PEKING, 19. veljače (Hina/AFP) - Kina se sprema ovoga tjedna prostrti crveni tepih pred američkog predsjednika Georgea W. Busha koji će tu zemlju posjetiti točno 30 godina nakon povijesnog posjeta njegovog prethodnika Richarda Nixona
čiji je posjet Kini i susret s Mao Tse-tungom tada označio prekretnicu u američko-kineskim odnosima.
PEKING, 19. veljače (Hina/AFP) - Kina se sprema ovoga tjedna
prostrti crveni tepih pred američkog predsjednika Georgea W. Busha
koji će tu zemlju posjetiti točno 30 godina nakon povijesnog
posjeta njegovog prethodnika Richarda Nixona čiji je posjet Kini i
susret s Mao Tse-tungom tada označio prekretnicu u američko-
kineskim odnosima.#L#
Bushov posjet, koji se ponovno može tumačiti kao prekretnica,
trebao bi otvoriti put odnosima motiviranim vojnom strategijom i
ekonomskim interesima. Posjetom bi se mogle testirati i granice
spektakularne američko-kineske pomirbe rođene iz borbe protiv
terorizma nakon atentata na SAD 11. rujna.
Sjedinjene Države i Kina imaju poprilično neuravnoteženu povijest
međusobnih odnosa.
Godine 1950., nakon upada Sjeverne Koreje na jug poluotoka, kada se
Kina stavila na stranu sjevera, otvorena su neprijateljstva između
Pekinga i Washingtona, koja su se pogoršala kada su Sjedinjene
Države poslale snage u Vijetnam.
Povijesnim Nixonovim posjetom 1972. odnosi su krenuli putem
normalizacije, a diplomatski su odnosi uspostavljeni 1979.
godine.
Nakon događaja na Trgu nebeskog mira 1989. godine, kada su kineske
vlasti u krvi ugušile demokratski prosvjed 4. lipnja, opasno su se
narušili odnosi koji su nakon toga ipak više-manje krenuli uzlaznom
putanjom - sve do bombardiranja SRJ 1999. i prošlogodišnje krize
oko američkog špijunskog zrakoplova koji je nakon sudara s kineskim
lovcem bio prisiljen sletjeti na kineski teritorij.
Atentati na SAD 11. rujna ponovno su pokrenuli američko-kineske
odnose nakon što se Peking bezrezervno stavio na stranu
antiterorističke koalicije.
"Kina je postala realističnija u svojem načinu postizanja ciljeva.
Činiti kao i druge zemlje, ponašajući se kao odgovornija sila je
učinkovitije", smatra analitičar Paul Harris sa sveučilišta
Lingnan u Hong Kongu.
"Kina želi ojačati svoj međunarodni položaj, ne želi da je se vidi
kao dio proširene 'osovine zla' već kao zemlju koja doprinosi
rješenju", dodao je.
Međutim, ni u ovom trenutku odnosi dvije zemlje nisu bez sjena i
spornih tema. Amerika ne gleda s odobravanjem na pitanje ljudskih
prava i vjerskih sloboda u Kini, a Peking se opire američkom
hegemonizmu i kritizira američku prodaju oružja Tajvanu.
Kina također nije zadovoljna nedavnom američkom izjavom da Iran,
Irak i Sjeverna Koreja, čiji je Kina tradicionalni saveznik,
predstavljaju "osovinu zla".
U četvrtak bi u Pekingu, tijekom posjeta koji će trajati tridesetak
sati, američki predsjednik trebao glavni dio razgovora voditi sa
svojim domaćinom Jiang Zeminom, iako se govori da bi mogao
neslužbeni dio razgovora voditi i s potpredsjednikom Hu Jintaoom
koji bi u jesen trebao naslijediti sadašnjeg šefa države.
(Hina) maš dh