SABOR: NASTAVAK RASPRAVE O PRIJEDLOGU STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI

ZAGREB, 21. veljače (Hina) - U nastavku rasprave o prijedlogu Strategije nacionalne sigurnosti govorili su predstavnici klubova zastupnika i nadležnog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.#L# Predsjednica Odbora Đurđa Adlešić istaknula je da treba precizno utvrditi što strategija regulira, odnosno definirati objekte i subjekte nacionalne sigurnosti. Među primjedbama Odbora su i nedovoljno razrađena pitanja proizvodnje oružja, teritorijalnog vojnog organiziranja i borbe protiv međunarodnog terorizma. Članovi Odbora zalažu se da se uz institucionalni uvede i građanski nadzor nad sustavom nacionalne sigurnosti. Vesna Škare-Ožbolt (DC) smatra da je strategija neprihvatljivo općenita, te da ju je potrebno uskladiti s postojećim zakonskim rješenjima i preciznije utvrditi nadležnosti u tom području. Predlagatelju je zamjerila što je unutarnja sigurnost manje zastupljena od vanjske sigurnosti. "Usklađivanje s EU i NATO-om su potrebna, ali strategija je prvenstveno nacionalna, a ne internacionalna", smatra Škare- Ožbolt. Po njezinom sudu, premalo je pozornosti posvećeno i odnosima sa Slovenijom i SRJ. U ime Kluba HSLS-a Dražen Budiša prijdlog strategije ocijenio je dobrim, jer je pronađena ravnoteža između općenitosti i konkretnih odredaba. Smatra je da se o nacionalnoj sigurnosti trebalo raspravljati puno ranije, a ne u trenutku kada se urušava sustav obavještajnih službi. Drži da je ocjena odnosa RH sa zemljama u okruženju preoptimistična, napominjući da nastavak političkih procesa u BiH u kojima se pripadnici hrvatskog naroda marginaliziraju, predstavljaju prijetnju sigurnosti i za Hrvatsku. U ime Kluba SDP-a Nenad Stazić ocijenio je da je predloženi tekst dobro polazište za regulaciju te problematike, te da je potrebno tek ukloniti manje nedostatke kao bi se mogao jednoglasno prihvatiti u drugom čitanju. Ivo Sanader (HDZ) zamjerio je Vladi na tradicionalističkom shvaćanju pojma nacionalne sigurnosti i predložio da se ona definira suvremenije. Ocijenio je da će nacionalna sigurnost u budućnosti sve više ovisiti o političkim reformama, gospodarskom rastu, tehnološkoj opremljenosti i obrazovanju. Sanader je zamjerio i to što se u strategiji ne spominje Domovinski rat, jer se stečena iskustva u ratu mogu korisno iskoristiti. U ime Kluba HSP/HKDU-a Anto Đapić kritizirao je dokument ustvrdivši da ga podsjeća na literaturu o Općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti. On smatra da prijedlog nije konzistentan i da ne sadrži procjene mogućih negativnih događaja. "Euroatlanske integracije nisu cilj, nego sredstvo za rješavanje hrvatskih sigurnosnih pitanja, a strategija bi trebala dati odgovor na probleme u međurazdoblju do primitka Hrvatske u te integracije", istaknuo je Đapić. Ocijenio je da se obavještajne zajednice urušavaju te ukazao na problem "curenja" važnih informacija u medije. Iznio je i zamjerku što se u strategiji ne spominje obavještajna zajednica, koju smatra ključnom u provedbi strategije nacionalne sigurnosti. Zastupnici HSS-a smatraju da u strategiji treba naglasiti borbu protiv trgovine drogom, koja je po riječima Ante Markova, glavni izvor financiranja terorizma. Jednim od instrumenata zaštite nacionalne sigurnosti smatra državnu kontrolu nad monetarnim i poreznim sustavom, jer bi se u suprotnom, upozorio je Markov, u Hrvatskoj mogao ponoviti nedavni slučaj financijskog sloma i političkih previranja u Argentini. Vesna Pusić (HNS/PGS/SBHS) smatra da je dokument dobra polazna pozicija za izradu konačne verzije strategije nacionalne sigurnosti. Ocijenila je da je nastao pod utjecajem promijenjenih okolnosti uslijed terorističkog napada na SAD prošle godine i smanjene pozornosti svjetske javnosti prema ovim prostorima. "Zbog toga odgovornost za sigurnost u regiji leži na zemljama u njoj", smatra Pusić. Potrebnim smatra razraditi strategiju odnosa sa susjednim zemljama, jer ponuđen jedinstven i načelan pristup za to nije dovoljan. (Hina) dm/bcav sšh