WASHINGTON, 12. veljače (Hina/Reuters) - Ljudi koji su stalno loše raspoloženi imaju područja u mozgu s povećanom aktivnosti, otkrili su istraživači koji ističu kako bi to moglo pomoći u liječenju depresije.
WASHINGTON, 12. veljače (Hina/Reuters) - Ljudi koji su stalno loše
raspoloženi imaju područja u mozgu s povećanom aktivnosti, otkrili
su istraživači koji ističu kako bi to moglo pomoći u liječenju
depresije.#L#
Skeniranje mozga zdravih osoba pokazuje da oni koji su loše
raspoloženi imaju povećanu aktivnost u dijelu mozga koji se naziva
ventromedijalni prefrontalni korteks. Taj se dio nalazi 2,5 do 5
centimetara iza desnog oka kod dešnjaka, a druga su ga istraživanja
povezala s emocijama.
Psiholog David Zald sa sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu kazao je
kako nije jasno uzrokuje li aktivnost mozga loše raspoloženje ili
je obratno.
"Takva veza ima smisla jer studije na životinjama pokazuju da taj
dio mozga kontrolira kucanje srca, disanje, aktivnost želuca i
razinu želučanih kiselina, znojenje i slične autonomne funkcije
koje su povezane s raspoloženjem", pojašnjava američki
znanstvenik.
Zald je proveo dva istraživanja na 89 osoba. U mjerenju aktivnosti
mozga koristili su se skeniranjem pozitronskom tomografijom (PET).
Ispitanici su podvrgnuti PET-u dok su mirno sjedili, a ispunili su i
standardne upitnike o raspoloženju. Morali su ocijeniti vlastito
trenutačno raspoloženje i kako su se osjećali u posljednjih
nekoliko mjeseci.
Oni koji su pokazivali visoku razinu "negativnog osjećaja" ili
lošeg raspoloženja - kao što su razdraženost, tjeskoba ili bijes -
imali su pojačn protok krvi u ventromedijalnom prefrontalnom
korteksu, utvrdili su Zald i njegovi suradnici.
"Psiholozi su dugo nagađali da aspekti ličnosti i raspoloženje
proizlaze iz individualnih razlika u funkcioniranju mozga", kažu
istraživači.
"Postoje mnoge pretpostavke o odnosu individualnih razlika u
emocionalnom ponašanju i funkcijama mozga, ali sad smo prvi put
uočili izravan dokaz povezanosti s određenim dijelovima mozga",
dodao je Zald.
Ljudi koji pate od poremećaja u ponašanju, kao što su tjeskoba ili
depresija, pokazuju jasnu razliku u funckioniranju mozga. Međutim,
Zald i njegovi suradnici ocjenjuju da ovo otkriće jasno pokazuje
kako razlike postoje i kod zdravih normalnih ljudi.
"S povećanim znanjem o odnosu između funkcioniranja mozga i
raspoloženja, morali bismo biti sposobni otkriti učinkovitije
načine liječenja milijuna Amerikanaca koji pate od kliničke
depresije", kazao je Zald.
(Hina) bis dgk