HR-BA-YU-RU-sporazumi-Organizacije/savezi-Vlada-Ratovi RFE 19. II. BUSEK: SLJEDEĆE GDINE JUGOISTOČNA EUROPA ZONA SLOBODNE TRGOVINE RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE19. II. 2002.Šef Pakta stabilnosti Erhard Busek: sljedeće godine jugoistočna
Europa je zona slobodne trgovine. Razgovor vodila Sabina Čabaravdić.Nije lako postići brze rezultate u uvjetima u kojima je Pakt stabilnosti osnovan kao krizni menadžment, u regiji u kojoj je upravo bio završen rat u Bosni, trajao onaj na Kosovu, slijedila je kriza u Makedoniji... Mora se priznati da su i Europska unija i međunarodna zajednica uvijek iznova bile suprostavljene, s konkretnim slučajevima u kojima se moralo nešto novo učiti. I u tom smislu je pozitivno osnivanje Pakta stabilnosti kao nove europske perspektive koju je unija otvorila regiji, ali i druge zemlje poput SAD-a, Kanade i Japana, koje novcem pomažu da se stanje popravi. Organizaciji treba vremena da se uhoda, ali dajem i vama za pravo - i sam bih želio da je nekoliko projekata brže i bolje realizirano. - Za početak ovog razgovora dozvolite mi da primijetim kako ste za pedeset dana mandata pokazali više energije nego svi vaši prethodnici godinama ranije.= Drago mi je što ste mi to rekli, a razlog vjerojatno leži u tome da se već pet godina bavim regijom i stalo mi je da stvari krenu
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
19. II. 2002.
Šef Pakta stabilnosti Erhard Busek: sljedeće godine jugoistočna
Europa je zona slobodne trgovine. Razgovor vodila Sabina
Čabaravdić.
Nije lako postići brze rezultate u uvjetima u kojima je Pakt
stabilnosti osnovan kao krizni menadžment, u regiji u kojoj je
upravo bio završen rat u Bosni, trajao onaj na Kosovu, slijedila je
kriza u Makedoniji... Mora se priznati da su i Europska unija i
međunarodna zajednica uvijek iznova bile suprostavljene, s
konkretnim slučajevima u kojima se moralo nešto novo učiti. I u tom
smislu je pozitivno osnivanje Pakta stabilnosti kao nove europske
perspektive koju je unija otvorila regiji, ali i druge zemlje poput
SAD-a, Kanade i Japana, koje novcem pomažu da se stanje popravi.
Organizaciji treba vremena da se uhoda, ali dajem i vama za pravo - i
sam bih želio da je nekoliko projekata brže i bolje realizirano.
- Za početak ovog razgovora dozvolite mi da primijetim kako ste za
pedeset dana mandata pokazali više energije nego svi vaši
prethodnici godinama ranije.
= Drago mi je što ste mi to rekli, a razlog vjerojatno leži u tome da
se već pet godina bavim regijom i stalo mi je da stvari krenu
nabolje, a da mi se čini kako mogu postići nešto više.
- Vjerojatno se u dvije i po godine postojanja Pakta stabilnosti i
nisu moglo očekivati brzi rezultati, ali zar se i vama ne čini da su
stvari išle malo presporo?
= Ne. Nije lako postići brze rezultate u uvjetima u kojima je Pakt
stabilnosti osnovan kao krizni menadžment, u regiji u kojoj je
upravo bio završen rat u Bosni, trajao onaj na Kosovu, slijedila je
kriza u Makedoniji... Mora se priznati da su i Europska unija i
međunarodna zajednica uvijek iznova bile suprostavljene, s
konkretnim slučajevima u kojima se moralo nešto novo učiti. I u tom
smislu je pozitivno osnivanje Pakta stabilnosti kao nove europske
perspektive koju je Unija otvorila regiji, ali i druge zemlje poput
SAD-a, Kanade i Japana, koje novcem pomažu da se stanje popravi.
Organizaciji treba vremena da se uhoda, ali dajem i vama za pravo - i
sam bih želio da je nekoliko projekata brže i bolje realizirano.
- Zemlje jugoistočne Europe na različitom su stupnju razvitka, kako
politički tako i ekonomski. Kako je u tim uvjetima uopće moguće
djelovati?
= Ali mi to moramo jer se regija izvana promatra kao cjelina. Ako ste
u potrazi za ulagačima u istok Europe, oni vas ne pitaju za
različitosti u regiji, osobito ne političku, oni to promatraju kao
cjelinu. I to je sastavni dio ukupne globalizacije. Jako je važno
nadići granice koje štete poslu, i o tome države članice moraju
dobro razmisliti. Moramo se pomiriti s činjenicom da imamo
različite situacije, od suverenih zemalja do kvazi protektorata, a
premošćivanje razlika i jeste zadatak Pakta stabilnosti.
- Kako doći do ujednačenog i stabilnog tržišta, na primjer?
= Nema alternative toj činjenici. Europska perspektiva u regiji
moguća je samo ako se tržište ujedini. Mi računamo s tim da će do
kraja ove godine između svih zemalja u regiji biti potpisani
ugovori o slobodnoj trgovini, tako da početkom sljedeće godine
zapravo imamo jugoistočnu Europu kao zonu slobodne trgovine.
- Neki ugovori već postoje, ali unatoč tomu imali smo u posljednje
vrijeme naftni rat između Sarajeva i Zagreba. Kako se boriti protiv
takvih stanja?
= Pakt stabilnosti, nažalost, nema tu moć. To je zadatak svake
pojedinačne zemlje u regiji, ali stanje poput ovog posljednjeg
normalno je i u razvijenim europskim zemljama. Ono što mi možemo je
ukazivati i učiti iz pozitivnih primjera.
