KH: PREDSTAVLJEN ŠESTI BROJ "EUROPSKOGA GLASNIKA"

ZAGREB, 8. veljače (Hina) - Okosnica novoga, šestog, broja časopisa "Europski glasnik" (Le Messager europeen), večeras predstavljenoga u zagrebačkome Muzeju Mimari, niz je eseja okupljenih pod nazivom "Michel Houellebecq i europski polemički dossier o seksualnom liberalizmu".#L# Novi "Europski glasnik" u pravome je smislu i povratak romanu jer dobar dio toga časopisa "teškoga" 932 stranice, čine četiri integralna romana, istaknuo je glavni urednik Dražen Katunarić. Riječ je o romanu "Širenje područja borbe" jednoga od danas najkontroverznijih europskih pisaca Michela Houellebecqa, zatim romanu britanskoga pisca Dona DeLilloa "The Body Artist". "Glasnik" donosi i roman čileanskoga književnika hrvatskoga podrijetla Juana Michovilovicha Hernandeza "Njezine bose noge po snijegu" te roman japanskoga pisca Yukia Mishime "Ispovijedi maske". Ni u najnovijemu broju časopisa nisu izostavljeni polemički eseji, među kojima je i onaj poznatoga francuskog filozofa Pascala Brucknera "Postoji li alternativa kapitalizmu?" s kojim se čitatelj susreće na samome početku isčitavanja šestog broja "Glasnika". Dio časopisa posvećen je i pjesništvu te raznovrsnim književnim temama. A, kako je to rekao glavni urednik, u skladu sa svojom odlukom da njeguje polemičnost "Europski glasnik" je odlučio iznijeti pro i contra stajališta koja su vezana uz ime Michela Houellebecqua i njegovu tezu da je seksualni liberalizam posljednji veliki mit Zapada. O tome tko je Houellebecq te o njegovim stajalištima publici je govorio Marinko Koščec koji je na hrvatski preveo roman "Širenje područja borbe". Houellebecqov junak je gubitnik koji pati od bolne i tjeskobne samoće, frustracija te žudnje srasle s patnjom. Budući da svijet dijeli na one koji vladaju i kojima je sve dopušteno te one druge, Houllebecqu je sumnjiv svaki pojam slobode pa je tako za njega i spolnost izvor najdubljeg očaja mučnine i gađenja, a njegovi romani su svojevrstna autopsija želja. U tom smislu, rekao je Koščec, Houellebecq se obračunava sa seksualnim liberalizmom i s generacijom šezdesetoosmaša koja ga je uzdizala. Zamjenik glavnoga urednika "Europskoga glasnika" Žarko Paić istaknuo je kako bi se, ako se pročitaju eseji u časopisu, možda moglo postaviti i pitanje koje bi, na tragu Bruecknerova moglo glasiti, - ima li alternative liberalizmu? A ako pak i postoji određena alternativa kapitalizmu Paić je vidi jedino u antiglobalizacijskim pokretima. Na večerašnjoj promociji bio je i poznati francuski intelektualac i filozof Alain Finkielkraut koji je i direktor francuskoga izdanja "Europskog glasnika". Finkielkraut je na početku izlaganja koje je u potpunosti posvetio današnjemu određenju romana i njegovu mjestu u suvremenosti podsjetio da je u Muzeju Mimara prvi put govorio pred više od deset godina. Tada se, kako je rekao, našao u paradoksalnome položaju da Hrvatima govori o Hrvatskoj u ratno vrijeme kada je Hrvatska nestrpljivo čekala međunarodno priznanje koje je kasnilo. Pri tomu je spomenuo i uglednoga književnika Milana Kunderu, rekavši da ga je Kundera i naveo na razmišljanje i donošenje stajališta o Hrvatskoj i ratu u toj zemlji. No Kundera je bio i središnja osoba oko čije je teze o romanu kao prostoru koji se nalazi između Cervantesove neizvjesnosti i Descartesove matematizacije svijeta, Finkielkraut i koncipirao večerašnje izlaganje. Finkielkraut je tako zaključio da svaka ideologija nastoji roman smanjiti i shematizirati te da činjenica da su srušena neka totalitarna društva ne znači da smo se riješili i totalitarnih ideologija. Zato smatra da se književnost ne može baviti samo književnošću jer, kako je rekao, još nije prestala bitka između duha vremena i duha rousseauizma, odnosno stajališta da se čovječanstvo može riješiti zla ako se riješi tlačitelja. Nakladnik "Europskoga glasnika" je Društvo hrvatskih književnika, a ovom edicijom obilježava se i 80. godišnjica Francuskoga instituta u Zagrebu. (Hina) ip ln