HELSINSKI, 20. veljače (Hina) - Finsku, u kojoj od srijede u dvodnevnom službenom posjetu boravi hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, u svijetu povezuju s nekoliko stvari, prije svega s tisuća jezera, sa saunom, s Djedom
Mrazom te u novije vrijeme, s mobilnim telefonima.
HELSINSKI, 20. veljače (Hina) - Finsku, u kojoj od srijede u
dvodnevnom službenom posjetu boravi hrvatski ministar vanjskih
poslova Tonino Picula, u svijetu povezuju s nekoliko stvari, prije
svega s tisuća jezera, sa saunom, s Djedom Mrazom te u novije
vrijeme, s mobilnim telefonima. #L#
Gledajući politički i povijesni razvoj Finske nemoguće je ne
primjetiti određene sličnosti s razvojem Hrvatske. Finska je, kao i
Hrvatska, parlamentarna republika s jednodomnim parlamentom, a
objema zemljama upravljaju koalicijske vlade 5 stranaka na čelu sa
socijaldemokratima, koji se i u Finskoj zovu SDP.
I Finska je godinu dana prije Hrvatske ustavnim amandmanima znatno
smanjila ovlasti predsjednika države u korist Vlade, a obje države
slične su i po dominaciji jednog naroda (Finaca je u Finskoj 93,6
posto), i jedne vjere (luterani 85,3 posto).
I povijesni razvoj otkriva sličnosti, budući da su obje zemlje dugo
bile bez vlastite državnosti, u sklopu drugih država, s time što su
Mađarsku i Austriju u slučaju Finske zamijenile Švedska i Rusija.
Preci današnjih Finaca na finsko područje stigli su još u prvom
stoljeću i prema sjeveru potisnuli Laponce, a pravi problemi počeli
su im otprilike kada i Hrvatima, u 12. stoljeću, kad su sve
učestalije postale švedske provale. Finska ubrzo potpada pod
švedsku vlast, a krajem 16. stoljeća dobiva status velikog
vojvodstva unutar švedskog kraljevstva.
Početkom 18. stoljeća jača ruska glad za stjecanjem područja Finske
pa nakon višekratnih oduzimanja dijelova današnje Finske početkom
19. stoljeća zaposjedaju cijelu Finsku. Ona tada ima status
autonomne kneževine koja je s Rusijom u personalnoj uniji.
Tek 1863. finski nacionalisti uspijevaju ishoditi da, uz švedski, i
finski postane službenim jezikom, i tako ostaje sve do danas.
Neovisnost Finska stječe otprilike u vrijeme kad Hrvatska ulazi u
sastav prve Jugoslavije, kada iskoristivši slabu poziciju Rusije u
Prvom svjetskom ratu, 6. prosinca 1917. proglašava svoju
samostalnost.
Već 6 godina, odnosno mandat i pol Finskom vlada ista široka
koalicija pet stranaka na čelu sa socijaldemokratima premijera
Paava Lipponena, koji je ustvrdio da duljina mandata njegove vlade
predstavlja povijesni uspjeh. To ima zahvaliti vrlo dobrim
uspjesima na polju eurointegracija te stalnom gospodarskomm rastu
u zemlji.
Finski SDP od 2000. ima i predsjednicu države - Tarju Halonen, koja
je, preuzimanjem dužnosti 1. ožujka 2000., nakon 11 predsjednika
Finske postala prvom ženom na tom položaju.
Finska vanjska politika temelji se na dugogodišnjoj tradiciji
neutralnosti ali i snažnoj orijentaciji na europsko udruživanje,
koja je rezultirala ulaskom Finske u Europsku uniju 1. siječnja
1995. Finska ne vjeruje u federalnu Europu i protivi se prenošenju
prevelikih ovlasti na Europsku komisiju, a predsjedala je EU u
drugoj polovici 1999.
Osim europskih, Finskoj su prioritetni odnosi s Nordijskim i
Baltičkim državama, a posebice su čvrste veze sa Švedskom, odnosno
Estonijom.
Finska se od ostalih zemalja u regiji vanjsko-politički razlikuje
po protivljenju zabrani protupješačkih mina (zbog duge i
nepregledne granice s Rusijom), te po izostanku želje za ulaskom u
NATO, u čiji se program Partnerstvo za mir uključila još 1994. ali
bez namjere za jačanjem statusa unutar tog Saveza.
Što se odnosa s jugoistočnom Europom tiče, Finska je tu značajno
nazočna, osobito kroz multilateralu. Bivši finski predsjednik
Martti Ahtisaari bio je, u vrijeme kosovske krize, posrednik između
Zapada, Rusije i SRJ, a bivša finska ministrica obrane Elisabeth
Rehn četiri je godine bila izvjestiteljica Komisije UN za ljudska
prava za područje RH, BiH, SRJ. Godine 1998. bila je posebna
izaslanica glavnog tajnika UN za BiH.
Finska i Hrvatska bilateralne odnose imaju od 19. veljače 1992., a
današnji je finski veleposlanik u Zagrebu Osmo Lipponen, brat
finskoga premijera. U posljednje dvije godine bilateralni odnosi
su u uzlaznoj putanji, što potvrđuje i posjet ministra Picule.
Sporazum o cestovnom prometu četvrti je sporazum postignut između
dviju zemalja, i također će, kako su prilikom potpisivanja
istaknuli i Picula i finski ministar prometa Kimmo Sasi, dodatno
učvrstiti odnose dviju zemalja.
(Hina) dam rt