ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Prema operativnom planu proljetne sjetve u Hrvatskoj će se zasijati ukupno 729.860 hektara (ha) proljetnih kultura pri čemu najveći dio otpada na kukuruz kojeg će biti zasijano na 392.500 ha.
ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Prema operativnom planu proljetne
sjetve u Hrvatskoj će se zasijati ukupno 729.860 hektara (ha)
proljetnih kultura pri čemu najveći dio otpada na kukuruz kojeg će
biti zasijano na 392.500 ha.#L#
Od spomenutih površina u sustavu poticaja se nalazi 51,45 posto
sjetvenih površina, što je porast u odnosu na prošlu godinu kada je
u sustavu poticaja bilo 48,82 posto sjetvenih površina, podaci su
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
Planom proljetne sjetve za ovu godinu planirane površine povećane
su za 6.850 ha ili 0,95 posto u odnosu na prošlu godinu.
Osim kukuruza planira se zasijati 56.700 ha krumpira (7.740 ha
manje nego lani), 36.460 ha žitarica (raž, ječam pivarski i ječam
stočni, zob), 25.000 ha šećerne repe (tisuću ha manje), 28.000 ha
suncokreta (tri tisuće ha više), 55.000 ha soje (pet tisuća ha više)
itd.
Potrebna ukupna financijska sredstva za proljetnu sjetvu 2002.
godine za kulture koje su u sustavu poticaja (zob, pivarski ječam,
kukuruz, šećerna repa, suncokret, soja) iznose 495.750.000 kuna.
Poticaji će se isplaćivati iz proračunskih sredstava Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva izravno na račune korisnika poticaja i to
prvi dio u vrijednosti od 247.875.000 kuna do sredine ožujka te
drugi dio u vrijednosti od 247.875.000 kuna u razdoblju listopad-
studeni, odnosno nakon žetve i ubiranja kasnih usjeva.
Predviđa se da će se kroz sustav poticaja po hektaru proizvodne
površine u ovoj godini zasnovati proizvodnja na 375.000 ha. U
odnosu na program proljetne sjetve u prošloj godini (u sistemu
poticaja bilo je 353.000 ha), sjetvene površine u sustavu poticaja
u ovoj su godini veće za 22.500 ha ili 6,37 posto.
Za proljetnu sjetvu biti će najvećim dijelom osigurano sjeme iz
domaće proizvodnje. Za sjetvu suncokreta nedostajat će oko 50 posto
potrebnih količina sjemena, a za planirani obujam sjetve konzumnog
krumpira nedostajat će 80 posto sjemena. Nedostatne će količine
biti potrebno uvesti. Procjenjuje se također da će nedostajati i
stanovita količina određenih vrsta sjemena krmnog bilja i povrća.
Sukladno planiranim ukupnim sjetvenim površinama očekuje se da će
proizvodnja 1.962.500 tona kukuruza zadovoljiti domaće potrebe.
Proizvodnja šećerne repe od 1.050.000 tona osigurat će proizvodnju
šećera od 131.250 tona, što čini 85,85 posto od agregatne potrošnje
šećera u Hrvatskoj koja obuhvaća i potrošnju za potrebe konditora,
proizvođača sokova i ostalih industrijskih proizvođača. Na
predviđenim površinama očekuje se proizvodnja zrna suncokreta i
soje (za proizvodnju sirovog ulja) u količini od 147.400 tona, što
uz očekivanu proizvodnju uljane repice od 30.503 tona osigurava
ukupno 177.903 tona zrna uljarica. Iz navedene se proizvodnje
uljarica može očekivati 53.206 tona sirovog ulja što predstavlja
78,82 posto godišnjih potreba Hrvatske. Preostalih 46.200 tona
sojinog zrna upotrijebit će se za ishranu stoke. Proizvodnja od
devet tisuća tona duhana osigurat će 74,94 posto godišnjih potreba,
dok predviđena proizvodnja krumpira od 549.990 tona osigurava
količine za 58,20 posto veće od agregatne potrošnje.
Bilancom utvrđene količine, odnosno godišnje hrvatske potrebe ne
obvezuju državu da osigura nedostatne količine. To znači,
pojasnili su u Ministarstvu, da će prerađivači sukladno cijenama
roba na domaćem tržištu te u interesu vlastitog profita sami
odlučivati koje će količine izvesti, odnosno uvesti za svoje
potrebe.
Što se tiče potreba mineralnih gnojiva, za provođenje proljetne
sjetve i prihranu ozimih usijeva trebat će osigurati oko 350 tisuća
tona mineralnih gnojiva, od čega 130 tisuća tona KAN-a, UREA 50
tisuća tona i NPK 170 tisuća tona, što je obzirom na proizvodne i
manipulativne kapacitete kutinske Petrokemije moguće proizvesti i
distribuirati do krajnjeg korisnika do kraja planiranih rokova
sjetve. Ukoliko dođe do nedostatka određenih količina i vrsta
gnojiva bit će uvezeni. Za potrebe sjetve osigurane su i dovoljne
količine sredstava za zaštitu bilja, a procjenjuje se da bi za
izvršenje agrotehničkih radnji u proljetnoj sjetvi bilo potrebno
58 milijuna litara disel goriva, od čega za kulture u sustavu
poticaja 30 milijuna litara disel goriva obojenog plavom bojom.
(Hina) tp ds