RUSIJA-NEZ.GAZETA 11.2.02. SVJETSKA BANKA MANIPULIRA?

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 11.II.2002. Bolje da u WTO ulaze veliki "Na prvi pogled, u najnovijem izvješću Svjetske banke (SB) o globalizaciji nema puno iznenađenja. U njemu se opetuje tvrdnja da su zemlje koje su prije kročile na put globalizacije postigle najbolje rezultate u ostvarenju gospodarskog rasta i u smanjenju razine siromaštva. Ipak, na stranicama tog izvješća može se naći uzbudljiv zaključak: mnoge zemlje koje su se brže od drugih uključile u svjetsko gospodarstvo, nisu nužno prihvatile većinu propisa u svezi sa trgovinom. Razmislite što to znači. SB prvi put priznaje da liberalizacija trgovine ne mora biti uspješan način ne samo za poticanje rasta, već ni za integraciju u svjetsko tržište. Neizravno priznaje da njegove višekratne tvrdnje o prednostima globalizacije ne obuhvaćaju neposredne i uvjerljive zaključke o načinu kako voditi trgovinsku politiku u zemljama u razvoju. Drugim riječima, SB počinje shvaćati stvarnost koja je jasna svakome tko nepristrano gleda na empirijske podatke. Brza integracija u svjetsko tržište nije rezultat liberalizacije trgovine i poštovanja strogih propisa Svjetske trgovačke organizacije (WTO) kao takvih, već rezultat primjene uspješnih strategija rasta koje su često jako osobite. Pogledajmo Kinu i Indiju - dva gospodarska čuda u zadnjih dvadeset godina koje su uz to istaknuti primjer 'globalizatora', kako kaže SB. U obje zemlje, glavne su reforme u trgovini provedene otprilike deset godina pošto smo tu počeli uočavati razmjerno velik tempo gospodarskog rasta. Što više, ograničenja u kineskoj i u indijskoj trgovini i dalje su među najstrožim u svijetu. (...) Budući da su Indija i Kina prilično povećale obim trgovine, one su, prema mjerilima SB-a, globalizatori. No, kao što pokazuje iskustvo tih zemalja, kao i mnogih drugih poput Južne Koreje, Tajvana i Vijetnama, snažna liberalizacija trgovine gotovo nikada nije bila čimbenik poticanja bržeg gospodarskog rasta i povećanja opsega trgovine u ranoj fazi. Lijepo je što je SB shvatio tu jednostavnu istinu. Nažalost, u izvješću banke još uvijek ima puno okolišanja. Nećete ni primijetiti koliko je promijenila stajalište ako ne zagrebete dublje u izvješće i ne promotrite načine podnošenja dokaza. Čak ćete i tu pronaći tragove intelektualnog nemara koji je SB do sada očitovao o tom pitanju. Primjerice, iz tablice navedene u izvješću vidljivo je da su 'više globalizirane zemlje' koje banka daje za primjer, više smanjivale cijene nego 'manje globalizirane zemlje'. Nije iznesen zaključak, ali se pretpostavlja da čitatelj mora sam zaključiti da je smanjenje cijena bilo važan čimbenik koji je određivao integraciju u svijetsko gospodarstvo i time gospodarski rast. Dakako, da postoje izravni dokazi da je smanjenje cijena skopčano s gospodarskim rastom (a nije), budite sigurni da bi Svjetska banka prikazala upravo te rezultate. (...) Možda se tim nevjerojatnim stvarima i trebalo nadati od ustanove koju prisiljavaju da odustane od analitički i empirijski neutemeljenog stajališta. Jednostavno moramo biti sretni što se SB u razmišljanjima o globalizaciji donekle vraća na realna stajališta. Glavna je stvar ovdje u sljedećem. Zemlje s brzim gospodarskim rastom u kojima je pala razina siromaštva, nastojale su također postići priličnu integraciju u svjetsko gospodarstvo. I dalje je upitno što iz tog empirijskog promatranja treba zaključiti o politici. Prije nas je Svjetska banka htjela navesti na mišljenje da je veća liberalizacija trgovinskog režima bitan čibmenik za postizanje tih uspjeha. Sada više nije sigurna u to. Ni mi ne trebamo biti", za list piše Danny Roderick, profesor političke ekonomije na Harvardovu sveučilištu.