SABORSKI ODBOR ZA VANJSKU POLITIKU O ODNOSIMA RH I SUSJEDA

ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Saborski Odbor za vanjsku politiku u srijedu je raspravljao o odnosima Hrvatske sa susjednim zemljama, a uvodno izlaganje podnio je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.#L# Picula je rekapitulirao najvažnije događaje i procese bilateralnih odnosa RH sa susjednim zemljama ističući da bilateralni odnosi imaju i važan multilateralni kontekst, ocijenivši da će suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, koje je u utorak počelo u Den Haagu, označiti početak novih odnosa sa susjednim zemljama. Dajući kratak pregled odnosa Zagreba i Sarajeva u proteklih godinu dana, Picula je kazao da je održano niz kontakata na svim razinima, te podsjetio na niz potpisanih sporazuma i protokola, te sporazuma koji su u pripremi, poput sporazuma o dvojnom državljanstvu i znanstvenoj suradnji. Hrvatska i dalje pomaže bosanske Hrvate ali na drugačiji i transparentan način, rekao je Picula. Hrvatska vlada s velikom pažnjom prati predložene ustavne promjene u BiH te smatra da bi one trebale ojačati demokraciju i ravnopravnost hrvatskog naroda. Tijekom prošle godine, kazao je Picula, intenzivirani su i susreti na najvišoj razini između Zagreba i Beograda, vraćene su umjetnine iz Vukovara, pojačana suradnja u gospodarstvu a održavaju se i pregovori o nizu ugovora poput onoga o slobodnoj trgovini, zaštiti manjina i pitanju granica. Prioritet Hrvatske u odnosima sa SRJ, istaknuo je ministar, svakako je sudbina 1401 nestalih hrvatskih građana. Hrvatska i Slovenija, nastavi je, prošle su godine intenzivno pregovarale o preostalim otvorenim pitanjima, a kao pozitivan primjer rješavanja otvorenih pitanja Picula je naveo sporazum o pograničnom prometu koji je stupio na snagu te kazao da će se pogranične iskaznice početi koristiti od 15. ožujka. Ugovor o NE Krško potpisan je i čeka ratifikaciju, nastavio je, a ugovor o granicama iako parafiran nije potpisan. Pitanje Ljubljanske banke, jedno je od najsloženijih otvorenih i prioritetnih pitanja za Hrvatsku, kazao je hrvatski ministar. Gospodarska suradnja Hrvatske i Slovenije je stabilna iako Slovenija još uvijek više ulaže u Hrvatsku nego obratno, zaključio je. Dobri odnosi Italije i Hrvatske bili su prošle godine poremećeni odlukom talijanskog predsjednika Carla Azeglia Ciampi da odlikuje fašističku upravu u Zadru, a nakon zamrzavanja te sporne odluke ponovno su nastavljeni pregovori o Sporazumu o partnerstvu i suradnji koji je usuglašen i parafiran. Odnose između Zagreba i Budimpešte Picula je također ocijenio dobrim. Predjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Zdravko Tomac izvijestio je članove odbora da je saborsko izaslanstvo tijekom svog nedavnog boravka u Turskoj s turskom stranom dogovorilo poduzimanje zajedničke inicijative za rješenje problema u BiH. U interesu BiH i stabilnosti regije, kazao je Tomac, u BiH treba ojačati utjecaj onih muslimanskih država koje nisu fundamentalističke i koje nude dobra rješenja za BiH. Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, govoreći o odnosima sa Slovenijom kazao je kako predloženi sporazum o granicama nije dobar ni za Zagreb ni za Ljubljanu te kazao kako je jedini izlaz iz te situacije međunarodna arbitraža. Najveći dio svog izlaganja Sanader je posvetio pitanju odnosa s BiH. Predviđene ustavne promjene, upozorio je, mogle bi dovesti do toga da Hrvati u BiH izgube status konstitutivnog naroda, što bi za njih a i za RH značilo katastrofu. Odgovorajući na Sanaderovo pitanje o tome što će hrvatska Vlada učiniti kako bi spriječila takav razvoj događaja, Picula je istaknuo da je za hrvatsku Vladu neprihvatljivo svako rješenje koje slabi položaj Hrvata u BiH. Picula je članovima Odbora kazao da hrvatska Vlada s Vijećem ministara BiH radi na projektu koji bi trebao odrediti ustavne promejne u BiH. Čim bude postignut konsenzus o tom dokumentu, rekao je Picula, on će biti predstavljen članovima saborskog odbora. (Hina) nab dh