ZAGREB, 13. veljače (Hina)DŽAKARTA/ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić doputovao je u srijedu u posjet Indoneziji gdje se odmah po dolasku sastao s predsjednicom Megawati Sukarnoputri s kojom je razgovarao o svim aspektima
indonezijsko-hrvatske suradnje, kako u globalnim okvirima tako i na bilateralnom planu. "Bilo je riječi o svim aspektima indonezijsko-hrvatske suradnje, kako o onima koji se razvijaju u globalnim okvirima, tako i o bilateralnim odnosima. Obje strane se slažu da postoji još neiskorištenih mogućnosti, osobito na polju gospodarske suradnje a indonezijska strana je iznijela konkretne ideje kako bi se ta suradnja mogla dalje razvijati gdje je posebno spomenuta brodogradnja", rekao je u razgovoru za Hinu izvor iz hrvatskog izaslanstva.ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u srijedu se drugi put dva mjeseca sastao s predstavnicima hrvatske zajednice iz Vojvodine, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Ministar je pozvao Hrvate u Vojvodini na još kvalitetniju međusobnu suradnju i dogovaranje što je posebno bitno sada, prije donošenja Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina u SRJ. Hrvati iz Vojvodine pozitivno su ocijenili Nacrt sporazuma o zaštiti manjina između RH i SRJ čijim bi potpisivanjem Hrvati prvi put bili priznati
ZAGREB, 13. veljače (Hina)
DŽAKARTA/ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić doputovao je
u srijedu u posjet Indoneziji gdje se odmah po dolasku sastao s
predsjednicom Megawati Sukarnoputri s kojom je razgovarao o svim
aspektima indonezijsko-hrvatske suradnje, kako u globalnim
okvirima tako i na bilateralnom planu. "Bilo je riječi o svim
aspektima indonezijsko-hrvatske suradnje, kako o onima koji se
razvijaju u globalnim okvirima, tako i o bilateralnim odnosima.
Obje strane se slažu da postoji još neiskorištenih mogućnosti,
osobito na polju gospodarske suradnje a indonezijska strana je
iznijela konkretne ideje kako bi se ta suradnja mogla dalje
razvijati gdje je posebno spomenuta brodogradnja", rekao je u
razgovoru za Hinu izvor iz hrvatskog izaslanstva.
ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u srijedu
se drugi put dva mjeseca sastao s predstavnicima hrvatske zajednice
iz Vojvodine, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Ministar
je pozvao Hrvate u Vojvodini na još kvalitetniju međusobnu suradnju
i dogovaranje što je posebno bitno sada, prije donošenja Zakona o
zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina u SRJ. Hrvati iz
Vojvodine pozitivno su ocijenili Nacrt sporazuma o zaštiti manjina
između RH i SRJ čijim bi potpisivanjem Hrvati prvi put bili priznati
nacionalnom manjinom u SRJ. Najavljen je početak zahtjevnog
projekta "Budi svoj" koji bi trebao senzibilizirati i ohrabriti
Hrvate prije popisa pučanstva u travnju 2002. za izjašnjavanje
pripadnosti hrvatskom nacionalnom biću, a ne subetnicitetima
Bunjevac ili Šokac, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula boravit
će u ponedjeljak i utorak u Bruxellesu, gdje će razgovarati s
dužnosnicima Europske unije, priopćilo je u srijedu Ministarstvo
vanjskih poslova. Taj sastanak je nastavak političkog dijaloga
između Hrvatske i Europske unije. Politička suradnja formalizirana
je u listopadu prošle godine prihvaćenjem Zajedničke izjave o
političkom dijalogu između Hrvatske i EU. Ta izjava je pravni okvir
za politički dijalog za razdoblje do ratifikacije Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju. Ministar Picula će u srijedu, 20.
veljače iz Bruxellesa otputovati u Helsinki u dvodnevni službeni
posjet Finskoj.
ZAGREB - Saborski Odbor za vanjsku politiku u srijedu je
raspravljao o odnosima Hrvatske sa susjednim zemljama, a uvodno
izlaganje podnio je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino
Picula. Picula je rekapitulirao najvažnije događaje i procese
bilateralnih odnosa RH sa susjednim zemljama ističući da
bilateralni odnosi imaju i važan multilateralni kontekst,
ocijenivši da će suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku
Slobodanu Miloševiću, koje je u utorak počelo u Den Haagu, označiti
početak novih odnosa sa susjednim zemljama.
