DESET GODINA INSTITUTA ZA ANTROPOLOGIJU

ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Deset godina Instituta za antropologiju, prve znanstvene institucije osnovane u Hrvatskoj nakon njezinoga međunarodnog priznanja, obilježeno je danas u Hrvatskome liječničkom zboru u Zagrebu.#L# Institut za antropologiju održao je i razvio u proteklom desetljeću visoku razinu odnosa sa znanstvenim ustanovama u Europi i svijetu, istaknuo je akademik Marko Šarić. Zahvaljujući Šarićevu zauzimanju u vrijeme dok je bio na čelu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada Sveučilišta u Zagrebu (IMI) u sklopu toga instituta osnovan je Laboratorij za antropologiju koji je vodio sadašnji ravnatelj Instituta za antropologiju Pavao Rudan. Rudan je podsjetio pak da je jedan od ključnih trenutaka za razvoj antropologije u Hrvatskoj bila odluka Savjeta IMI-ja od 27. rujna 1991., donesena na prijedlog akademika Šarića, o osnivanju Instituta za antropologiju Sveučilišta u Zagrebu kao samostalne znanstvenoistraživačke organizacije. Nakon međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske tako je 10. veljače 1992. i osnovan Institut za antropologiju Sveučilišta u Zagrebu koji od 1993. djeluje kao javni institut Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike. Iako je 1993. Institut "brisan" iz sastava Sveučilišta, njegovi su znanstvenici i stručnjaci, istaknuo je Rudan, potaknuli osnivanje dodiplomskoga studija antropologije na Filozofskome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta - prvoga i jedinoga dodiplomskog studija antropologije u Republici Hrvatskoj. Taj je dodiplomski studij započeo u jesen 2000. u zajedničkoj organizaciji Filozofskoga fakulteta i Instituta za antropologiju, a u izvođenju nastave sudjeluju zaposlenici obiju ustanova. Akademik Šarić istaknuo je važnost izravnoga uključivanja znanosti u visoko školstvo, rekavši da bi primjer Instituta za antropologiju i Filozofskoga fakulteta trebalo aktualizirati. Predsjednik Znanstvenoga vijeća Instituta Veljko Jovanović vidi budućnost te znanstvene ustanove u polaganu infiltriranju u kulturu gdje taj institut, smatra Jovanović, i pripada. Studentima antropologije pak preporučuje da žive s antropologijom i tako podižu razinu znanosti i kulture u Hrvatskoj. I dok su se entuzijasti koji su pokretali antropologiju u Hrvatskoj "regrutirali" iz redova medicinara, antropologija je postupno širila okvire svojega istraživanja s čovjeka na ono što čovjek stvara, rekao je predsjednik Upravnoga vijeća Instituta Vitomir Belaj koji je i predstojnik Katedre za antropologiju na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. Danas Institut ima indok službu i sedam odjela - za antropološku biometriju, antropološku lingvistiku i socio-kulturna istraživanja te odjele za ekologiju čovjeka, medicinsku antropologiju, matematičko modeliranje i biostatiku, populacijsku genetiku te za antropološku arheologiju. Na Institutu je dosad obranjeno 15 doktorata, 25 magisterija i diplomskih radova, a po citiranosti radova njegovih djelatnika, ta je ustanova među boljima u Hrvatskoj, istaknuo je Rudan. Ostvarena je suradnja s više od 40 antropoloških instituta iz Europe i svijeta, održane škole biološke antropologije koje nisu izostale ni u ratnim godinama te više međunarodnih znanstvenih skupova. Ravnatelj Instituta podsjetio je i na bogatu izdavačku djelatnost Instituta te na znanstveni antropološki časopis Collegium Antropologicum kojemu je Institut jedan od suizdavača. Taj časopis izlazi kontinuirano već 25 godina dva put godišnje uz povremena suplementna izdanja, a od 1980. kontinuirano se referira u Current Contentsu. Rekavši da u Institutu danas ima 28 suradnika, Rudan je istaknuo da je to predominantno ženski institut što je, dodao je, još jedna zanimljivost vezana uz tu znanstvenu ustanovu. Posebice je istaknuo izvrsnost znanstvenoga tima Instituta što je, smatra Rudan, i siguran zalog njegove budućnost, a podsjetio je i na brojne znanstvenike koji su pridonijeli osnivanju i razvoju Instituta. Predsjednik saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Ante Simonić zaključno je istaknuo kako bi i današnja proslava velike institucije po vrsnosti trebala pridonijeti da kritična masa ljudi prepozna važnost izvrsnosti. (Hina) ip mc