ZAGREB, 18. veljače (Hina)ZAGREB - Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske u ponedjeljak u priopćenju ističe da su odnosi sa susjednom BiH jedan od glavnih prioriteta hrvatske vanjske politike. "Vlada Republike Hrvatske čini
i činit će sve kako bi pridonijela što boljem funkcioniranju središnjih ustanova Bosne i Hercegovine i svi njeni potezi bit će usmjereni tom cilju. Zbog važnosti trenutka u Bosni i Hercegovini, u svjetlu ustavnih promjena, Vlada RH nastoji sve raditi transparentno i u suglasnosti s drugom stranom", naglašava se u priopćenju hrvatskog MVP-a. Prema navodima MVP-a, održavaju se formalni i neformalni kontakti, prije svega sa središnjim političkim tijelima BiH, s predstavnicima Hrvata u tim tijelima, kao i s drugim relevantnim čimbenicima političke scene u BiH. LJUBLJANA - Na stručnom sastanku o tranzitu nafte i opasnih tvari idućeg ponedjeljka u Ljubljani Slovenija će od Hrvatske zatražiti da opozove mjere koje se odnose na hrvatsku uredbu o provozu tih tvari hrvatskim cestama, izjavio je u ponedjeljak za slovenski radio podtajnik u slovenskom ministarstvu gospodarstva Dimitrij Grčar. Slovenski mediji ocijenili su, pozivajući se na neslužbene izvore, da bi nastavak mjera izazvao pad konkurentnosti slovenskih proizvoda na tržištima jugoistočne Europe, što bi na godišnjoj
ZAGREB, 18. veljače (Hina)
ZAGREB - Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske u
ponedjeljak u priopćenju ističe da su odnosi sa susjednom BiH jedan
od glavnih prioriteta hrvatske vanjske politike. "Vlada Republike
Hrvatske čini i činit će sve kako bi pridonijela što boljem
funkcioniranju središnjih ustanova Bosne i Hercegovine i svi njeni
potezi bit će usmjereni tom cilju. Zbog važnosti trenutka u Bosni i
Hercegovini, u svjetlu ustavnih promjena, Vlada RH nastoji sve
raditi transparentno i u suglasnosti s drugom stranom", naglašava
se u priopćenju hrvatskog MVP-a. Prema navodima MVP-a, održavaju se
formalni i neformalni kontakti, prije svega sa središnjim
političkim tijelima BiH, s predstavnicima Hrvata u tim tijelima,
kao i s drugim relevantnim čimbenicima političke scene u BiH.
LJUBLJANA - Na stručnom sastanku o tranzitu nafte i opasnih tvari
idućeg ponedjeljka u Ljubljani Slovenija će od Hrvatske zatražiti
da opozove mjere koje se odnose na hrvatsku uredbu o provozu tih
tvari hrvatskim cestama, izjavio je u ponedjeljak za slovenski
radio podtajnik u slovenskom ministarstvu gospodarstva Dimitrij
Grčar. Slovenski mediji ocijenili su, pozivajući se na neslužbene
izvore, da bi nastavak mjera izazvao pad konkurentnosti slovenskih
proizvoda na tržištima jugoistočne Europe, što bi na godišnjoj
razini izazvalo štete od "više desetaka milijuna eura". U
međuvremenu, slovenska će vlada nastaviti ovoga tjedna s
prikupljanjem podataka o šteti koja je nanijeta slovenskim
poduzećima nakon hrvatske uredbe o provozu nafte i derivata.
BRUXELLES - Petnaest zemalja članica EU složilo se oko financiranja
europskih policijskih snaga koje će biti upućene u BiH kako bi
zamijenile sadašnju UN-ovu policiju, izjavio je u ponedjeljak u
Bruxellesu na marginama sastanka Vijeća ministara francuski
ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine. Financiranje snaga od
500 ljudi bilo je posljednjom preprekom koju je trebalo savladati
da bi Europska unija dala zeleno svjetlo za slanje svojih
policajaca. Te će snage zamijeniti postojeće UN-ove policijske
snage 1. siječnja 2003. godine.
SARAJEVO/BRUXELLES - Visoki međunarodni predstavnik za Bosnu i
Hercegovinu Wolfgang Petritsch potvrdio je u ponedjeljak kako će
krajem svibnja napustiti tu dužnost na kojoj je proveo protekle
dvije i pol godine. U govoru pred Vijećem ministara Europske unije
(EU), koje je zasijedalo u Bruxellesu, Petritsch je ocijenio kako
je Ured Visokog predstavnika za BiH (OHR) u proteklih šest godina
"stvarao povijest", istaknuvši pri tom kako je posao kojega
trenutačno obavlja za njega osobno bio "najfascinantiji izazov" s
kojim se ikada suočio. "S dužnosti ću otići krajem svibnja. Siguran
sam da će moj nasljednik, uz vašu stalnu potporu, nastaviti graditi
na čvrstim temeljima koje smo zajedno postavili", kazao je
Petritsch visokim dužnosnicima EU. Prema ranijoj odluci Vijeća za
provedbu mira u BiH (PIC), Petritscha će na mjestu Visokog
predstavnika za BiH naslijediti nekadašnji vođa britanskih
liberala Paddy Ashdown.
BRUXELLES - Prošle godine u BiH ostvaren je napredak u povratku
izbjeglica što pokazuje da idejni začetnici etničkog čišćenja nisu
uspjeli u svom naumu, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu visoki
predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petrisch. "Nakon
završetka rata u BiH se vratilo 830.000 izbjeglica, a samo protekle
godine vratilo se 100.000 ljudi i to u područja gdje su manjina",
rekao je Petrisch na konferenciji za novinare. "To pokazuje da
idejni začetnici etničkog čišćenja nisu pobijedili", dodao je.
