FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

U 2001. RAST IZVOZA 5,1 POSTO, A UVOZA 14,7 POSTO

U 2001. RAST IZVOZA 5,1 POSTO, A UVOZA 14,7 POSTO U 2001. RAST IZVOZA 5,1 POSTO, A UVOZA 14,7 POSTO Hrvatska je u prošloj godini izvezla roba u vrijednosti 4,66 milijardi dolara, što je 5,1 posto više nego li 2000., dok je uvoz povećan za 14,7 posto i premašio je iznos od 9 milijardi dolara (9,04 milijarde dolara), privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je u prošloj godini zabilježen izuzetno visok deficit u robnoj razmjeni od gotovo 4,4 milijarde dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je tek 51,5 posto. Preliminarni podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da je u prošloj godini više od polovice izvoza ostvareno izvozom nakon unutarnje proizvodnje, što znači nakon doradnih, ili tzv. lohn poslova. U prošloj je godini tako vrijednost izvoza nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) porasla za čak 51,6 posto u odnosu na godinu prije, i s iznosom 2,63 milijarde dolara udio tog izvoza u ukupnom se izvozu povećao na 56,5 posto. Udio pak redovitog izvoza, s vrijednošću od 1,74 milijarde dolara, pao je na 37,3 posto (2000. udio je bio 40,9 posto). Glavninu hrvatskog izvoza ostvaruje prerađivačka industrija, i u prošloj je godini vrijednost izvoza te djelatnosti iznosila 4,41 milijarde dolara, što je 3,6 posto više nego u 2000. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz bilježi brodogradnja, koja se
U 2001. RAST IZVOZA 5,1 POSTO, A UVOZA 14,7 POSTO Hrvatska je u prošloj godini izvezla roba u vrijednosti 4,66 milijardi dolara, što je 5,1 posto više nego li 2000., dok je uvoz povećan za 14,7 posto i premašio je iznos od 9 milijardi dolara (9,04 milijarde dolara), privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je u prošloj godini zabilježen izuzetno visok deficit u robnoj razmjeni od gotovo 4,4 milijarde dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je tek 51,5 posto. Preliminarni podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da je u prošloj godini više od polovice izvoza ostvareno izvozom nakon unutarnje proizvodnje, što znači nakon doradnih, ili tzv. lohn poslova. U prošloj je godini tako vrijednost izvoza nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) porasla za čak 51,6 posto u odnosu na godinu prije, i s iznosom 2,63 milijarde dolara udio tog izvoza u ukupnom se izvozu povećao na 56,5 posto. Udio pak redovitog izvoza, s vrijednošću od 1,74 milijarde dolara, pao je na 37,3 posto (2000. udio je bio 40,9 posto). Glavninu hrvatskog izvoza ostvaruje prerađivačka industrija, i u prošloj je godini vrijednost izvoza te djelatnosti iznosila 4,41 milijarde dolara, što je 3,6 posto više nego u 2000. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz bilježi brodogradnja, koja se statistički vodi pod proizvodnjom ostalih prijevoznih sredstava. Tako je u prošloj godini izvoz ostalih prijevoznih sredstava iznosio više od 728 milijuna dolara, što je 13,8 posto više nego 2000. godine. Porast izvoza u prošloj godini bilježe i neke druge značajnije grane prerađivačke industrije, kao npr. proizvodnja hrane i pića (13,7 posto), proizvodnja tekstila (10,7 posto), proizvodnja strojeva i uređaja (10,7 posto), ili proizvodnja namještaja (16 posto više nego 2000.). No, pad izvoza u prošloj godini bilježi za Hrvatsku važna kemijska industrija, a njen izvoz od 471 milijun dolara za 11,9 posto je manji nego li 2000. godine. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji najveći dio izvoza i uvoza odnosi se strojeve i transportne uređaje te mineralna gnojiva i maziva. Hrane (i živih životinja), pak, Hrvatska je prošle godine izvezla u ukupnom iznosu od 322,5 milijuna dolara, ili 18 posto više nego godinu dana ranije, a uvezla duplo više od toga, 691,14 milijuna dolara ili 24,3 posto više. U tome segmentu uočljiv je pad izvoza (za 10,9 posto) te porast uvoza (za 11 posto) mesa i mesnih prerađevina. Također, izvoz žitarica i proizvoda od žitarica smanjen je za 2,2 posto, dok je uvoz tih proizvoda lani povećan za čak 88,2 posto. U redoslijedu najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske prošle godine nije bilo značajnijih promjena. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner i nadalje je Italija, sa 1,1 milijardu dolara vrijednim izvozom te 1,5 milijardi dolara uvoza. Slijedi Njemačka, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 688,9 milijuna dolara, dok je uvoz iz te zemlje dosegao 1,54 milijardi dolara.Zemlje Europske unije tako ostaju glavno tržište za hrvatske proizvode - vrijednost izvoza na ta tržišta prošle je godine povećana za 5,4 posto, na 2,55 milijardi dolara. Također, proizvodi iz tih zemalja najčešći su uvozni artikli - uvoz je povećan za 15,9 posto, na 5,06 milijardi dolara. U zemlje CEFTA-e, pak, Hrvatska je prošle godine izvezla roba ukupne vrijednosti 565,7 milijuna dolara (pad od 7,6 posto), a uvezla za 1,4 milijarde dolara (porast od 21,3 posto). Među njima, najznačajniji uvoznik naših proizvoda bila je Slovenija (426,1 milijun dolara), iako je izvoz u odnosu na 2000. smanjen za 11,2 posto. Uvoz iz Slovenije, pak, povećan je za 13,6 posto, na 711,56 milijuna dolara. Još jedna od susjednih zemalja u koju je 2001. izvoz smanjen, a iz koje je uvoz povećan jest Mađarska. Naime, dok je vrijednost izvoza pala za 5,4 posto, na 56,7 milijuna dolara, vrijednosti uvoza povećana je za 29,5 posto, na 238 milijuna dolara. Hrvatski izvoz u Bosnu i Hercegovinu, pak, prošle je godine povećan za 13,1 posto, na 559,6 milijuna dolara, dok je uvoz iz te zemlje porastao za 55,2 posto, na 126,7 milijuna dolara. Višak u razmjeni Hrvatska je zabilježila i u vanjskoj trgovini sa Jugoslavijom - vrijednost izvoza povećana je za 36,9 posto, na 146,8 milijuna dolara, dok je uvoz povećan za 28,2 posto, na 39,2 milijuna dolara.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