ZAGREB - Hrvatski ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović
boravi u trodnevnom radnom posjetu Finskoj gdje su mu finske kolege
prenijele dobra iskustva koja je ta zemlja postigla u politici
zapošljavanja i socijalnoj skrbi i zaštite obitelji, priopćeno je u
srijedu iz nadležnog hrvatskog ministarstva. Glavna tema razgovora
ministra Vidovića koji predvodi hrvatsko izaslanstvo u utorak, za
sastanka s ministricom socijalne skrbi Tarjom Filatovom u
Helsinkiju, bila je vezana uz razmjenu iskustava na području
aktivne politike zapošljavanja, piše u pripćenju. U hrvatskom
izaslanstvu je i Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje.
DEN HAAG - Pod predsjedanjem suca Richarda Maya u srijedu ujutro
počeo je drugi dan suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku
Slobodanu Miloševiću pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu
Jugoslaviju u Den Haagu (ICTY). Protiv Slobodana Miloševića
podignute su tri optužnice koje su naknadno objedinjene: za genocid
počinjen u BiH te za zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na
Kosovu. Glavna tužiteljica suda Carla del Ponte je na početku
suđenja u utorak posebice istaknula da se ne sudi jednom narodu nego
pojedincu odgovornom za "neizricive patnje" stotina tisuća ljudi.
DEN HAAG - Etničko čišćenje Kosova provodilo se u formi
organiziranih deportacija kojima je prethodilo razoružavanje
Albanaca te mobilizacija i naoružavanje lokalnih Srba uz napade na
civilno stanovništvo, kazao je tužitelj Geoffrey Nice u srijedu u
uvodnoj riječi u kojoj je opisao dokaze kojima će tužiteljstvo
dokazivati krivičnu odgovornost bivšeg jugoslavenskog
predsjednika za zločine na Kosovu. Nice je podsjetio da se obrazac
naoružavanja lokalnih Srba već provodio ranije u Hrvatskoj i u BiH,
te je također prethodio etničkom čišćenju područja pod srpskom
kontrolom u tim državama. On je najavio kako će tužiteljstvo
dovesti brojne svjedoke koji će kazati kako je Slobodan Milošević
dan za danom upozoravan od strane međunarodne zajednice na teške
povrede humanitarnog prava na Kosovu, uključivši zločine poput
pokolja više desetaka civila u Račku, te pozivan da to spriječi.
DEN HAAG - Najbrutalnije etničko čišćenje i najteži zločini i u
Hrvatskoj i u BiH dogodili su se upravo uz granicu sa Srbijom uz čiju
se pomoć to i događalo, kazao je u srijedu glavni tužitelj u
predmetu "Milošević" Geoffrey Nice u uvodnoj riječi u kojoj opisuje
dokaze kojima će tužiteljstvo potkrijepiti tri optužnice što
Miloševića terete za zločine u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.
Ne samo da je iz Srbije stizala vojna i financijska pomoć, preko
republičkog ministarstva obrane i MUP-a, ali i preko paravojnih
postrojbi, nego je njezin teritorij korišten i za topničke napade
koji nisu imali nikakva vojnog opravdanja, već im je cilj bio
etnički očistiti područja kako bi se pripojila Srbiji, kazao je
Nice.
BEOGRAD - Sva događanja u SRJ zasjenjena su početkom suđenja bivšem
jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. U reakcijama
stranaka vladajuće koalicije DOS-a u Srbiji prevladava stav da je
Miloševiću bilo neophodno suditi, te se u pravilu postavlja i
pitanje je li ovo suđenje samom Miloševiću ili i Srbiji u cjelini,
je li suđenje bivšem "voždu" "početak skidanja krivnje s naroda".
Premijer Srbije Zoran Đinđić ocijenio je suđenje kao početak
"mamutskog procesa", te dodao da je "jako teško u pravnoj proceduri
raspravljati o nečemu što je povijest", što će biti "jako teško za
sud".
