ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Unatoč najavama, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) sutra neće raspravljati o povećanju minimalne plaće i osnovice za obračun mirovinskog i zdravstvenog doprinosa s 1.700 na
1.800 kuna.
ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Unatoč najavama, Upravno vijeće
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) sutra neće
raspravljati o povećanju minimalne plaće i osnovice za obračun
mirovinskog i zdravstvenog doprinosa s 1.700 na 1.800 kuna.#L#
Iz HZMO-a se doznaje da će Zavod taj prijedlog Gospodarsko-
socijalnog vijeća (GSV) razmotriti idućeg tjedna, najvjerojatnije
u srijedu, 20. veljače.
Odluku HZMO-a Vlada bi trebala potvrditi dan poslije na redovitoj
sjednici četvrtkom, pa bi se po novoj osnovici u ožujku isplatile
plaće za veljaču.
Zbog predloženog povećanja najniže plaće, oko 400.000 radnika
prijavljenih na "minimalac" trebalo bi primiti plaće uvećane za 67
kuna, odnosno 1.402 kune neto umjesto dosadašnjih 1.335 kuna.
No, sindikalci upozoravaju da će i uz to povećanje minimalne plaće
iznositi samo 33,8 posto prosječne plaće u Hrvatskoj i pokrivati
tek 27 posto minimalnih mjesečnih troškova života četveročlane
obitelji.
Po dogovoru socijalnih partnera, koji su prijedlog povećanja
osnovice i najniže plaće usvojili na prošlotjednoj sjednici GSV-a,
to je povećanje samo privremeno rješenje.
Do kraja ožujka Vladin Ured za socijalno partnerstvo trebao bi
izraditi dugoročniji model utvrđivanja minimalne plaće i osnovice
za obračun doprinosa, koji bi ubuduće trebali biti razdvojeni.
Osnovica od 1.800 kuna najvjerojatnije će vrijediti do lipnja i s
vremenom će se povećavati, dok će se minimalne plaće ubuduće
utvrđivati granskim kolektivnim ugovorima za svaku gospodarsku
granu posebno.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da bi povećanje
minimalca za 100 kuna moglo pogoditi, pa čak i odvesti u stečaj,
poduzeća u tekstilnoj i drvnoj industriji, u kojima je minimalna
plaća niža od dosadašnjih 1700 kuna.
"Te su tvrtke dosad vrlo teško poslovale, pa će i tih 100 kuna biti
velik udar na troškove rada", ustvrdio je glavni ravnatelj HUP-a
Željko Ivančević. Povećanje minimalne plaće i osnovice za 100 kuna
kompromisno je rješenje, prihvatljivije od prvobitnog zahtjeva
HZMO-a za povećanjem osnovice na 2.000 kuna, dodaje Ivančević.
Poslodavci, sindikati i predstavnici HZMO-a slažu se da se
povećanje osnovice za 100 kuna neće značajnije odraziti na punjenje
mirovinskog fonda, jer su problemi HZMO-a puno složeniji.
Po riječima predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vitomira
Begovića, za minimalnu mirovinu od 1.500 kuna neto osnovica bi
trebala iznositi 5.000 kuna, što je apsolutno nemoguće.
Upozorio je da bi se neki pomaci u poslovanju fonda ipak postigli
kada bi se doprinosi za mirovinsko osiguranje uplaćivati na
stvarne, a ne minimalne plaće koje neki poslodavci isplaćuju preko
tekućih računa, dok ostatak daju "na ruke".
Podsjetio je da Vlada ubuduće namjerava oporezivati sve oblike
rada, od ugovora o radu i djelu do studentskih honorara i drugih
oblika plaćanja na koje se dosad nisu plaćali doprinosi.
Ta nastojanja podržavaju i poslodavci, no uz dva uvjeta.
Prvi je da se ipak utvrdi minimalni neoporezivi dio plaće ili
honorara, a drugi - kao svojevrsni ustupak poslodavcima za plaćanje
doprinosa - smanjenje poreza na dohodak.
(Hina) bcav md