ZAGREB, 20. veljače (Hina)ZAGREB - Zamjenik premijera Goran Granić potvrdio je u srijedu da je Haaški sud donio odluku o puštanju generala Rahima Ademija na slobodu do početka suđenja. Generala Ademija sutra očekujemo u Hrvatskoj,
kazao je Granić novinarima u Hrvatskom saboru, ocijenivši kako to predstavlja "povjerenje u hrvatski državno-pravni sustav i ovu Vladu".Dok je na slobodi general Ademi je, kaže Granić, privatna osoba. On će kao privatna osoba pripremat za to vrijeme svoju obranu, a neće moći obnašati nikakve službene dužnosti i neće moći komunicirati s medijama, istaknuo je. Zamjenik premijera, koji je ujedno i predsjednik Vladina Savjeta za odnose s Haaškim sudom, pozitivnim je ocijenio što Haaški sud nije tražio da generala Ademija prati policija, već će doći u pratnji službenika hrvatskog Veleposlanstva. DEN HAAG - Svjedočenjem haškog istražitelja Stephena Spargoa u srijedu je nastavljeno suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću za zločine protiv čovječnosti počinjene na Kosovu, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine. Spargo je, kao dio kosovskog istražiteljskog tima, radio na analizi 1.300 iskaza svjedoka i na temelju njih izradio mape na kojima je označen put
ZAGREB, 20. veljače (Hina)
ZAGREB - Zamjenik premijera Goran Granić potvrdio je u srijedu da je
Haaški sud donio odluku o puštanju generala Rahima Ademija na
slobodu do početka suđenja. Generala Ademija sutra očekujemo u
Hrvatskoj, kazao je Granić novinarima u Hrvatskom saboru,
ocijenivši kako to predstavlja "povjerenje u hrvatski državno-
pravni sustav i ovu Vladu".
Dok je na slobodi general Ademi je, kaže Granić, privatna osoba. On
će kao privatna osoba pripremat za to vrijeme svoju obranu, a neće
moći obnašati nikakve službene dužnosti i neće moći komunicirati s
medijama, istaknuo je.
Zamjenik premijera, koji je ujedno i predsjednik Vladina Savjeta za
odnose s Haaškim sudom, pozitivnim je ocijenio što Haaški sud nije
tražio da generala Ademija prati policija, već će doći u pratnji
službenika hrvatskog Veleposlanstva.
DEN HAAG - Svjedočenjem haškog istražitelja Stephena Spargoa u
srijedu je nastavljeno suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku
Slobodanu Miloševiću za zločine protiv čovječnosti počinjene na
Kosovu, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine. Spargo je, kao
dio kosovskog istražiteljskog tima, radio na analizi 1.300 iskaza
svjedoka i na temelju njih izradio mape na kojima je označen put
deportacije civila, odnosno kretanje prognanih i izbjeglih po
Kosovu.
Milošević je, upitan ima li što reći o načinu na koji će se voditi
dokazni postupak tužiteljstva, kazao kako je neprihvatljivo
uvođenje iskaza svjedoka u pisanoj formi jer se time uskraćuje
pravo na unakrsno ispitivanje.
On je dodao i da se u postupak ne mogu uvoditi mjesta zločina, "ako
su oni zaista i izvršeni, u što sumnjam u najvećem broju slučajeva",
bez da se prije dokaže da je Milošević ili bio na njima, ili počinio
zločin ili naredio nekome da zločin počini. On je, pritom, optužio
tužiteljstvo da u nedostatku dokaza zasipa javnost slikama
zločina.
BEOGRAD - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je da je
spreman svjedočiti u postupku protiv Slobodana Miloševića u Haagu
ako ga Međunarodni sud za ratne zločine pozove, jer je predsjednik
republike koja se obvezala na suradnju s Haaškim sudom. Kako u
srijedu prenosi agencija Tanjug, crnogorski predsjednk rekao je da
vjeruje u pravednost Haaškog suda.
BEOGRAD - Viceadmiralu Miodragu Jokiću, optuženom za ratne zločine
na dubrovačkom ratištu 1991. godine, prihvaćen je zahtjev da se
brani sa slobode na temelju jamstva Vlade Srbije, potvrdio je u
srijedu novinarima republički ministar pravosuđa Vladan Batić,
dodavši da je to potvrda ispravne politike srbijanske Vlade u
pružanju jamstva svima onima koji dobrovoljno odu u Haag.
Jokić, koji se dobrovoljno predao Međunarodnom sudu u Haagu 12.
studenog prošle godine, optužen je zajedno s još trojicom bivših
oficira JNA, generalom Pavlom Strugarom, koji se također
dobrovoljno predao Tribunalu te je u međuvremenu pušten da se brani
sa slobode, admiralom Milanom Zecom, tada zapovjednikom Vojno-
pomorske oblasti Kotor i kapetanom Vladimirom Kovačevićem, za
napade na Dubrovnik.
KUALA LUMPUR - Posljednjega dana posjeta Maleziji hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić boravio je u srijedu na otoku Borneu gdje
je s domaćinom, državnim ministrom federalne jedinice Sarawak,
razgovarao o jačanju gospodarskih odnosa između dvije države, a
posebice, s obzirom na potencijale Sarawaka, o suradnji u turizmu.
