ZAGREB/MUENCHEN, 12. veljače (Hina/DPA) - Završetkom poklada (fašnika, mesopusta) ili karnevala na Pepelnicu ili Čistu srijedu počinje korizmeno vrijeme, četrdeset dana pred Uskrs, za kršćane doba odricanja, pokore, pokajanja i
pripreme za uskrsne blagdane.
ZAGREB/MUENCHEN, 12. veljače (Hina/DPA) - Završetkom poklada
(fašnika, mesopusta) ili karnevala na Pepelnicu ili Čistu srijedu
počinje korizmeno vrijeme, četrdeset dana pred Uskrs, za kršćane
doba odricanja, pokore, pokajanja i pripreme za uskrsne
blagdane.#L#
U korizmeno vrijeme ne uzdržavaju se samo katolici od zemaljskih
poroka, jer i Evangelička crkva od 1983. poziva vjernike na "sedam
tjedana odricanja".
Evangelički se vjernici za to vrijeme svjesno odriču, primjerice,
pušenja, alkohola ili slastica.
Od Drugoga vatikanskog koncila, odnosno od šezdesetih godina,
korizmene regule za katolike nisu onako stroge kao prije.
Katolicima je obavezan strogi post i nemrs samo na Pepelnicu i
Veliki petak - a to znači samo jedan posni obrok dnevno i odricanje
od uživanja mesa toplokrvnih životinja.
No mnogi se građani - pa i oni koji uopće nisu vjernici - odriču do
Uskrsa "poroka" kao što su uživanje alkohola ili pušenje. Takvo
odricanje većina shvaća takoreći kao zdravstvenu stanku ili kao
šansu da se iz buke društva užitaka vrate zbiljskim i pravim
vrijednostima života.
Za kršćane je takvo odricanje uvijek povezano s "unutarnjim
očišćenjem". Svjesno odricanje treba uvijek služiti i nekoj novoj
duhovnoj i duševnoj orijentaciji.
U prijašnjim stoljećima vjernici su se na stanovit način znali
oglušivati o postulat odricanja, dovijajući se kako da ublaže dugo
vrijeme korizme. Tako je, primjerice, nastalo jelo od mesa u
krušnom tijestu, čime se mogao održavati privid suzdržanosti.
Redovnici u bavarskim samostanima pripremali su u sedamnaestom
stoljeću prvi put - kao "tekući kruh" - pitko pivo kao korizmeno
piće. I brojna jela od brašna i slastice svoj nastanak zahvaljuju
tome što su ljudi pokušavali ne odreći se sasvim u korizmeno vrijeme
lukulskih užitaka.
Na usku povezanost poklada (fašnika, Fasching) i korizme
(quadragessimo, Fastenzeit) upućuju i jezikoslovci. Riječ fašnik
(u hrv. od njemačkog Fasching) potječe od srednjovisokonjemačke
riječi "vast-schanc", u značenju točenja korizmenog pića na malo.
Premda se jezikoslovci ne slažu oko značenja riječi karneval, oba
dosad predložena korijena upućuju na sličnu korizmenu praksu.
Kršćani se, naravno, glede posta oslanjaju na biblijsku predaju.
Prema Evanđelju po Mateju Isus je prije puta u Galileju i početka
djelovanja postio 40 dana i noći.
"Čovjek ne živi samo o kruhu ...", unutrašnji je moto korizme.
Unatoč tomu što post u vrijeme korizme u kršćanstvu više nema onu
prvobitnu strogost, čini se da suvremenici vole i ekstreme: neki će
se, kako piše njemački tisak, ne samo osloboditi zimskog sala, nego
se na poticaje raznih institucija odreći automobila i stresova
prekovremenog rada.
(Hina) jb/il mc