ZAGREB, 8. veljače (Hina)RIM - Glavna tužiteljica Haškog tribunala (ICTY) Carla Del Ponte okrivila je u petak jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunicu da štiti bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića
kojeg je ICTY optužio za ratni zločin i zločine protiv čovječnosti."Riječ je o potpuno neprihvatljivoj situaciji. Koštunica tvrdi da je najprije potrebno usvojiti zakon o suradnji Beograda s ICTY-jem, no to je tek izgovor. Nacrt zakona kojeg sam vidjela samo bi otežao suradnju", tvrdi Del Ponte.To je prvi put da glavna tužiteljica ICTY-a tako izravno optužuje jugoslavenskoga predsjednika.Del Ponte je najavila da će tijekom posjeta SAD-u u ožujku načiniti pritisak na američku administraciju da daljnju pomoć Jugoslaviji uvjetuje izručenjem Ratka Mladića i Radovana Karadžića Haškom sudu.BUKUREŠT - Predsjednik Srbije Milan Milutinović neće biti izručen Haaškom sudu (ICTY) sve dok se nalazi na svojoj dužnosti, rekao je u petak u Bukureštu srbijanski premijer Zoran Đinđić. Predsjednik Srbije optužen je za ratne zločine na Kosovu zajedno s još trojicom visokih dužnosnika u postupku protiv bivšeg
ZAGREB, 8. veljače (Hina)
RIM - Glavna tužiteljica Haškog tribunala (ICTY) Carla Del Ponte
okrivila je u petak jugoslavenskog predsjednika Vojislava
Koštunicu da štiti bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba
generala Ratka Mladića kojeg je ICTY optužio za ratni zločin i
zločine protiv čovječnosti.
"Riječ je o potpuno neprihvatljivoj situaciji. Koštunica tvrdi da
je najprije potrebno usvojiti zakon o suradnji Beograda s ICTY-jem,
no to je tek izgovor. Nacrt zakona kojeg sam vidjela samo bi otežao
suradnju", tvrdi Del Ponte.
To je prvi put da glavna tužiteljica ICTY-a tako izravno optužuje
jugoslavenskoga predsjednika.
Del Ponte je najavila da će tijekom posjeta SAD-u u ožujku načiniti
pritisak na američku administraciju da daljnju pomoć Jugoslaviji
uvjetuje izručenjem Ratka Mladića i Radovana Karadžića Haškom
sudu.
BUKUREŠT - Predsjednik Srbije Milan Milutinović neće biti izručen
Haaškom sudu (ICTY) sve dok se nalazi na svojoj dužnosti, rekao je u
petak u Bukureštu srbijanski premijer Zoran Đinđić.
Predsjednik Srbije optužen je za ratne zločine na Kosovu zajedno s
još trojicom visokih dužnosnika u postupku protiv bivšeg
jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića koji bi trebao
početi 12. veljače.
Đinđić je istaknuo da je Beograd "odlučio surađivati s Haaškim
sudom, što podrazumijeva i izručenje ta četiri optuženika", koji se
još uvijek nalaze na slobodi.
"Ipak, uzimajući u obzir naše nacionalne interese, možemo učiniti
neke iznimke", a da ne ugrožavamo suradnju s ICTY-jem, dodao je
aludirajući na Milutinovića.
CACERES - Ministri vanjskih poslova EU- a podržali su u petak na
neformalnom sastanku u španjolskom gradu Caceresu zamisao da EU od
NATO-a preuzme vođenje međunarodne mirovne misije u Makedoniji, no
bez vremenskog okvira za provođenje tog plana.
Ministri EU-a također su se dogovorili da na idućem formalnom
sastanku sredinom mjeseca u Bruxellesu donesu odluku o preuzimanju
vođenja međunarodnih policijskih snaga u BiH od UN-a krajem
godine.
Oni su istodobno još jednom pozvali Crnu Goru da ne proglašava
neovisnost već da nađe rješenje sa Srbijom o zajedničkoj državi,
što, kako je istaknuto, podržavaju i SAD.
Kad je riječ o BiH, ministri EU-a suglasili su se oko potpore misiji
od 500 ljudi koja bi imala zadaću uvježbavanja, nadzora i
inspekcije policije u toj državi. Ta bi potpora i formalno trebala
biti potvrđena na bruxelleskom sastanku 18. veljače.
To bi bila prva EU-ova operacija upravljanja krizom u sklopu
zajedničke obrambeno-sigurnosne politike i odgovor na zahtjeve
SAD-a da Europljani preuzmu veću odgovornost za sigurnost i
stabilnost u svojemu dvorištu.
SKOPLJE - Glavni tajnik NATO-a George Robertson pohvalio je u petak
makedonski entuzijazam za moguće članstvo u Sjevernoatlantskom
savezu, dodajući da bi odluka o produženju misije "Jantarna lisica"
trebala biti donesena do srijede.
