ZAGREB/WASHINGTON, 21. veljače (Hina) - Dok je danas većini meso tek jedna od namirnica koje će se naći na njihovom jelovniku, antropolozi s teksaškog sveučilišta A&M tvrde da se na njemu i na suradnji među ljudima potrebnoj da bi ga
se nabavilo, možda temelje suvremeni društveni odnosi.
ZAGREB/WASHINGTON, 21. veljače (Hina) - Dok je danas većini meso
tek jedna od namirnica koje će se naći na njihovom jelovniku,
antropolozi s teksaškog sveučilišta A&M tvrde da se na njemu i na
suradnji među ljudima potrebnoj da bi ga se nabavilo, možda temelje
suvremeni društveni odnosi. #L#
Michael Alvard, antropolog koji na temelju evolucijske teorije
proučava ljudsko ponašanje, tvrdi da je lov i vrebanje koje se kod
ljudi razvilo prije dva milijuna godina vjerojatno potaknulo
razvoj ljudskih mentalnih sposobnosti, ističe se u priopćenju
Američkoga društva za promicanje znanosti.
"Mnogi važni aspekti ljudske prirode vrte se oko rješavanja
problema vezanih uz zajedničko nabavljanje hrane, obranu i
raspodjelu plijena", kaže Alvard. Mentalne sposobnosti potrebne za
zajednički lov razvile su se kao odgovor na probleme vezane uz lov i
raspodjelu, dodaje Alvard.
Drugim riječima, počevši loviti veliku divljač, naši su preci
morali usavršiti suradnju, varanje i izračunavanje koliko je tko
dobio - a te bi sposobnosti bile posve nepoznate samostalnom lovcu.
Bez obzira je li to pravi razlog za evoluciju društva, Alvard tvrdi
da su zajednički lov i raspodjela mesa otvorili mogućnosti koje
nisu postojale kod samostalnog skupljača.
Meso je bilo cijenjeno, jer je bilo rijetko i bilo ga je teško i
opasno nabavljati. Uz to, nije se moglo dugo čuvati i često je bila
potrebna suradnja u lovu, opaža Alvard. Prvi ljudi brzo su shvatili
da veliku divljač ne mogu loviti sami pa su se grupirali kako bi
došli do cilja. Tako su učili i razvijali koncept suradnje.
No, društveni koncepti nisu se razvijali samo u lovu. Složenost
društva dosegla je novu razinu kad je lov bio gotov.
Podjela plijena bila je sljedeća zadaća, a pri podjeli su morali
prepoznati prijevaru i naučiti kako će je spriječiti.
Slične modele ponašanja Alvard je istraživao i kod indonezijskih
kitolovaca. Pritom je njihovo ponašanje usporedio s nekoliko
teoretskih modela koji pokušavaju objasniti kako čovjek donosi
odluke kad one ovise o onome što će učiniti drugi. Pronašao je
sličnosti između njihove suradnje i ponašanja prvih lovaca, ističe
se u priopćenju Američkog društva za promicanje znanosti.
(Hina) pgo dgk