stoljeća" počelo je danas u Zagrebu u organizaciji Odjela za kazalište i film Matice hrvatske. #L# Skup je okupio tridesetak istaknutih dramskih pisaca, dramaturga, teatrologa, redatelja, dramskih umjetnika i nakladnika iz zemlje i inozemstva. Pročelnik matičina Odjela za Kazalište i film Miro Gavran je istaknuo važnost savjetovanja na kojemu se pokušava pokazati suodnos društvene zbilje u hrvatskim dramama u proteklih pedeset godina. O tom problemu u nas se dosad nije sustavnije raspravljalo, rekao je Gavran, dodavši kako se društvena zbilja najbolje može predstaviti u drami za razliku od proze ili poezije. Teatrolog Igor Mrduljaš govorio je o kritici vlasti ili igri skrivača koja se provlači u Matkovićevu "Heraklu", Ivšićevu "Gordoganu", Šoljanovoj "Dioklecijanovoj palači", Hadžićevoj "Revoluciji u dvorcu", Bakmazovu "Šimunu Cirencu", Brešanovu "Hamletu u Mrduši Donjoj", Gavranovoj "Antigoni" ili u Matišićevoj tragikomediji "Cinco i Marinko". Najviše zanimanja izazvalo je isčitavanje "Glorije" Ranka Marinkovića, koja je praizvedena 1955. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Što se tiče tog vrhunskog dramskog teksta Željka Turčinović, Igor Mrduljaš i Jelena Lužina složili su se kako je riječ o slojevitom i danas aktualnom djelu koje se ne može ocijeniti oštrom kritikom upućenoj Crkvi ili pamfletu protiv staljinizma. Jan Jankovič iz Bratislave u svom izlaganju pokazao je na primjeru dramskih uprizorenja Milana Grgića koliko su hrvatske drame napisane u proteklih 50 godina, a neke od njih i izvedene na slovačkim pozornicama utjecale na slovačku stvarnost. U sklopu savjetovanja danas je predstavljena knjiga Milana Grgića "Mali trg i komedije" u matičinoj nakladi, što ju je uredila Željka Turčinović. U knjizi su objavljena četiri Grgićeve najizvođenije komedije i drame "Mali trg", "Probudi se Kato", "Ne daj se Njofra" i "Sveti Roko na brdu". Ovom knjigom ispravljena je velika nepravda prema Grgiću koji za života nije objavio niti jednu knjigu, rekao je Igor Mrduljaš, podsjetivši da je Grgić bio i ostao miljenik gledatelja a ne akademske kritike. Grgić je uz Kabilja, tvorac glazbeno-scenske komedije-mjuzikla i tako proširio mogućnost kazališne ponude, rekao je Mrduljaš. Osvrćući se na Grgićev doprinos hrvatskom glumištu, veliku popularnost i važnost njegove rukopisne ostavštine, Željka Turčinović je ponovila kako je Grgić bio jedan od rijetkih skromnih i samozatajnih autora, za koga se može reći da je bio "cijepljen od taštine". (Hina) ta az

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