EUROPSKA UNIJA TRAŽI BRZE USTAVNE PROMJENE U BIH

piše: Ranko Mavrak, stalni dopisnik Hine iz Sarajeva SARAJEVO, 12. veljače (Hina) - Veleposlanici zemalja-članica Europske unije akreditirani u Bosni i Hercegovini zatražili su od vlasti Federacije BiH i Republike Srpske da pojačaju napore kako bi se što prije postigao dogovor o očekivanim ustavnim promjenama.#L# Iz veleposlanstva Španjolske kao zemlje koja trenutačno predsjeda Europskom unijom u utorak je priopćeno kako je s tim u svezi upućeno posebno pismo najvišim dužnosnicima entitetskih vlada i parlamenata. U pismu čiji je preslik dostavljen Hini u Sarajevu navodi se kako EU "pozorno prati" način promjene ustava dva entiteta s obzirom da je to "presudno pitanje" za buduću stabilnost BiH, povratak izbjeglica te razvitak zemlje sukladno modernim europskim standardima. Zemlje-članice EU podsjećaju vlasti u BiH kako je prošla već godina otkako su odlukom visokog predstavnika utemeljena ustavna povjerenstva koja su imala zadaću utvrditi način provedbe odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom teritoriju države. Članice EU cijene kako će očekivani izborni proces najavljen za listopad biti ozbiljno ugrožen ne budu li ustavne promjene provedene "odmah" a pri tom se ističe kako je ovo i jedan od uvjeta koji BiH mora ispuniti želi li postati punopravnim članom Vijeća Europe. Osiguranje konstitutivnosti triju naroda u cijeloj BiH nije mogućnost nego ustavna obveza, stoji u pismu dužnosnicima BiH. Provedba odluke Ustavnog suda BiH više se ne može odgađati a vlasti i političke stranke ispunjenjem ove obveze ujedno imaju priliku pokazati stupanj demokratske zrelosti o čemu će ovisiti i dalji napredak BiH na putu prema europskim integracijama. Dodatni pritisak EU na dužnosnike u BiH slijedio je neposredno nakon što je visoki predstavnik Wolfgang Petritsch izjavio kako ustavne promjene moraju biti završene do polovice ožujka. Poštivanje tog roka uvjet je da bi se pravodobno obavile i izmjene Stalnog izbornog zakona. Nakon rasprave koja je trajala gotovo godinu dana, političke stranke iz dva entiteta i dalje su na potpuno suprotstavljenim pozicijama. Predstavnici bosanskih Srba i dalje odlučno odbijaju uspostavu Doma naroda u Republici Srpskoj kao i raspodjelu izvršne vlasti na temelju rezultata popisa stanovništva iz 1991. godine. Bošnjačka i hrvatska strana međutim inzistiraju na uvođenju Doma naroda i u parlament srpskog entiteta te na ravnopravnom sudjelovanju u vlasti tog entiteta. Unutar Federacije postignuta je načelna suglasnost da budući Dom naroda federalnog parlamenta ima tri nacionalna kluba zastupnika te deset mjesta za predstavnike manjinskih etničkih skupina. (Hina) rm dh