MISA U KRAŠIĆU U SPOMEN NA BLAŽENOGA ALOJZIJA STEPINCA

KRAŠIĆ, 10. veljače (Hina) - Katolička crkva u Hrvata danas slavi Stepinčevo, spomendan smrti blaženoga Alojzija Stepinca (1898. - 1960.), zagrebačkoga nadbiskupa i kardinala, koji je umro na današnji dan godine 1960., u zatočeništvu, u rodnom Krašiću. #L# Svečano misno slavlje u prepunoj krašićkoj crkvi u nazočnosti biskupa i tridesetak svećenika predvodio je pomoćni zagrebački biskup Josip Mrzljak. On je u propovijedi podsjetio na riječi kardinala Franje Šepera u povodu Stepinčeve smrti, koji je tada naglasio da Alojzije Stepinac ne pripada samo Crkvi u Hrvatskoj i hrvatskom narodu, nego pripada i prepoznat je kao veličina i uzor Katoličkoj crkvi diljem svijeta. "Prepoznat je kao jedan od svijetlih likova 20. stoljeća, duboko ukorijenjen u svoje ljudsko i kršćansko dostojanstvo. I upravo iz te svoje stamene vjere imao je snage hrabro se oduprijeti trima najvećim zlima prošlog stoljeća: nacizmu, fašizmu i komunizmu", rekao je biskup Mrzljak. Dodao je da je "svoju snagu Stepinac crpio od onoga u kojega je stavio sve svoje pouzdanje - od Isusa Krista", te je podsjetio da je Stepinčevo biskupsko geslo bilo: "U Tebe se Gospodine uzdam!" Biskup Mrzljak podsjetio je i da su kardinala Stepinca zbog vjernosti Katoličkoj crkvi jugoslavenske komunističke vlasti uhitile (u rujnu 1946.). Stepinac je bio osuđen na 16 godina prisilnog rada, pet godina gubitka građanskih prava i zapljenu imovine. Zatočen je u Lepoglavu, no pod pritiskom svjetske javnosti 1951. izlazi iz zatvora i biva interniran u župni dvor u Krašiću, gdje je, zahvaćen bolešću i shrvan nestašicom, umro na današnji dan 1961. Također je rekao kako je kardinal Stepinac, kao prvi biskup Katoličke crkve u Hrvatskoj, u svoje vrijeme a osobito za vrijeme Drugoga svjetskog rata, hrabro svjedočio temeljne istine, pa su poznati njegove propovijedi, među kojima ona na proslavi Sv. Vlaha u Dubrovniku 3. veljače 1941., ili u zagrebačkoj katedrali 14. ožujka 1943. prigodom obljetnice krunidbe Pape Pija XII. Podsjetio je da je tada kardinal Stepinac ocijenio da je jedna od najtežih zabluda našega vremena, pad vrijednosti ljudske osobe, te da se s padom dostojanstva ljudske osobe i vrijednosti čovjeka ne može pomiriti ni jedan normalni ljudski mozak. Dakle svaki čovjek, bez obzira kojoj rasi ili naciji pripadao, ima neotuđiva prava na život, koja mu ne smije ograničniti i oteti niti jedna ljudska vlast, poručio je tada nadbiskup Stepinac. Završavajući današnju propovijed biskup Mrzljak ponovio je da je u mnogim svojim propovijedima i pismima blaženi Stepinac propovijedao i branio vječne istine, koje bi mogle u nekom vremenu imati drukčiji izričaj, ali su nepromjenljive i vječne. "Zbog toga se", rekao je, "takvi ljudi stavljaju na oltare, da nam budu uzor i primjer, a mi vjerujemo da su nam pomoćnici i zagovornici, koji nam pomažu u našem zemaljskom putovanju". Poželio je da nam i danas blaženik Alojzije bude zagovornik i pomoćnik u svakom času našeg osobnog i obiteljskog, crkvenog i narodnog života. Osim biskupa Mrzljaka u misnom slavlju sudjelovali su i pomoćni biskup Vlado Košić i vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac. Misno slavlje u čast blaženoga kardinala Stepinca, svečanu misu u zagrebačkoj prvostolnici u 19 sati večeras će predvoditi nadbiskup zagrebački Josip Bozanić. Papa Ivan Pavao II. proglasio je blaženim kardinala Alojzija Stepinca 3. listopada 1998. u nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici, a u povodu stote obljetnice rođenja blaženoga Alojzija Stepinca. (Hina) ta sp