Domaćini su, kako se doznaje iz izvora u hrvatskome izaslanstvu,
Mesića također upoznali s očuvanjem flore i faune na otoku, a
posebice programom očuvanja ugroženih životinjskih vrsta. Mesić je
tom prigodom posjetio zaštićena područja tropske prašume, a nakon
toga i nekolicinu turističkih lokacija na malezijskom dijelu
Bornea.
O jačanju gospodarskih veza tog dijela Malezije i Hrvatske zasebne
su razgovore s domaćinima imale ministrica turizma Pave Župan-
Rusković te zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-
Kurelec, a skupina hrvatskih gospodarstvenika, koja se nalazi u
pratnji predsjednika Mesića, posjetila je lokalnu gospodarsku
komoru.
HELSINKI - Politički odnosi između Hrvatske i Finske su izvrsni, a
dodatni poticaj treba dati gospodarskima, osobito poslovnim
inicijativama hrvatske strane, rekao je u srijedu u Helsinkiju
hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula nakon sastanka s
finskim kolegom Erkkijem Tuomiojom.
Hrvatski ministar boravi u dvodnevnom službenom posjetu Finskoj
tijekom kojega je, prije sastanka s Tuomiojom, potpisao sporazum o
cestovnom prometu s finskim ministrom prometa i veza Kimmmom
Sasijem.
SARAJEVO - Mandat misije Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini
bit će okončan 21. prosinca ove godine a od siječnja 2003. godine
policijske snage Europske unije preuzet će njezinu najvažniju
zadaću - preustroj lokalnih policijskih snaga u BiH.
Voditelj misije UN-a u BiH Jacques Klein izjavio je u srijedu u
Sarajevu kako će tijekom ljeta početi pripreme za prijenos ovlasti
na novoutemeljenu policijsku misiju EU.
Već u lipnju posao povjerenika međunarodne policije UN (IPTF)
trebala bi preuzeti ista osoba koja će nakon toga predvoditi
europske policijske snage.
AL AYATT - Bliskoistočna novinska agencija (MENA) javila je u
srijedu da se prema najnovijim podacima broj mrtvih u požaru u vlaku
blizu egipatskog mjesta Al Ayatta popeo na više od 300. Policajci su
do podneva u srijedu na mjestu nesreće izvukli više od 300 tijela
žrtava požara u vlaku. Prema službenim izvješćima, ranjenih je više
od 60.
Vatrogasci su uspjeli ugasiti požar nekoliko sati nakon što je
zahvatio sedam vagona vlaka na relaciji Kairo-Luxor. Požar je izbio
dok je vlak bio u blizini Al Ayatta, oko 70 kilometara južno od
Kaira.
JERUZALEM/RAMALLAH - Izraelski premijer Ariel Sharon izjavio je u
srijedu da kani odgovoriti na palestinske napade, ali pritom "ne
odvesti zemlju u rat".
Palestinski predsjednik Jaser Arafat napomenuo je pak u srijedu da
se ne boji izraelskih smrtonosnih napada od kojih je jedan protekle
noći zadesio spavaonicu njegovih tjelesnih čuvara nedaleko od
njegova ureda u Ramallahu gdje je blokiran od 3. prosinca.
SEUL - Američki predsjednik George W. Bush je u srijedu, drugog dana
posjeta Južnoj Koreji, nastavio sa svojom oštrom retorikom prema
sjevernom susjedu i nazvao Pjongjang zlom, uputivši istodobno
poziv komunističkoj vladi da otvori granicu prema jugu.
"Neću promijeniti svoje mišljenje o sjevernokorejskom vođi Kim
Jong-ilu sve dok ne oslobodi svoj narod i prihvati poziv na dijalog
od zemalja poput Južne Koreje", rekao je Bush, dodavši da ga
zabrinjavaju "režimi koji dopuštaju gladovanje stanovništva".
Jasno je, međutim, dao do znanja da SAD neće napasti Sjevernu
Koreju.
Stanovnici Južne Koreje dočekali su Busha silovitim prosvjedima uz
povike "Protiv smo Busha i rata". U parku Chongmyo u Seulu okupilo
se u srijedu oko 4.000 demonstranata koji su bili okruženi
specijalnim policijskim postrojbama za suzbijanje nereda.
Vodstvo Sjeverne Koreje za sada šutnjom reagira na Bushov posjet
južnom dijelu podijeljenog poluotoka. Jedino državni komunistički
mediji izvješćuju o "odmetničkoj pobješnjeloj državi koja ne vodi
računa o zakonima i moralnosti".
WASHINGTON - Revizorska tvrtka "Arthur Andersen" voljna je
nagoditi se s dioničarima "Enrona" koji sudski traže odštetu zbog
propusta i krivotvorenja podataka o poslovanju energetskog diva
koji je gotovo preko noći proglasio stečaj. Prema neslužbenim
podacima koji se doznaju u srijedu, odvjetničke tvrtke koje
zastupaju "Andersena" ponudile su tužiteljima izvansudsku nagodbu
od 260 milijuna dolara.
Dioničari "Enrona" zajednički su tužili revizorsku tvrtku jer od
nje nisu dobivali vjerodostojne i točne podatke pa su na dionicama
izgubili stotine milijuna dolara.
(Hina) sd