AU 13.II.-DIE PRESSE- MACHIAVELLI BI PRED ČESIMA POZELENIO OD ZAVISTI

AUSTRIJA DIE PRESSE 13. II. 2001. Put do pomirbe "U prigodi novog stvaranja savezne vlade prije dvije godine, inozemstvo je na zid risalo rasističkog vraga. Naposljetku su sankcionisti i bojkoteri zbog nedostatka vraga ostali bez uspjeha. Upravo groteskno, čak apsurdno bilo je što se država koja još ni ne pripada u EU i očekuje naš pristanak za pristup, priključila sankcijama: Češka. Upravo ona država koja je 1945. nogama gazila ljudska prava, skrivila ljudsku katastrofu neshvatljivih razmjera, osjetila se primoranom poučavati o europskim vrijednostima. Machiavelli bi pozelenio od zavisti. Sve dok Česi - uz slavne iznimke - prihvaćaju do neba vapijuću nepravdu, treba pretpostavljati da bi se u istoj situaciji ponašali jednako kao njihovi roditelji i djedovi. Jamačno: postoje strašni događaji u Lidicama (koje nisu skrivili Sudetski Nijemci) i druga zlodjela. Ali i nedjela u Pankracu, Boryju, u Aussigu i mnogim drugim mjestima, kao i marš smrti u Bruennu - iako to Česi poriču - neizbrisivo su zapisana u knjigu povijesti. Predsjednik Vaclav Havel za sebe je odabrao časno geslo: 'Živjeti u istini'. No sve dok se Česi ne odreknu te krivnje, žive u krivnji, nose Kainov znak. Tek kad to požale, bit će slobodan put do pomirbe. Kako je nekoć savezni vijećnik OEVP-a Hofmann-Wellenhof rekao u dirljivom govoru na susretu sudetskih Nijemaca u Beču: 'I najiskrenija želja za pomirbom koja oprašta i priznaje vlastitu krivnju, jedno ne može: preuzeti na sebe nečistu savjest drugih - s tim mora svatko sam doći na kraj.' Svima onima koji su tražili svladavanje prošlosti treba reći: patnja milijuna prognanih, stotina tisuća mučenih, ubijenih, silovanih prognanika iz domovine, jednako je velika kao i patnja mučenih Čeha i pobijenih Židova. Ako se to suosjećanje pruža njima, ne smije se uskratiti drugima - ako želimo biti ljudi. Tu bi se stvar htjelo ukloniti s ovoga svijeta riječima: Sudetskim je Nijemcima nanijeta nepravda. Kad bi se s druge strane to pojednostavnilo i reklo: Česima, Židovima, nanijeta je nepravda, širom svijeta bi nastalo negodovanje - s pravom! Stoga se i od Čeha može očekivati priznanje krivnje i žaljenje. Tu se ne radi o mrtvoj pravdi nego o vrlo živoj nepravdi. One koji iz domovine prognanim Sudetskim Nijemcima žele uskratiti zaštitu Austrije, treba podsjetiti: ni južni Tirolci 1938. nisu bili austrijski državljani. Ti uskratitelji imaju sreću što nisu rekli da se za njih stoga ne trebamo brinuti - bilo bi to za njih vrlo, vrlo loše. Austrija je svoju moralnu dužnost prema južnim Tirolcima ispunila - mogla bi to učiniti i prema prognanim sudetsko-njemačkim starim Austrijancima. Ne smije se zaboraviti dirljiva riječ predsjednika Seitza 1919. kod imenovanja zastupnika iz njemačke Češke, njemačke Moravske i austrijske Šlezije: 'Iako je državnopravna nit prekinuta, niti jezika, kulture i običaja su neraskidive!'", piše Dietrich Hackl kao gost komentator.