LJUBLJANA, 16. veljače (Hina) - Tipičan slovenski konzervativac penje se svake godine na Triglav i sluša narodnu glazbu, a tipičan liberal jede škampe i čita tjednik "Mladina", neke su od konstatacija sociološkog istraživanja o
nacionalnoj političkoj tipologiji, životnim stilovima i uvriježenim mitovima društvenih skupina u Sloveniji.
LJUBLJANA, 16. veljače (Hina) - Tipičan slovenski konzervativac
penje se svake godine na Triglav i sluša narodnu glazbu, a tipičan
liberal jede škampe i čita tjednik "Mladina", neke su od
konstatacija sociološkog istraživanja o nacionalnoj političkoj
tipologiji, životnim stilovima i uvriježenim mitovima društvenih
skupina u Sloveniji. #L#
Istraživanje, koje je provela dr. Breda Luther s ljubljanskog
Fakulteta za društvene znanosti, podijelilo je Slovence po
"vrijednosnom habitusu" u nekoliko skupina. U prvoj su skupini
"slobodnjaci" kojih je 20,2 posto. To je urbana skupina mlađih od 30
godina koja čita "Mladinu", odbacuje mitove starijih, prihvaća
otvoreno društvo i globalnu kulturu, a glasuju za stranke ljevice i
lijevog centra. U drugoj su skupini "tradicionalni konformisti"
kojih je 17,5 posto, a prosječno su stari 43 godine. Suprotnost su
prvoj skupini - čitaju vjerski tisak i gledaju tv-sapunice, a
glasuju za desnicu i desni centar.
Treća je skupina svrstana u kategoriju "šovinističkih
zanovijetala". Njoj pripada 19,6 posto Slovenaca, a u prosjeku je
stara 42 godine. Oni su žestoki protivnici crkve i stranaca,
neslovenaca i moderne glazbe, u prosjeku je riječ o "muškarcu iz
predgrađa". Čitaju lokalnu i žutu štampu.
Tu je još i "generacija niti-niti" u prosjeku stara 32 godine,
zainteresirana za putovanja, šoping, užitke i druženje, grupa više
manje potrošačke orijentacije bez jačih političkih
opredjeljenja.
Konačno, u zadnjoj je skupini tip "žene s društvene margine" (u koju
su istraživači uvrstili 20,2 posto ispitanika) - neinformirana,
skromna ženska osoba stara u prosjeku 42 godine - nema novaca za
skupu kozmetiku, ne čita vodeći slovenski list "Delo", vjeruje u
"nadnaravnu moć", ali u crkvu ide samo za Božić i Uskrs.
Jedan od najvećih nacionalnih mitova jest da se svatko barem jednom
u životu mora popeti na goru Triglav koju osviješteni Slovenac
doživljuje kao pravu nacionalnu svetinju, tumači dr. sociologije
Breda Luther.
"Takvih je oko 70 posto, a još je više onih koji izjavljuju da bi se
bolje osjećali, kad bi u Sloveniji živjeli samo Slovenci, i da je
najvažnija stvar koju valja prenijeti djetetu autoritet", tvrdi u
razgovoru za ljubljansko "Delo" dr. Luther. No, znanstvenica
ističe da se rezultat istraživanja mora relativizirati jer
nacionalna tipologija ovisi o tome koje tipove mediji generiraju
kao poželjne, pa tipologija prema tome ovisi o "ponuđenom meniju".
"Tipološke skupine ne govore toliko o prirodi Slovenaca koliko o
javnoj retorici koja ih stvara. Zato je velika odgovornost onih
koji nude vrijednosne interpretacije, dakle politike i medija",
zaključila je Breda Luther.
(Hina) fl sd