ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Akademik Dragutin Tadijanović primio je danas najviše bugarsko državno odličje - "Madarski konnik" (Madarski konjanik) koje mu je na svečanosti u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u
ime predsjednika Republike Bugarske, a uoči bugarskoga nacionalnog praznika - Dana oslobođenja Bugarske, predao bugarski veleposlanik u Hrvatskoj Velizar Enčev.
ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Akademik Dragutin Tadijanović primio
je danas najviše bugarsko državno odličje - "Madarski konnik"
(Madarski konjanik) koje mu je na svečanosti u palači Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u ime predsjednika
Republike Bugarske, a uoči bugarskoga nacionalnog praznika - Dana
oslobođenja Bugarske, predao bugarski veleposlanik u Hrvatskoj
Velizar Enčev.#L#
Tomu istaknutom hrvatskom intelektualcu i klasiku hrvatske
književnosti bugarsko odlikovanje "Madarski konjanik" prvoga reda
dodijeljeno je za njegovu djelatnost prevoditelja bugarske
klasične književnosti i za cjelokupni doprinos razvitku bugarsko-
hrvatske kulturne suradnje, istaknuo je veleposlanik Enčev.
Rekavši da je današnja svečanost veliki dan za bugarsko-hrvatsku
kulturnu suradnju, veleposlanik Enčev istaknuo je da bugarska
kultura puno duguje akademiku Tadijanoviću. Spomenuo je na
desetine Tadijanovićevih prijevoda velikih bugarskih pisaca i
pjesnika te njegove zasluge za, kako je rekao "uglednu prisutnost
Bugarske na hrvatskome tlu, uz to u godinama komunističke
Jugoslavije kada su beogradski ideolozi činili sve što je bilo
moguće da bi se prekinule povijesne veze bugarskoga i hrvatskoga
naroda i iz povijesnoga sjećanja izbrisala istina o prijateljstvu
dvaju naroda tijekom stoljeća".
Enčev je ustvrdio da je na području kulture akademik Tadijanović
toliko pridonio bugarsko-hrvatskom zbližavanju kao što su u 19. i
početkom 20. st. pridonijela velika imena poput Franje Račkoga,
Ante Starčevića, biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Stjepana
Radića.
Dodao je da u povijesti naroda u proteklim stoljećima nema tako puno
primjera duhovne bliskosti i solidarnosti između dvaju naroda,
poput primjera bugarskoga i hrvatskoga naroda koji su prošli isti
povijesni put tijekom kojega su kušnje i teškoće vremena još više
ojačale njihovu otpornost na fizičku i duhovnu asimilaciju.
Za predsjednika Društva bugarsko-hrvatskoga prijateljstva
akademika Dalibora Brozovića današnja je svečanost specifičan
hrvatsko-bugarski događaj visoke razine koji bi trebao potaknuti i
obnoviti sustavne dodire dvaju naroda.
Jer, rekao je Brozović, "dva jugoslavenska razdoblja -
monarhističko i komunističko, nastojala su u hrvatskome duhu
ugušiti sve što je slavensko i južnoslavensko i zamijeniti to
neprirodnim jugoslavenstvom".
I premda, dodao je, Hrvati nisu prihvatili nametnuto
jugoslavenstvo ono je uspjelo istisnuti slavenske i južnoslavenske
elemente iz prosječne hrvatske svijesti, što, istaknuo je
Brozović, nije najmanje među zlima jugoslavenskoga unitarizma, a
može se i slobodno reći da je među svim tabuima u sedam
jugoslavenskih desetljeća onaj bugarski bio najoštriji, najčvršći
i najnepropusniji.
A u tome kontekstu, Brozović se nada da današnji događaj navješćuje
promjenu jer se, kako je rekao, "čini da su Bugari izašli s
inicijativom, a sada je red na Hrvatima".
Odlikovani akademik Tadijanović istaknuo je da mu je posebna čast
primiti visoko bugarsko odlikovanje, a posebice što se to događa u
palači HAZU.
Jer, rekao je, današnja je svečanost za njega osobno bila i prva
prigoda da, nakon što je već skoro pola stoljeća akademik, i
progovori s govornice najuglednije hrvatske znanstvene i kulturne
ustanove.
Tadijanović je podsjetio i na neke događaje iz njegovih bogatih
višedesetljetnih dodira s bugarskom kulturom te je u znak
zahvalnosti i sjećanja na današnju svečanost darovao prvi
primjerak njegove knjige "Prsten", prevedene u Bugarskoj 1982.,
Bugarskoj akademiji znanosti, kao i jedan primjerak te knjige
Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
(Hina) ip az