CRKVENAC: EFIKASNIJE TROŠENJE DRŽAVNOG NOVCA

CRKVENAC: EFIKASNIJE TROŠENJE DRŽAVNOG NOVCA Obveze državnog proračuna sve se više obavljaju izravno iz Državne riznice, a obveza da izravni proračunski korisnici otvore račun u Hrvatskoj poštanskoj banci treba unaprijediti efikasnije trošenje novca poreznih obveznika, izjavio je danas ministar financija Mato Crkvenac. Velik broj transakcija proračuna, u Ministarstvu procjenjuju oko 90 posto rashoda, izvodi se danas izravno iz Državne riznice prema krajnjem korisniku. Tako se obavljaju sve isplate plaća korisnicima proračuna (iz riznice izravno na osobne račune zaposlenika u banku po njihovu izboru), izravno se plaćaju i sva kapitalna ulaganja, svi dobavljači u iznosima iznad 200.000 kuna, tzv. fondovi solidarnosti, kao npr. za elementarne nepogode, te sva plaćanja koja idu preko prijelaznog računa (za npr. dobavljače). Za ostala plaćanja, a to je manji iznos za tekuće poslovanje, kao npr. za blagajne putem kojih se isplaćuju službena putovanja i neki slični troškovi proračunski korisnici trebaju do konca veljače, odnosno do 1. ožujka otvoriti depozitni račun kod Hrvatske poštanske banke (HPB). Ministarstvo financija obvezalo je, naime, ministarstva, tijela državne uprave i pravosuđa, centre za socijalnu skrb, zavode za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te za zapošljavanje, kao i dva novoosnovana fonda (za razvoj i zapošljavanje i za regionalni razvoj) koji su imali depozitne račune u Hrvatskoj narodnoj banci da otvore novi račun u HPB-u. Ustanove koje su decentralizirane (osnovne i srednje škole, đački i domovi umirovljenika), kao i ustanove koje ostvaruju prihode i iz vlastite djelatnosti iz više izvora (npr. fakulteti, instituti, ustanove u sustavu zdravstva i kulture, koje se financiraju iz proračuna lokalnih jedinica) mogu otvoriti račun u bilo kojoj poslovnoj banci, ali samo jedan račun o čemu su dužni izvijestiti Ministarstvo financija. Crkvenac ističe da je svrha tih mjera unaprijediti efikasnost trošenja novca poreznih obveznika. Objašnjava da kao ministar financija, koji zastupa porezne obveznike, ima pravo kao i svaki depozitar birati banku preko koje će izvršavati određene obveze proračuna, a vodeći računa o interesima poreznih obveznika. HPB taj posao može obaviti efikasno, a kako je riječ o državnoj banci, ako time ostvari profit to će biti prihod državnog proračuna, kaže Crkvenac. Ističe također da je riječ o odgovornijem odnosu prema novcu poreznih obveznika. Izravnim isplatama iz Državne riznice i otvaranjem samo jednog računa u HPB-u onemogućuje se da korisnici proračuna, kao neka ministarstva do sada, često u banci ili u više banaka imaju velike iznose novca, a onda traže sredstva od proračuna. A državni proračun istodobno mora od banaka vrlo skupo posuđivati novac putem trezorskih zapisa, objašnjava Crkvenac. Umjesto toga korisnici proračuna imate će samo jedan račun u HPB-u koji će svakodnevno biti na uvidu Državnoj riznici. Ustanove koje su decentralizirane, koje ostvaruju i vlastite prihode, ili ih financiraju lokalne jedinice moći će imati samo jedan račun u banci u kojoj žele, o čemu moraju izvijestiti Ministarstvo. Naime, i te ustanove u velikoj mjeri koriste državni novac, a Ministarstvu je stalo i do toga da zna koliko one imaju vlastitih prihoda.