RIM - Svi talijanski listovi danas na prvim stranicama glavne
naslove posvećuju procesu koji po prvi puta u povijesti ima bivšeg
šefa države, Slobodana Miloševića, na optuženičkoj klupi, te
iznose dijelove optužnice glavne tužiteljice Međunarodnog suda za
zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije Carle Del Ponte.
"Milošević odgovoran za srednjovjekovna zvjerstva", glavni je
naslov prve strance današnjeg lista "Corriere della Sera", koji
zatim Haaškom procesu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika
posvećuje cijele drugu i treću stranicu, te komentar i karikaturu
prve stranice. U komentaru lista "Corriere della Sera" se kaže kako
bi "balkanski Nuernberg" trebao biti "sudski proces kako to žele
suci, ali i politički kako to želi Milošević.
ISTANBUL - Sudionici foruma o dijalogu među civilizacijama, na
kojemu u Istanbulu sudjeluju ministri vanjskih poslova EU-a i
Organizacije Islamske konferencije, u srijedu završavaju rad
donošenjem završne izjave u kojoj će osuditi terorizam i pozvati na
toleranciju, ali će izbjeći osjetljive teme koje su se pojavljivale
na skupu. Više dužnosnika arapskih zemalja željelo je da se u
završnu izjavu unese definicija terorizma, no europske su zemlje to
odbile ističući da ona već postoji u Univerzalnoj deklaraciji o
ljudskim pravima te u dokumentima UN-a.
BRUXELLES/SANTIAGO DE COMPOSTELA - Pitanje ilegalne imigracije bit
će među središnjim temama neformalnog sastanka ministara
unutarnjih poslova članica EU-a koji će se u četvrtak i petak
održati u španjolskom gradu Santiagu de Composteli. Oni će također
razgovarati i o još tješnjoj suradnji između SAD-a i EU-a u borbi
protiv terorizma. Španjolsko je predsjedništvo EU-a za taj
sastanak pripremilo nacrt "globalnog plana" borbe protiv ilegalne
imigracije koji obuhvaća sve njezine aspekte. U njemu su sadržane
različite mjere koje predviđaju sprečavanje i borbu protiv
ilegalne imigracije i trgovine ljudima na području izdavanja viza,
granične kontrole, postupaka repatrijacije i readmisije,
policijske suradnje i razmjene informacija.
VARŠAVA - Europa i Kanada moraju premostiti ponor između
učinkovitosti njihovih oružanih snaga i vojne sile SAD-a jer će se u
protivnom naći izolirane od Washingtona, ocijenio je u srijedu u
intervjuu za poljski tisak glavni tajnik NATO-a. "Pozivam na
premošćivanje ponora koji bi se jednog dana, u pogledu
učinkovitosti, mogao stvoriti između europskih i kanadskih
oružanih snaga s jedne strane, i američkih oružanih snaga, s druge
strane", rekao je lord Robertson za dnevni list Rzeczpospolita.
Prema njegovim riječima, Europljani također moraju premostiti
ponor između vlastitih ambicija i stvarnih projekata. Upozorio je
na europsku neodlučnost s čime raste "rizik od jednostranog i
izolacionističkog postupanja SAD-a".
WASHINGTON - Američki državni tajnik Colin Powell, osvrćući se na
odnose sa saveznicima, rekao je da bi oni trebali poštovati
"vodstvo" SAD-a, potpuno odbacivši optužbe Europljana o
jednostranosti u postupcima i ratobornosti Bushove
administracije. Njemački ministar vanjskih poslova Joschka
Fischer upozorio je u utorak Busha neka zemlje-saveznice ne tretira
kao satelite. "Uopće ne podržavam protuamerikanizam, ali čak i sa
svim razlikama u snazi i značaju, savezništva među slobodnim
demokracijama ne bi se smjela ograničiti na puku sljedbu.
Saveznički partneri nisu sateliti", obrušio se Fischer.
GAZA - Četiri izraelska oklopna vozila i dva buldožera ušla su u
srijedu jedan kilometar duboko u autonomni palestinski sektor, u
palestinski izbjeglički logor al-Mahazi u središtu pojasa Gaze,
objavili su palestinski sigurnosni izvori. Ranije, u srijedu
ujutro, izraelska oklopna vozila ušla su u tri grada u pojasu Gaze i
u jedan izbjeglički logor.
