ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Svrha današnje tematske sjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora bio je dati i razmijeniti informacije kako bi Hrvatska pripremila što bolje prijedloge za donatorsku konferenciju
koja bi se trebala održati polovicom godine u organizaciji EU, UNESCO-a i Vlade Republike Francuske u svrhu revitalizacije znanstvene suradnje u Jugoistočnoj Europi.
ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Svrha današnje tematske sjednice
Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora bio je
dati i razmijeniti informacije kako bi Hrvatska pripremila što
bolje prijedloge za donatorsku konferenciju koja bi se trebala
održati polovicom godine u organizaciji EU, UNESCO-a i Vlade
Republike Francuske u svrhu revitalizacije znanstvene suradnje u
Jugoistočnoj Europi.#L#
O toj donatorskoj konferenciji, kojoj su organizatori poseban
naglasak "stavili" na znanstvenoistraživačku infrastrukturu,
članove Odbora izvijestio je akademik Ivo Šlaus, predsjednik
Pododbora za znanost. Akademik Šlaus je i član radne grupe koja
treba pripremiti prijedloge za donatorsku konferenciju, a u kojoj
su predstavnici UNESCO-a, Europske znanstvene fundacije - ESF i
Europske akademije (Academia Europaea) koju je i delegirala
akademika Šlausa.
Predviđeno je da će donatorska konferencija biti "teška" između 10
do 20 milijuna eura za koje će, kako je rekao Šlaus, na temelju
svojih prijedloga, konkurirati deset pozvanih zemalja. Dodao je da
bi Hrvatska, ako pripremi dobre prijedloge, mogla sigurno računati
na oko pola milijuna eura.
Osim Hrvatske, pozvane su u Slovenija, BiH, SR Jugoslavija,
Albanija, Makedonija, Grčka, Rumunjska, Bugarska i Turska.
A pod znanstvenoistraživačkom infrastrukturom organizatori
podrazumijevaju - tradicionalne velike instalacije, poput
akceleratora, izvora neutrona, sinhrotrone, lasere velike snage
što, dodao je Šlaus, Hrvatska nema.
Podrazumijevaju se i srednje instalacije kao što su NMR i ostali
spektrometri te integrirani sustavi (networks), kolekcije i
habitat, baze podataka kao i centri izvrsnosti u smislu opreme i
osoblja koje ih održava.
Istraživanje Jadranskoga mora jedno je od prioritetnih područja,
istaknuli su u raspravi akademik Milan Moguš, predsjednik
Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO te ravnatelj Instituta Ruđer
Bošković (IRB) Stjepan Marčelja i predsjednik Znanstvenoga vijeća
toga instituta Krunoslav Pisk.
Ravnatelj IRB predlaže i osnivanje poslijediplomskoga studija iz
oceanologije i oceanografije, što je, rekao je Marčelja, tema koja
pomaže regionalnomu razvoju, ali i nerazvijenim zemljama što
podržavaju i organizatori donatorske konferencije.
Osim toga, rečeno je kako hrvatski rezultati u bioznanosti te
astronomije (Hvar i Višnjan) imaju veliki odjek u svijetu.
A da bi se projekti dobro pripremili nužno im je pristupiti
interdisciplinarno, istaknuo je Gvozden Flego koji smatra da je
Hrvatska u takovu pristupu posebno deficitarna.
Akademik Vladimir Paar iznio je pak nekoliko podataka o svjetski
zabilježenoj znanstvenoj produktivnosti institucija u Hrvatskoj
koji, istaknuo je, govore da su hrvatski znanstvenici, prema
svjetskim bazama podataka, često kvalitetniji od onih iz svijeta
koji se hrvatskoj javnosti predstavljaju kao referentni.
Zato, preporučuje Paar, Hrvatska se treba osloniti na vlastite
snage i boriti se za ravnopravan položaj u EU.
Po riječima akademika Šlausa, prvi radni materijal prijedloga
trebao bi biti gotov do polovice ožujka kada će biti održana i nova
sjednica saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.
(Hina) ip mc