GLOBALNO ZAGRIJAVANJE TRAJAT ĆE JOŠ 100 GODINA UNATOČ SMANJENJU

ZAGREB/BOSTON, 18. veljače (Hina) - Iako postoji određena doza nesigurnosti kad je u pitanju globalno zagrijavanje u idućih stotinjak godina, znanstvenici se slažu da će se zagrijavanje nastaviti čak i ako se odmah znatno ograniči korištenje fosilnih goriva. #L# Znanstvenici za ovo stoljeće predviđaju znatno povećanje globalnih temperatura te promjene vremena koje će utjecati na proizvodnju hrane. Najveći će se utjecaj globalnog zagrijavanja osjetiti u siromašnim zemljama, koje neće imati sredstava za adekvatan odgovor na takve promjene, ističe se u priopćenju Američkoga društva za promicanje znanosti. "Trenutačni klimatski modeli mogu nam pokazati opću prirodu klimatskih promjena u idućih 100 do 200 godina", kaže profesor Robert Dickinson s Instituta za tehnologiju Georgia. "Ali djelovanje ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu kao posljedica izgaranja fosilnih goriva trajat će još najmanje stotinu godina. To znači da smanjenje emisije ugljičnog dioksida neće rezultirati čistijom atmosferom i smanjenjem globalnog zagrijavanja bar još isto toliko." Klimatski modeli pokazuju da će se tijekom ovog stoljeća temperatura povisiti za 0,5 do 4 stupnja Celzija, a razina mora porasti za 15 do 90 centimetara. Unatoč razlikama u projekcijama klimatskih modela i njihovim ograničenjima, znanstvenici se slažu da će se u ovom stoljeću osjetiti znatne posljedice globalnog zagrijavanja. "Najveći je problem brzina kojom dolazi do globalnog zagrijavanja. Da se ovo što se dogodilo tijekom 100 godina dogodilo tijekom 1000, gotovo da ne bismo ni primijetili promjene. Međutim, mi ćemo doživjeti razmjerno velike promjene tijekom sljedeće generacije. Ljudi u Bangladešu i ostalim područjima niske nadmorske visine, a pogotovo siromašnim zemljama, bit će jako teško pogođeni", kazao je Dickinson. Kao posljedicu promjene temperature svijet može očekivati i velike promjene u proizvodnji hrane. U ovom će stoljeću biti mnogo više kiše, ali i više isparavanja, što će dovesti do povećanja broja poplava i suša. Klimatski modeli vrlo precizno predviđaju ovakve promjene, iako i dalje imaju određena ograničenja. Na primjer, trenutačni klimatski modeli ne uzimaju dovoljno u obzir prirodnu varijabilnost temperature. Globalna se temperatura u posljednjih 10 godina ubrzano povećava, ali promjene su dramatičnije na visokoj nadmorskoj visini, možda i zbog prirodne varijabilnosti. "Pitanje je koliko prirodna varijabilnost utječe na globalno zagrijavanje koje je prouzročila ljudska aktivnost", kazao je Dickinson. Neki pokazatelji ukazuju na to da kombinacija prirodne varijabilnosti temperature i globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskom aktivnošću utječe na stvaranje El Nina u tropskim krajevima. Zbog toga bi Australija i Indonezija mogle imati više suša, a zapadna obala SAD-a više kiša. Dickinson misli da bi političari morali obratiti pozornost na podatke Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja, koji bi se mogli upotrijebiti za stvaranje strategija za smanjenje proizvodnje stakleničkih plinova ili promjena drugih faktora koji bi kompenzirali njihovo stvaranje. Redukcije bi se mogle postići smanjenjem potrošnje fosilnih goriva i pronalaskom načina da se plinovi zarobe i ispuste u svemir iznad naše atmosfere, na čemu trenutačno rade istraživači američkog Ministarstva energetike. (Hina) jšk dgk