BEOGRAD - Bivši vojni zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić,
protiv kojega je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na tlu
bivše Jugoslavije (ICTY) podigao optužnicu, ne nalazi se u SRJ,
rekao je u ponedjeljak jugoslavenski predsjednik Vojislav
Koštunica. "Prema informacijama koje mi je dostavila vojska,
Mladić se ne nalazi na teritoriju naše zemlje", rekao je Koštunica
na konferenciji za novinare u Beogradu. Jugoslavenski predsjednik
također je demantirao izjave koje je glavna tužiteljica Haškog suda
Carla Del Ponte ponovila u više navrata prema kojima "predsjednik
Koštunica i jugoslavenska vojska koja je njemu odgovorna štite
generala Mladića". "Jugoslavenska vojska ne štiti Mladića", rekao
je Koštunica, a Del Ponte samo želi "impresionirati svjetsku i
lokalnu javnost svojim izjavama".
DEN HAAG - Albanski političar Mahmut Bakali u ponedjeljak je bio
prvi svjedok na haškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku
Slobodnu Miloševiću, optuženom za zločine protiv čovječnosti na
Kosovu i u Hrvatskoj i za genocid u BiH. Bakali je, govoreći na
albanskom, posvjedočio o svom susretu s Miloševićem u proljeće
1998. godine na kojem ga je upozorio na zločine koje srpske snage
sigurnosti čine nad kosovskim Albancima. Milošević mu je, kazao je,
tada odgovorio da se Srbija bori protiv terorizma. Bakali je 70-ih
godina obavljao dužnost predsjednika pokrajinskog komiteta KP SKJ,
a 1981. godine smijenjen je zbog podrške studentskim
demonstracijama na Kosovu. Nakon toga, u javnosti je zastupao pravo
da Kosovo dobije status republike, odnosno da bude neovisno. Bakali
je na suđenju opisao da je ustavnim promjenama u Srbiji, kojima je
ukinuta autonomija Kosova, započelo gušenje prava kosovskih
Albanaca, njihovo sustavno šikaniranje, masovna otpuštanja i
uspostava paralelnog obrazovnog sustava.
ZAGREB/BRUXELLES - Sjeveroatlantski savez pristao je odobriti
produženje operacije "Jantarna lisica" na još tri mjeseca, do 26.
lipnja, kao odgovor na službeni zahtjev makedonske vlade, navodi se
u ponedjeljak u izjavi glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona.
Primijetivši da primarna odgovornost za sigurnost međunarodnih
promatrača leži na vladi zemlje domaćina, u ovom slučaju
Makedonije, Robertson je ustvrdio da će "mirovne snage nastaviti
pridonositi zaštiti međunarodnih promatrača koji nadgledaju
provedbu mirovnog plana u zemlji". "NATO ostaje predan ponovnoj
uspostavi mira i stabilnosti u Makedoniji i jačanju ohrabrujućeg
napretka koji je dosad postignut u mirovnom planu predsjednika
(Borisa) Trajkovskog", ističe se u izjavi.
BRUXELLES/HARARE - Ministri vanjskih poslova EU-a dogovorili su se
u ponedjeljak da će nametnuti sankcije Zimbabveu i da će opozvati
svoju izbornu promatračku misiju iz te zemlje. "Dogovoreno je -
sankcije. Osim toga, svi će opozvati svoje promatrače", rekao je
jedan diplomat za Reuters nakon što je 15 ministara čulo izvješće o
stanju u Zimbabveu od Pierrea Schorija, čelnika promatračke
skupine za nadgledanje predsjedničkih izbora u Harareu. Zimbabve
je protjerao Schorija u subotu optužujući ga za "političku
aroganciju". Europska je unija već tjednima prijetila da će
nametnuti sankcije zimbabveanskom predsjedniku Robertu Mugabeu i
još 19-orici visokih dužnosnika, uključujući zabranu izdavanja
viza i zamrzavanje njihove prekomorske imovine, ako Zimbabve bude
onemogućavao rad izborne promatračke misije.
MOSKVA - Ruski ministar obrane Sergej Ivanov zatražio je u
ponedjeljak pokretanje napada protiv čečenskih pobunjenika koji se
skrivaju u Gruziji i dao je naznake da bi Moskva mogla intervenirati
ako vlasti u Tbilisiju ne uspiju ništa napraviti. Mora se pokrenuti
"protuteroristička operacija" protiv militanata koji se skrivaju u
području kanjona Pankisi uz granicu s Čečenijom, rekao je Ivanov u
Moskvi. To treba poduzeti Gruzija, kazao je Ivanov, dodajući:
"Međutim, zar ćemo samo gledati dok se tamo razvija mala Čečenija
ili mali Afganistan?" Oko 7.000 izbjeglica iz Čečenije sada živi u
tom kanjonu za koji Moskva tvrdi da se također koristi kao
okupljalište pobunjenika za pružanje otpora ruskim vojnicima preko
granice.
KATMANDU - Nepalski premijer Sher Bahadur Deuba u ponedjeljak je
priopćio da je u napadu maostičkih gerilaca u Mangalsenu, okrugu
Avhham, ukupno poginulo 137 osoba, uglavnom pripadnika službi
sigurnosti. U napadu, izvršenom u noći na nedjelju, ubijeno je 55 od
58 vojnika iz vojarne u Mangalsenu, 450 km zapadno od glavnog grada,
i 50 policajaca, rekao je premijer, ne navodeći broj stradalih
pobunjenika. Ostali žrtve poginule su u gradskoj zračnoj luci
Sanfebegar. Premijer je, u govoru pred zastupnicima oba doma
parlamenta, upozorio da će borba protiv maoističkog terorizma biti
"duga i teška".
(Hina) ii