GS:UKUPNA ULAGANJA EIB-A U HRVATSKOJ PROŠLE GODINE 146 MILIJUNA EURA

Piše: Ružica Belac ZAGREB, 18. veljače (Hina) - Europska investicijska banka (EIB), razvojna banka u vlasništvu država članica Europske unije, prošle je godine u Hrvatsku uložila ukupno 146 milijuna eura kreditnih sredstava, i to kroz dva projekta obnove prometne infrastrukture te tri globalna kredita hrvatskom bankovnom sektoru.#L# Najveći dio tih sredstava - 60 milijuna eura namijenjen je poduzeću Hrvatske ceste za obnovu cestovne infrastrukture. Ukupna vrijednost tog projekta je 122 milijuna eura, a njime je obuhvaćena obnova i modernizacija 450 kilometara državnih cesta u Hrvatskoj, ponajviše na jadranskom turističkom pravcu - od slovenske do crnogorske granice. Također, ugovorom o zajmu predviđena je i mogućnost naručivanja studije za rješavanje riječkog i splitskog prometnog čvora, što bi otvorilo mogućnost novih kreditnih aranžmana EIB-a. Kreditna sredstva odobrena su krajem prošle godine, uz kamatu od 5,1 posto godišnje, sa rokom otplate od 20 godina i počekom od 5 godina. Procjenjujući značaj tog projekta, u EIB-u drže da će obnova cestovnih cesta doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske, kao i lakšoj prometnoj integraciji u Europu. Posebno je naglašeno da realizacija tog projekta neće imati značajnijih negativnih učinaka na očuvanje okoliša, budući da je uglavnom predviđena obnova već postojećih cesta. Sredinom prošle godine EIB je odobrila 40 milijuna eura Hrvatskim željeznicama (HŽ) za obnovu željezničke pruge na paneuropskom V.c. koridoru, sa rokom otplate od 20 godina, u koji je uključen poček od 5 godina te kamatnu stopu LIBOR + 0,25 do 0,30 posto. Sredstva EIB-a samo su dio od ukupno 96,62 milijuna eura potrebnih za financiranje projekta obnove hrvatskog dijela željezničke pruge na koridoru Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, od 123 kilometra (100 kilometara od mađarske granice do Šamca, te 23 kilometara od Metkovića do Ploča). Najveći od tri kredita bankovnom sektoru, u iznosu od 20 milijuna eura, Europska investicijska banka odobrila je banci HVB Bank Croatia. Riječ je o globalnom zajmu namijenjenom kreditima za restrukturiranje, koji se obično plasiraju u područje lokalne infrastrukture te za investicijske planove hrvatskih poduzeća srednje veličine, koje EIB odobrava bankama-partnerima kako bi one mogle plasirati dugoročne kredite po povoljnijim uvjetima. To je ujedno bio i prvi globalni kredit koji je EIB odobrila na hrvatskom tržištu. Globalni zajam, ali u iznosu od 16 milijuna eura te namijenjen privatnom sektoru za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, EIB je pred kraj godine odobrila i Privrednoj banci Zagreb (PBZ). Iz tih će sredstava PBZ odobravati dugoročnije kredite malom i srednjem poduzetništvu prvenstveno u industriji, turizmu i uslužnim djelatnostima te infrastrukturnim projektima, i to po uvjetima koje sama odredi. Za iste djelatnosti namijenjena su i kreditna sredstva koje je EIB u studenom prošle godine odobrila Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR). Ukupno 10 milijuna eura zajma odobreno je uz fiksnu kamatu koju EIB određuje na dan povlačenja sredstava, a koja se kreće od 4 do 4,5 posto, na rok otplate do 12 (za projekte malog i srednjeg poduzetništva), odnosno 15 godina (za infrastrukturne projekte). Povećanjem kreditnog portfelja HBOR-a, drže u EIB-u, omogućit će se zadovoljavanje potreba za dugoročnijim kreditima malom i srednjem poduzetništvu, što bi trebalo imati značajne koristi u obnovi i razvitku Hrvatske. Jednako kao i u zajmovima za obnovu infrastrukture, i ugovori o odobravanju kreditnih sredstava bankovnom sektoru sadrže klauzulu o strogom praćenje odobrenih investicija, odnosno određivanje da li su one u skladu za hrvatskim i europskim zakonskim okvirima na području očuvanja okoliša. Na EIB-ovoj listi projekata koji se još razmatraju za financiranje od prosinca prošle godine nalazi se još dva projekta. Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. EIB-u je preložila financiranje modernizacije kontrole leta u razdoblju od 2002. - 2004. godine u visini od približno 20 milijuna eura. Poduzeće Autocesta Rijeka- Zagreb d.d., pak, Banci predlaže kreditiranje izgradnje 24 kilometara dugih dionica Vrbovsko-Bosiljevo i Bosiljevo-Vukova Gorica, a za financiranje je predložen iznos od približno 90 milijuna eura. Oba projekta nose naznaku visokog prioriteta Vlade Republike Hrvatske, dok se za izgradnju dviju dionica autoceste Rijeka-Zagreb ističe da je ona, osim u hrvatskom, i u interesu ostalih europskih zemalja. (Hina) rub ds