U 2001. RAST IZVOZA 5,1 POSTO, A UVOZA 14,7 POSTO U 2001. RAST IZVOZA 5,1 POSTO, A UVOZA 14,7 POSTO Hrvatska je u prošloj godini izvezla roba u vrijednosti 4,66 milijardi dolara, što je 5,1 posto više nego li 2000., dok je uvoz
povećan za 14,7 posto i premašio je iznos od 9 milijardi dolara (9,04 milijarde dolara), privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je u prošloj godini zabilježen izuzetno visok deficit u robnoj razmjeni od gotovo 4,4 milijarde dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je tek 51,5 posto. Preliminarni podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da je u prošloj godini više od polovice izvoza ostvareno izvozom nakon unutarnje proizvodnje, što znači nakon doradnih, ili tzv. lohn poslova. U prošloj je godini tako vrijednost izvoza nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) porasla za čak 51,6 posto u odnosu na godinu prije, i s iznosom 2,63 milijarde dolara udio tog izvoza u ukupnom se izvozu povećao na 56,5 posto. Udio pak redovitog izvoza, s vrijednošću od 1,74 milijarde dolara, pao je na 37,3 posto (2000. udio je bio 40,9 posto). Glavninu hrvatskog izvoza ostvaruje prerađivačka industrija, i u prošloj je godini vrijednost izvoza te djelatnosti iznosila 4,41 milijarde dolara, što je 3,6 posto više nego u 2000. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz bilježi brodogradnja, koja se
U 2001. RAST IZVOZA 5,1 POSTO, A UVOZA 14,7 POSTO
Hrvatska je u prošloj godini izvezla roba u vrijednosti 4,66
milijardi dolara, što je 5,1 posto više nego li 2000., dok je uvoz
povećan za 14,7 posto i premašio je iznos od 9 milijardi dolara
(9,04 milijarde dolara), privremeni su podaci Državnog zavoda za
statistiku. Tako je u prošloj godini zabilježen izuzetno visok
deficit u robnoj razmjeni od gotovo 4,4 milijarde dolara, a
pokrivenost uvoza izvozom bila je tek 51,5 posto. Preliminarni
podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da je u prošloj
godini više od polovice izvoza ostvareno izvozom nakon unutarnje
proizvodnje, što znači nakon doradnih, ili tzv. lohn poslova. U
prošloj je godini tako vrijednost izvoza nakon unutarnje
proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) porasla za čak 51,6
posto u odnosu na godinu prije, i s iznosom 2,63 milijarde dolara
udio tog izvoza u ukupnom se izvozu povećao na 56,5 posto. Udio pak
redovitog izvoza, s vrijednošću od 1,74 milijarde dolara, pao je na
37,3 posto (2000. udio je bio 40,9 posto). Glavninu hrvatskog
izvoza ostvaruje prerađivačka industrija, i u prošloj je godini
vrijednost izvoza te djelatnosti iznosila 4,41 milijarde dolara,
što je 3,6 posto više nego u 2000. U okviru prerađivačke industrije
vrijednosno najveći izvoz bilježi brodogradnja, koja se
statistički vodi pod proizvodnjom ostalih prijevoznih sredstava.
Tako je u prošloj godini izvoz ostalih prijevoznih sredstava
iznosio više od 728 milijuna dolara, što je 13,8 posto više nego
2000. godine. Porast izvoza u prošloj godini bilježe i neke druge
značajnije grane prerađivačke industrije, kao npr. proizvodnja
hrane i pića (13,7 posto), proizvodnja tekstila (10,7 posto),
proizvodnja strojeva i uređaja (10,7 posto), ili proizvodnja
namještaja (16 posto više nego 2000.). No, pad izvoza u prošloj
godini bilježi za Hrvatsku važna kemijska industrija, a njen izvoz
od 471 milijun dolara za 11,9 posto je manji nego li 2000. godine.
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj
klasifikaciji najveći dio izvoza i uvoza odnosi se strojeve i
transportne uređaje te mineralna gnojiva i maziva. Hrane (i živih
životinja), pak, Hrvatska je prošle godine izvezla u ukupnom iznosu
od 322,5 milijuna dolara, ili 18 posto više nego godinu dana ranije,
a uvezla duplo više od toga, 691,14 milijuna dolara ili 24,3 posto
više. U tome segmentu uočljiv je pad izvoza (za 10,9 posto) te
porast uvoza (za 11 posto) mesa i mesnih prerađevina. Također,
izvoz žitarica i proizvoda od žitarica smanjen je za 2,2 posto, dok
je uvoz tih proizvoda lani povećan za čak 88,2 posto. U redoslijedu
najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske prošle
godine nije bilo značajnijih promjena. Najznačajniji
vanjskotrgovinski partner i nadalje je Italija, sa 1,1 milijardu
dolara vrijednim izvozom te 1,5 milijardi dolara uvoza. Slijedi
Njemačka, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 688,9 milijuna
dolara, dok je uvoz iz te zemlje dosegao 1,54 milijardi
dolara.Zemlje Europske unije tako ostaju glavno tržište za
hrvatske proizvode - vrijednost izvoza na ta tržišta prošle je
godine povećana za 5,4 posto, na 2,55 milijardi dolara. Također,
proizvodi iz tih zemalja najčešći su uvozni artikli - uvoz je
povećan za 15,9 posto, na 5,06 milijardi dolara. U zemlje CEFTA-e,
pak, Hrvatska je prošle godine izvezla roba ukupne vrijednosti
565,7 milijuna dolara (pad od 7,6 posto), a uvezla za 1,4 milijarde
dolara (porast od 21,3 posto). Među njima, najznačajniji uvoznik
naših proizvoda bila je Slovenija (426,1 milijun dolara), iako je
izvoz u odnosu na 2000. smanjen za 11,2 posto. Uvoz iz Slovenije,
pak, povećan je za 13,6 posto, na 711,56 milijuna dolara. Još jedna
od susjednih zemalja u koju je 2001. izvoz smanjen, a iz koje je uvoz
povećan jest Mađarska. Naime, dok je vrijednost izvoza pala za 5,4
posto, na 56,7 milijuna dolara, vrijednosti uvoza povećana je za
29,5 posto, na 238 milijuna dolara. Hrvatski izvoz u Bosnu i
Hercegovinu, pak, prošle je godine povećan za 13,1 posto, na 559,6
milijuna dolara, dok je uvoz iz te zemlje porastao za 55,2 posto, na
126,7 milijuna dolara. Višak u razmjeni Hrvatska je zabilježila i u
vanjskoj trgovini sa Jugoslavijom - vrijednost izvoza povećana je
za 36,9 posto, na 146,8 milijuna dolara, dok je uvoz povećan za 28,2
posto, na 39,2 milijuna dolara.