- Kriminal i korupcija ekonomske su metode koje još uvijek vladaju
Balkanom.
= Točno, i s tim u vezi iskustva su nam vrlo gorka. Nimalo bezazlena
je količina kriminala i korupcije u jugoistočnoj Europi. Ali istina
je također da mnogi izvan regije zarađuju na tome velike novce. Zato
bi vlade tih zemalja trebalo na neki način podržati u borbi protiv
tih pojava, jer nisu samo u pitanju domaći, lokalni kriminalci,
nego i oni koji dolaze izvana. To je u suštini i globalni problem
koji pokušavamo razriješiti s Centrom za borbu protiv
organiziranog kriminala u Bukureštu gdje predstavnici dvanaest
zemalja regije na jednom mjestu skupljaju i razmjenjuju
informacije o kriminalcima, putovima kriminala. Trenutno smo na
primjer najviše zabavljeni trgovinom droge i oružja. Centar je
organiziran poput izbačenog odjela Eurointerpola, našim
informacijama mi zapravo hranimo vlade podacima koji su im nužni u
borbi protiv kriminala po principu pomoći i samopomoći.
- U Paktu stabilnosti stalno se ponavlja kako je nužno jače
povezivanje zemalja u regiji. Za Hrvatsku to ponekad zvuči kao
ponovno ujedinjenje nakon čega se iz Zagreba čuje: mi nismo
Balkan.
= Geografski gledano Hrvatska je u pravu. Jedan dio te zemlje
pripada srednjoj Europi. Ali svi mi imamo susjede, a sa susjedima se
mora živjeti. A uvjeti života mog susjeda identični su mojima. Ako
izbije požar u kući do mene i moje je imanje ugroženo. I u tom pravcu
ide i naš angažman. Nas ne interesira tko gdje pripada nego kako
postići stabilnost u regiji. Ja sam Austrijanac, ali sam ovisan od
stabilnosti u Mađarskoj, Sloveniji, Češkoj Republici, kao što i
moji susjedi ovise o stabilnosti Austrije. Ja razumijem Hrvatsku
koja je značajno napredovala, ali dalje perspektive su integracija
u Europsku uniju, a do tog cilja dolazi se preko susjeda.
- U Paktu stabilnosti odavno vrijedi kako je Srbija dobrodošla.
Kakav status ima Kosovo?
= Oni su nužni kao članovi Pakta stabilnosti. Mi s nestrpljenjem
očekujemo da se napokon oformi kosovska vlada kako bismo mogli
uključiti taj dio regije u cjelini. Bez vlade ne možemo poduzeti
nikakve konkretne mjere.
- Tko će biti partneri za razgovor, članovi kosovske vlade ili
predstavnici UNMIK-a?
= I članovi kosovske Vlade i predstavnici UNMIK-a. Sličan je slučaj
s BiH, gdje su na istom zadatku partneri Ured visokog predstavnika i
članovi bosanskohercegovačke vlade.
- Tko je po vašem mišljenju, gospodine Busek, najbliži Europskoj
uniji?
= Prije ostalih Rumunjska i Bugarska. Potom, po mom osobnom
mišljenju, Hrvatska. Ja naime očekujem da Hrvatska vrlo brzo
prijeđe u status kandidata.
- A kad već o osobnim stavovima govorimo, kako procjenjujete
bosanskohercegovačku situaciju?
= Ona vrlo ovisi rezultatima ustavnih reformi koje su u tijeku i
kojima je cilj ponovno ujedinjenje zemlje. Ono na što ćemo mi
posebno obratiti pozornost je gospodarsko jedinstvo. Prirodno je
očekivati da će se međunarodna pomoć korak po korak smanjivati i
onda će trebati živjeti od vlastitog rada. Lokalne vlasti su
zadužene za političke, mi ćemo se pobrinuti za poboljšanje
gospodarskih uvjeta.
- Što će se desiti unutar Pakta stabilnosti ukoliko na proljeće u
Makedoniji ponovno izbiju nemiri?
= Naravno da se oružjem ne može osigurati nikakva budućnost te
zemlje, nego međuetničkim dijalogom. U Paktu stabilnosti pružit
ćemo svaku pomoć koja se od nas zahtijeva, ali stvarna moć je u
građanima te zemlje. Jedino oni mogu svoju situaciju razriješiti.
- Makedonci strahuju da bi njihovi susjedi mogli u nekoj situaciji
ostvariti svoje davnašnje teritorijalne pretenzije. Razmišljate
li o sazivanju internacionalne konferencije na kojoj bi bili
potvrđeni principi nepovredivosti granica?
= Međunarodna konferencija u tom slučaju nije potrebna.
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju čvrsto određuje da
promjene granica nisu moguće, osobito ne oružjem i ratom. Uz to
europske integracije vode u potpuno suprotnom pravcu, prema
granicama koje slabe, a ne jačaju. Rasprava o svemu ovome potpuno je
dakle besmislena.
Na kraju našeg razgovora šef Pakta stabilnosti jugoistočne Evrope
Erhard Busek uputio je poruku našim slušateljima u BiH, Crnoj Gori,
Hrvatskoj, na Kosovu i Makedoniji:
= Ova regija vrlo je važan dio Europe. Ja ću učiniti sve što je
moguće da i ostatak Europljana postane potpuno svjesno te
činjenice. Ja vjerujem da će naš dalji put prema europskim
integracijama time biti i olakšan. Kad čujem izjavu da nakon 11.
rujna ova regija više nije zanimljiva, uvijek odgovaram ? pogreška.
Potpuno suprotno, cijeli proces globalizacije prelama se na
događajima u jugoistočnoj Europi.
(RFE)