SOFIJA - Ministri vanjskih poslova Bugarske, Grčke, Rumunjske i
Turske pozvali su u srijedu na proširenje NATO-a "od Baltičkog do
Crnog mora", saznaje se iz zajedničkog priopćenja objavljenog
istovremeno u sve četiri zemlje. "Sve europske zemlje od Baltičkog
do Crnog mora...moraju imati mogućnost da pristupe NATO-u", kaže se
u izjavi usvojenoj nakon sastanka u Istanbulu ministara Solomona
Passija, Georgesa Papandreoua, Mircee Geoane i Ismaila Cema.
"NATO bi trebao biti otvoren svim europskim demokracijama koje mu
žele pristupiti i koje su sposobne ispuniti uvjete za
pridruživanje", dodaje se.
KIŠINJEV - Najveći protuvladin prosvjed ove godine održan je u
srijedu u središtu Kišinjeva, glavnog grada Moldavije, javila je
agencija Interfax. Organizatori prosvjeda iz oporbene Moldavske
kršćansko demokratske stranke (MCDP) procjenili su da je na skupu
sudjelovalo oko 10 tisuća ljudi, dok policija i predstavnici vlade,
kojom dominiraju komunisti, ocjenjuju da ih je bio upola manje.
Prosvjed, u kojem je bilo najviše studenata, bio je miran. Na
transparentima prosvjednika pisalo je "Dolje komunisti", "Naša
povijest je rumunjska povijest", "Želimo biti dio Europe" i "Dolje
komunistički predsjednik".
PHILADELPHIA - Američki predsjednik George W. Bush odlučio je
svrgnuti iračkog čelnika Saddama Husseina i zapovjedio je CIA-i,
Pentagonu i ostalim američkim agencijama da naprave planove
njegovog zbacivanja, piše u srijedu Philadelphia Inquirer.
List navodi da se ne očekuje neki skori vojni napad na Irak, ali je
citirao neimenovanog američkog dužnosnika, koji je rekao da je Bush
zaključio kako irački programi nuklearnog, biološkog i kemijskog
oružja predstavljaju preveliku prijetnju nacionalnoj sigurnosti
SAD-a da bi Saddam Hussein ostao na vlasti. "Više se ne radi o tome
treba li se riješiti Saddama Husseina. Ta rasprava je završena",
citirao je Inquirer neimenovanog dužnosnika.
ATENA - Grčka i Turska su u srijedu u Ateni potpisale memorandum o
razumijevanju koji se odnosi na gospodarsku suradnju dviju
zemalja. Prema riječima turskog državnog tajnika zaduženog za
vanjsku trgovinu, Kursada Tuzmena, u prvom je planu suradnja na
području energetike te željezničkog i cestovnog prijevoza.
Grčki državni tajnik za međunarodne gospodarske odnose Andreas
Loverdos je rekao da se radi o memorandumu od "povijesne važnosti za
naše trgovinske odnose".
MANILA - Filipini i Sjedinjene Države odobrili su u srijedu pravila
kontroverzne vojne vježbe koja bi trebala ojačati spremnost
filipinske vojske u borbi protiv terorizma. Filipinski
potpredsjednik Teofisto Guingona rekao je da je odobrio uvjete
vježbe pod nazivom "Balikatan" ("Rame uz rame"), koja bi trebala
biti usmjerena protiv pobunjeničke skupine Abu Sayyaf, za koju se
pretpostavlja da je povezana s terorističkom mrežom al- Qaidom.
Dogovorena pravila zabranjuju američkim vojnicima uključivanje u
borbe, ali kritičari vježbe tvrde da ona krši filipinski ustav i
predstavlja paravan za oslobađanje američkih talaca.
PARIZ - U posljednjih šest tjedana od gripe je u Francuskoj oboljelo
dva milijuna ljudi, priopćile su u srijedu zdravstvene vlasti,
napomenuvši da se radi o "umjerenoj epidemiji". "Tijekom
posljednjih šest tjedana broj oboljelih od gripe je dostigao skoro
dva milijuna, a za tri do četiri tjedna, na kraju epidemije,
očekujemo još oko 800.000 oboljelih", rekao je dr. Thibault
Saudubray. Prošle je godine od gripe oboljelo oko tri milijuna
Francuza.
(Hina) dh dh