Makedonija je službeno zatražila tromjesečno produženje misije
"Jantarna lisica" kao dodatno jamstvo očuvanja mira i stabilnosti u
zemlji.Sadašnja mirovna operacija NATO-a, u kojoj sudjeluje 900
vojnika, traje do 26. ožujka.
PARIZ - Parlamenti zemalja članica Europske unije dogovorili su u
petak snažniju borbu protiv pranja novca, predlažući da se utvrdi
minimum transparentnosti pri fluktuaciji novca i sankcije za
zemlje koje se ne pridržavaju dogovora.Prljavi novac izravna je
prijetnja demokraciji i globalnoj ekonomiji, priopćili su
parlamenti u deklaraciji koja je usvojena na konferenciji o borbi
protiv pranja novca u Parizu.
Konferencija u Parizu predložila je plan borbe protiv pranja novca
u kojemu prije svega navodi potrebu transparentnosti fluktuacije
kapitala i uvođenje sankcija protiv zemalja koje ne surađuju.
Europska policija i pravosudna tijela ojačat će suradnju, a zemlje
će razmotriti kako učiniti efikasnijom politiku bankovnog rizika,
kaže se u izjavi.
WASHINGTON - Američka vojska prebacit će sljedećih tjedana još
desetke uhićenih afganistanskih boraca u američku vojnu bazu
Guantanamo na Kubi, ali zasad nije donesena odluka o podizanju
optužnice ili suđenju za "uhićenike", priopćio je u petak
Pentagon.
U bazi Guantanamo nalazi se ukupno 186 uhićenih Afganistanaca, a
pod američkom kontrolom nalazi se još 271 osoba u Afganistanu.
Clarke je rekla da još nije donesena odluka o podizanju optužnice za
uhićenike, ili o suđenju uhićenicima na specijalnim vojnim
sudovima.
Sjedinjene Države odbile su nazvati afganistanske uhićenike
"ratnim zarobljenicima" i time im priznati prava koja imaju ratni
zarobljenici prema Ženevskim konvencijama. Bushova odluka neće
promijeniti tretman uhićenika, ali bi mogla umanjiti međunarodnu
kritiku američkih stajališta.
LONDON - Amnesty International objavio je u petak da pravosuđe, a ne
američki predsjednik, odlučuje o tomu tko je ratni zarobljenik.
Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer rekao je u četvrtak da je
američki predsjednik "odlučio da će se Ženevska konvencija
primjenjivati na zarobljene talibane, ali ne na međunarodne
teroriste al-Qa'ide".
BERLIN - Njemačka je u petak potvrdila da će Francuska izabrati
nasljednika Wima Duisenberga na mjestu predsjednika Europske
središnje banke (ECB) - što je jedan od najutjecajnijih položaja u
globalnim financijama - nakon što Nizozemac odstupi u srpnju
sljedeće godine.Kancelar Gerhard Schroeder rekao je novinarima da
će Berlin i Pariz razgovarati o tome tko bi trebao naslijediti
Duisenberga, ali je naglasio da se neće žuriti s tom odlukom.
Guverner Francuske banke Jean-Claude Trichet dugo se smatrao
glavnim francuskim kandidatom za mjesto šefa ECB-a, ali njegovi su
izgledi umanjeni zbog uloge u bankarskom skandalu povezanim s
bankom Credit Lyonnais početkom devedesetih.
BERLIN - Socijaldemokrati njemačkog kancelara Gerharda Schroedera
smanjili su zaostatak u ispitivanjima javnog mijenja za
konzervativcima, čija je popularnost naglo porasla prošlog mjeseca
nakon izbora Edmunda Stoibera za konzervativnog kandidata za
kancelara.Ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da bi 40 posto
birača glasovalo za konzervativce, isto kao i u prethodnoj anketi,
dok bi za socijaldemokrate glasovalo 39 posto ljudi, što je jedan
posto više nego ranije.
Schroeder je međutim i dalje popularniji od bavarskog premijera
Stoibera.
JERUZALEM - Naoružani Palestinac ubijen je u petak nakon što je
nožem napao šetače na popularnom šetalištu u južnom dijelu
Jeruzalema, javio je Izraelski radio.Izraelska policija priopćila
je da je skupina Arapa naružana noževima i vatrenim oružjem napala
ljude koji su šetali, pri čemu je ranjena jedna žena.
Policija je odmah krenula u potjeru za napadačima te je ubila jednog
od njih u obližnjoj Šumi mira.
Zasad nitko nije preuzeo odgovornost za napad na šetalištu Haas,
turističkoj atrakciji čuvenoj po pogledu na jeruzalemski Stari
grad.
(Hina) sd