I ANALITIČARI BANK AUSTRIJE OČEKUJU SLABIJI RAST BDP-A

I ANALITIČARI BANK AUSTRIJE OČEKUJU SLABIJI RAST BDP-A Ove i iduće godine hrvatsko će gospodarstvo rasti po znatno nižoj stopi od prošlogodišnje, što se, osim nepovoljnom stanju u vanjskotrgovinskoj bilanci, može pripisati i očekivanom smanjivanju rasta investicija i osobne potrošnje, što je, pak, između ostalog, posljedica konsolidacije državnog proračuna. Procjena je to analitičara Bank Austrije, objavljene u najnovijem izvješću o stanju gospodarstva središnje i istočne Europe 'CEE Report'. Procijenjena stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini u Hrvatskoj iznosi 4,1 posto, a analitičari Bank Austrije za ovu godinu očekuju 3,2-postotni rast, te 3,5 posto rasta BDP-a u 2003. Iako gospodarski rast od sredine prošle godine gubi na snazi, ističe se u analizi, prerađivačka industrija te uslužni, posebice turistički sektor, još uvijek predstavljaju pokretačku snagu hrvatskog gospodarstva. Povoljno je i stanje hrvatskog bankarskog sektora, koje je lani, osim rekordnog porasta depozita, zabilježio i snažan porast kreditiranja kako gospodarstva, tako i građana. Ipak, najsnažniji utjecaj na rast hrvatskog gospodarstva trebali bi i nadalje imati investicije i osobna potrošnja, usprkos njihovom slabijem rastu. Stručnjaci Bank Austrije očekuju nastavak lakšeg pristupa kreditnim sredstvima za građane, što bi trebalo dijelom ojačati osobnu potrošnju, te istodobno sniziti inflaciju. No, rast osobne potrošnje biti će pod negativnim pritiskom nekoliko fiskalnih mjera, poput povećanja davanja na uvoz automobila, ali i stabilnosti plaća u javnom sektoru te malih izgleda rasta plaća u privatnom sektoru. Rast investicija, pak, biti će pod pritiskom smanjene proračunske potrošnje te nepovoljnih uvjeta na međunarodnim financijskim tržištima. Slabe gospodarske aktivnosti u Europi uzrokovat će i vrlo nisku stopu rasta hrvatskog izvoza, iako bi pozitivnog utjecaja trebalo imati otvaranje tržišta nakon pristupa WTO-u, stupanja na snagu niza bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini te trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Očekuje se i relativni pad uvoza, kao posljedica smanjene potražnje, odnosno osobne potrošnje u zemlji, no nedovoljno da bi se značajnije poboljšalo stanje vanjskotrgovinske bilance, procjenjuje se u analizi Bank Austrije.